Od posljedica groznice Zapadnog Nila, u Klinici za infektivne bolesti Fran Mihaljević, preminuo je 84-godišnji muškarac.
Pacijent je već nekoliko tjedana ležao na Odjelu za zarazne bolesti, a preminuo je tijekom vikenda.
VEZANE VIJESTI
- Groznica Zapadnog Nila poharala Hrvatsku: Stručnjaci otkrivaju koje su najugroženije skupine koje pogađa
- Najčešće bodu u sumrak i svitanje: Evo kako se možete sami zaštititi od groznice zapadnog Nila
- Više oboljelih nego proteklih godina: Je li zaprašivanje komaraca provedeno na vrijeme?
Riječ je o prvom smrtnom slučaju u Zagrebu, a ukupno drugom u Hrvatskoj. Prvi smrtni slučaj potvrđen je početkom rujna u osječkom KBC-u gdje je također umro stariji muškarac. Zasad je 45 laboratorijski potvrđenih slučajeva, a desetak je u Zagrebu i okolici. Ostali su najviše na istoku i sjeverozapadu Hrvatske.
Marko Kutleša iz Zavoda za intenzivnu medicinu i infektologiju rekao je Hini kako se u toj bolnici na liječenju trenutno nalazi još četvero oboljelih, na respiratoru su i životni su ugroženi.
Što je groznica Zapadnog Nila?
Bolest Zapadnog Nila uzrokuje virus Zapadnog Nila (VZN), koji se u prirodi održava u ciklusu između komaraca i ptica koje su primarni rezervoari virusa. Virus se prenosi na ljude, kopitare i druge sisavce ubodom zaraženog komarca (vektora), ali se ne prenosi s čovjeka na čovjeka. Najvažnijim vektorom za prijenos infekcije se smatra komarac roda Culex, no i druge vrste komaraca mogu u nekim okolnostima prenijeti infekciju. Rizik prijenosa na nekom području ovisi o prisutnosti virusa, domaćinu u kojem se sam uzročnik, tj. virus, razmnožava, vektorima – komarcima te osjetljivim (neimunim) osobama.
Bolest se pojavljuje u ljetnim i jesenskim mjesecima. Na sezonsku pojavnost i kretanje ove bolesti na nekom području odnosno na epidemiološku situaciju utječu brojni čimbenici: brojnost i aktivnost vektora uzročnika bolesti ovisno o okolišnim i klimatološkim prilikama.
Infekcija virusom Zapadnog Nila u ljudi najčešće prolazi bez simptoma (u približno 70 – 80 posto slučajeva). U oko 20 posto slučajeva se bolest manifestira simptomima koji nalikuju gripi kao što su, najčešće, povišena temperatura, glavobolja, slabost, bol u mišićima i zglobovima.
U oko jedan posto oboljelih se može razviti teža bolest zbog zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, uz simptome meningitisa ili encefalitisa (upale moždanih ovojnica/mozga). Pod povećanim su rizikom od obolijevanja starije osobe koje već imaju kroničnu bolest (kao primjerice dijabetes, hipertenziju, kroničnu bubrežnu bolest) ili imunosuprimirane osobe (kao što su transplantirane osobe i dr.).
Oboljeli se liječe simptomatski i većina ih se oporavi bez trajnih posljedica.
Da bi se smanjio rizik od infekcije VZN-om, važno je provoditi mjere suzbijanja komaraca i njihovih legla.
