U toj nesreći, srećom, nitko nije smrtno stradao. No, lani je u Hrvatskoj, piše Večernji list, prosjek poginulih bio 82 na milijun stanovnika, što je čak 61 posto više od prosjeka EU koji iznosi 51 poginuli u prometu na milijun stanovnika. Sveukupno je prošle godine na hrvatskim cestama poginulo 348 osoba, dok ih je godinu prije bilo 308.
Uložili u ceste kao nitko u svijetu
Prometni stručnjak Željko Marušić ističe da je taj podatak apsurdan s obzirom na to da je Hrvatska od 2000. godine, srazmjerno broju stanovnika i BDP-u, uložila u cestovnu infrastrukturu više od ikoje zemlje na svijetu.
Marušić kaže da su rezultati te pojačane cestogradnje vidljivi kroz procvat turizma, ali i upozorava da su ukupni rezultati daleko lošiji od objektivnih mogućnosti. Stoga on predlaže korjenite promjene koje je objasnio u dokumentu nazvanom 'Temelji cestovne prometne strategije RH od 2016. do 2020.'. Jedan je od tih temelja uvođenje vinjeta kao načina naplate cestarina na autocestama, piše Večernji list.
Niz mjera za smanjenje nesreća
Uvođenjem povoljnih vinjeta, pri čemu bi godišnja koštala 1.000 kuna uz uključivanje svih gradskih obilaznica u sustav naplate, potaknuo bi i ubrzao razvoj gospodarstva i turizma, a povećala bi se i opća sigurnost cestovnog prometa. Vinjete su, smatra Marušić, jedna od mjera za smanjenje stope smrtnosti na hrvatskim cestama.
U tom smislu on predlaže još neke mjere: uvođenje cjelovitog nadzora prometa te uvođenje posebnih mjera prema najtežim prekršiteljima i recidivistima, koje uključuju i poništenje vozačke dozvole, a za ekstremno obijesnu vožnju vremensko oduzimanje vozačke dozvole.
S druge strane, predlaže on, vozače koji poštuju propise trebalo bi nagrađivati. Među ostalim, Marušić predlaže i smanjenje PDV-a na gume na 10 posto i uvođenje obveze korištenja zimskih guma od 15. studenog do 15. travnja za cijelu Hrvatsku, uz ukidanje alternativne mogućnosti korištenja ljetnih guma s profilom od četiri milimetra uz paket lanaca u prtljažniku.
