Pokazala su to istraživanja o utjecaju krize i financijske nesigurnosti na obitelj i mlade u Europskoj uniji.
Također, mentalno zdravlje i kapacitet za učenje kod djece zbog krize su ugroženi. U Hrvatskoj nema istraživanja o promjenama u posljednje tri godine, no psihijatri u praksi uočavaju povećanje problema mentalnog zdravlja, a najviše je simptoma anksioznosti i depresije.
"Glavni izvor stresa kod djece su sukobi roditelja, njihova razdražljivost i svađe zbog novca, a djeca onda uče to ponašanje i prenose ga sutra kao svoje roditeljske vještine", podsjeća za Večernji list psihologinja Tanja Dejanović Šagadin.
Roditelji zbog ekonomskog stresa više kažnjavaju djecu, češće odbijaju dijete i manje su mu psihički dostupni jer su zaokupljeni brigama, dok su pri discipliniranju nedosljedni. Zbog toga je više socioemocionalnih problema i poremećaja u razvoju djece.
O krizi, kao i o svim problemima koji muče obitelj, roditelji često izbjegavaju razgovarati s djecom u namjeri da ih zaštite, a dogodi se obrnuto – dijete nasluti nešto, a strah od nepoznatog postaje veći od početnog problema.
Škole i roditelji trebaju djeci dati prostora za iskazivanje emocija te za razgovor o stresu, a važno je razvijati strategije nošenja sa stresom i frustracijom te poticati optimizam.
Također, potrebno je u ovim teškim vremenima ukazivati na dijelove života koji nisu zahvaćeni problemima, primjerice obitelj je dobro te postoje prijatelji i aktivnosti koje nas čine zadovoljnima, dodaju stručnjaci.
Vezani članci:
arti-201010020142006 arti-201008070188006 arti-201005140517006 arti-201008150251006
