Jučer u popodnevnim satima članovi HGSS Stanice Split uz HMP Omiš i DVD Dugi rat spašavali su 12-godišnju djevojčicu koja se prilikom silaska sa planine pokušala spustiti niz 10-ak metara visoku liticu pri čemu je pala i zadobila višestruke ozljede glave, prsišta i noge. Djevojčica je prebačena u splitsku bolnicu i u stabilnom je stanju. Dvije malodobne prijateljice u nedjelju popodne zaputile su se u istraživanje i penjanje po stijenama iznad Duća, a razlog pada jedne od djevojčica navodno se krije u želji za objavom na društvenim mrežama, javlja Slobodna Dalmacija.
Neslužbeno se doznaje kako se djevojčica popela na liticu i, hodajući prema natrag, htjela snimiti je što spektakularniji selfie kako bi se mogla pohvaliti na društvenim mrežama. Nažalost, u jednom je trenutku "izgubila tlo pod nogama" i pala u ambis dubok oko osam metara.
Riječ je o nepristupačnom terenu zbog kojeg su i HGSS-ovci imali problema dok su dolazili do unesrećene. U želji da napravi što spektakularniji selfie, djevojčice su se zaputile u nepoznato i to je putovanje moglo tragično završiti.
"Upravo je nevjerojatno što su sve mladi ljudi, pa i djeca, koji
su "opsjednuti" društvenim mrežama spremni učiniti da bi snimili
što bolji i spektakularniji selfie. Ovakvi su se slučajevi već i
događali u Hrvatskoj, mislim na Plitvičkim jezerima, ali i u
svijetu, gdje su neki "selfie manijaci" izgubili i život zbog
obične snimke koja bi ih "proslavila" na društvenim mrežama. U
takvim slučajevima nema nikakve psihopatologije, tu se radi o
trendu i o adrenalinu. U pitanju je vrlo opasan trend, odnosno
želja da se ima selfie koji nitko drugi nema. Apsolutno se radi o
zabrinjavajućoj stvari koja će u budućnosti biti i izraženija",
rekao je dr. Tomislav Franić, specijalist dječje
psihijatrije KBC-a Split, koji se nedavno vratio s usavršavanja
iz Irske.
"U pitanju je jedna nevjerojatna potreba da svi znaju za nekakav
pothvat koji je netko napravio. Najvažnije je imati što
nevjerojatnije selfieje, zanemarujući svoju sigurnost. Više nije
dovoljno neku svoju avanturu podijeliti sa svojim najbližima ili
s bliskim krugom prijatelja. Danas svi, ali baš svi koji "žive"
na društvenim mrežama, moraju znati za pothvat ili avanturu neke
osobe. Mladi ljudi, a sve više i djeca, i to prvenstveno oni koji
su nesigurni u sebe, žele pripadati onoj skupini ljudi koja
jednostavno može sve.", dodaje dr. Franić.
Odgovornost je usmjerio i prema roditeljima koji bi djecu trebali odgajati tako da im jasno ukažu što je dopušteno i opasno, a što ne. Društvene mreže su vrlo opasne ako se nekritički koriste, zaključio je Franić za Slobodnu Dalmaciju.
