Gost RTL-a Danas bio je glavni ravnatelj policije Nikola Milina, a s njim je razgovarala Ivana Ivanda Rožić. Milina je komentirao nedavnu rekordnu zapljenu droge u luci Ploče te kako se Hrvatska bori protiv krijumčara kokaina.
Je li otkriven naručitelj više od pola tone kokaina?
Dopustite da prvo čestitam dubrovačkim kolegama na izvrsno odrađenom poslu. Što se tiče samih detalja, ne možemo govoriti o operativnim podacima, mogu ponoviti da se kriminalističko istraživanje u tom predmetu nastavlja, no ovaj slučaj moramo promatrati i u širem smislu, znači trgovine drogama u europskim pa i svjetskim razmjerima.
Imate li barem saznanja gdje je trebala ta droga ići, kako napreduje istraga?
Kolege su već dosta komunicirali, ali javnost ne možemo upoznati s operativnim podacima, kada dođe vrijeme onda ćemo dalje izvijestiti.
Možemo li sada strahovati od međusobnih obračuna narkobandi?
Može se i ovdje očekivati da će se preispitivati u krim miljeu i tražiti odgvornost izvršitelja, međutim vidljivo je da je policija reagirala, roba nije došla do odredišta i to je najbitnije. Zasigurno je da će u krim miljeu tražiti gdje je došlo do greške.
Kako se Hrvatska bori protiv krijumčara kokaina, policija ima maštovite taktike - imaju i krijumčari, koliko je tu važna pomoć američke DEE i članica EU?
Inače je krijumčarenje kokaina koji je trend na svjetskoj razini, to je nemoguće raditi unutar jedne države ili regije. Nužna je međunarodna suradnja. Naši kolege su već dobro pozicionirani i cijenjeni i na europskoj i svjetskoj razini. Bili su i nositelji određenih kriminalističkih istraživanja, sjećate se akcija, Familia, Fakuša...Bilo je i zapljene skoro dvije tone kokaina na europskoj i na drugim destinacijama. To su transnacionalni razmjeri. Pomažemo i drugim agencijama, ravnopravni smo sudionici.
Je li policija sad više fokusirana na luku Ploče?
Svaka luka koja ima kontejnerski promet moguća je luka krijumčarenja svih vrsta roba. Vidjeli ste velike zapljene na europskoj razini. Pokušavaju se naći novi putevi, nove luke krijumčarenja narkotika, ali hrvatska policija sa svojim partnerima pokazala je da je u stanju suzbijati ove velike lance krijumčarenja.
Kad gledamo cijelu zemlju, je li porast zlouporaba droga ili smo u smanjenju? Kako je COVID utjecao na kriminalitet droga?
Itekako je utjecao na opće stanje kriminaliteta. Što se tiče same distribucije droga i velikih kriminalnih organizacija imali su male poteškoće u početku pandemije, no ubrzo su se aktivirali različiti lanci i mi bilježimo izuzetne rezultate, ali i kaznena djela proteklih pet godina, Međutim, moram naglasiti da bilježimo 59 kaznenih djela što se tiče kriminalističkih udruženja, mi smo fokusirani na kriminalne organizacije.
Gdje nas to svrstava u odnosu na druge zemlje, možemo li reći da je Hrvatska sigurna zemlja?
Itekako je sigurna zemlja. Mi smo objavili prošli tjedan, imamo izuzetno dobre pokazatelje i učinkovitost, preko 70 posto razriješenosti kaznenih djela, imamo neke parametre i pokazatelje koji itekako utječu na subjektivni osjećaj sigurnosti građana, recimo teške krađe kojih je prvi put ispod 10 tisuća. Najmanji broj razbojništava, 521...najmanji broj krađe motornih vozila. No, povećane su one brojke organiziranog kriminaliteta, korupcije tako da je Hrvatska sigurna zemlja, i dalje ćemo raditi sa svim partnerima što se tiče prevencije svih oblika kriminaliteta. Tako da po svim parametrima, Hrvatska je jedna od najsigurnijih svjetskih zemalja.
