U ovom slučaju, djeca, dvojica sinova rođenih 2001. i 2005. godine, nakon što su im se roditelji razišli, prvotno su živjeli s majkom. Do razvoda je došlo jer je muškarac fizički zlostavljao svoju suprugu.
Brojni sudski procesi
No, tijekom ljeta 2010. godine, kada su otišli na jedno od dogovorenih druženja s ocem, dječaci se više nisu vratili k majci. Socijalnim radnicima izjavili su da žele ostati s ocem, nakon čega je majka podnijela nove tužbe kako bi ostvarila svoje pravo na viđanje djece.
Međutim, unatoč više sudskih procesa što su paralelno vođeni to svoje pravo nije uspjela ostvariti.
Na neučinkovitost hrvatskih sudova na kraju se požalila Europskom sudu za ljudska prava.
Presuda Europskog suda
'Europski sud je utvrdio da su domaći sudovi u ovom slučaju postupali s kašnjenjem i neučinkovito. Istaknuo je, između ostaloga, da je Županijski sud u Splitu pretjerano dugo odlučivao o majčinoj žalbi protiv odluke kojom je određen način na koji su se trebali odvijati njezini susreti s djecom. Osim toga hrvatski sudovi nisu privremeno regulirali način održavanja susreta tijekom postupka razvoda braka majke i njezinog tadašnjeg supruga. Pravovremeno nsiu bila provedena ni vještačenje kojima se trebalo provjeriti zašto se djeca iznenada opiru viđenju s majkom. Djeca nisu imala ni odgovarajući tretman', stoji u presudi koja još nije konačna.
Nisu svi suci imali isto mišljenje
Troje sudaca napisalo je svoje izdvojeno mišljenje. Presuda je donijeta glasovanjem, četiri naprema tri za odluku o kršenju prava 49-godišnjakinje.
'Smatramo da centri za socijalnu skrb i sudovi ne mogu riješiti sve probleme unutar obitelji. U ovom slučaju, bili su suočeni s obiteljskom dramom i histeričnim postupanjem prema djeci. Svjesni da se u takvim slučajevima mora postupati u najboljem interesu djece, nadlažni centri za socijalnu skrb i sudovi odlučili su se za meški pristup, istražujući sve moguće načine na koje bi promijenili stavove dvojice dječaka. Smatramo da u tome nema ništa loše', stoji u izdvojenom mišljenju sudaca koji su ocijenili da su nadležna tijela u svakoj fazi postupka pokušavala pronaći neko rješenje. Iako je bilo određenih kažnjenja, zaključuju da je do njih došlo upravo u potrazi za najboljim rješenjem koje bi bilo učinkovito i svima prihvatljivo.
