Prilikom njegova izvlačenja dodatno je ranjen gelerom granate kojom su gađali vojnike dok su ga spašavali. Hitna pomoć u Kostajnici tražila je da se helikopterom preveze do Zagreba, ali general JNA Andrija Rašeta to nije dopustio. Lederer je preminuo u vozilu Hitne pomoći. Ostavio je mnoge zapise o prvim danima rata, koji su poslije uklopljeni u filmski uradak “Banijska ratna praskozorja”.
Dvije optužnice Milanu Zoriću
Informativni program RTS-a objavio je sljedećeg dana intervju sa snajperistom koji je pucao. Taj je ubojica prepoznat kao Milan Zorić iz Siska, protiv njega su podignute dvije optužnice, no do današnjeg dana nije kažnjen za počinjeno djelo.
Nakon Ledereove pogibije Vojno tužiteljstvo pokrenulo je kazneni progon protiv Milana Zorića. Protiv njega je na Vojnom sudu u Zagrebu vođen postupak zbog kaznenog djela oružane pobune. Postupak je završen 1996. godine, jer je primjenom Zakona o općem oprostu protiv Milana Zorića obustavljen kazneni postupak.
Dobio 15 godina, pa oslobođen
Drugi postupak protiv Zorića vođen je na Županijskom sudu u Sisku 1999. godine. Suđeno mu je za kazneno djelo ubojstva, a Županijski sud u Sisku proglasio ga je krivim za ubojstvo Gordana Lederera i osudio na 15 godina zatvora.
Zorić se žalio na tu presudu pa je Vrhovni sud Republike Hrvatske 18. rujna 2002. godine donio rješenje kojim se ukida presuda Županijskog suda u Sisku s obrazloženjem da se radi o presuđenoj stvari, jer je protiv Zorića Vojni sud u Zagrebu, primjenom Zakona o općem oprostu, obustavio kazneni postupak.