Nakon uhićenja 39-godišnjeg Zagrepčanina kod kojega je pronađeno više od 1500 fotografija i 100 video snimki s pornografskim sadržajem što prikazuje djecu ili maloljetnike zagrebačka policija objavila je upute roditeljima kako bi se spriječila slična nedjela na štetu djece.
Izraz 'dječja pornografija' na računalnom sustavu ili mreži putem interneta uključuje pornografski materijal koji prikazuje maloljetnika kako sudjeluje u seksualno eksplicitnom ponašanju i vizualno ili na bilo koji drugi način prikazuje dijete u pravom ili simuliranom spolno eksplicitnom ponašanju, odnosno prikazuju dječje spolne organe.
U policiji podsjećaju da su pornografski materijali spisi, snimke, fotografije, publikacije i sadržaji registrirani na filmu, u tisku ili računalnim mrežama "iz spolne sfere" koji su namijenjeni za poticanje tjelesne pohote. Najveći rizik pritom predstavljaju ponude ili zahtjevi seksualne prirode koje djeca najčešće dobivaju prilikom korištenja komunikacijskih aplikacija, elektroničke pošte ili prilikom online igranja računalnih igara.
Razni oblici cyberbullinga
U policiji ukazuju i na nekoliko oblika cyberbullinga, među kojima su 'phishing', 'sexting', 'grooming', 'trolling', 'happy slapping' i 'sextortion'.
'Phishing' je mrežna krađa identiteta koja korisnika navodi na otkrivanje korisničkog imena i lozinke radi pokušaja pribavljanja osjetljivih podataka. 'Sexting' je slanje poruka erotskog sadržaja i objavljivanje takvih sadržaja s fotografijama na društvenim mrežama, a smatra se uvodom u internetsko zlostavljanje.
'Grooming' je mamljenje djece radi seksualnih potreba, dok je 'trolling' online uznemiravanje na forumu, chatu ili blogu kad osoba namjerno šalje uznemirujuće poruke koje vrijeđaju ljude i nanose im bol.
'Happy slapping' je napad skupine, najčešće maloljetnika, na osobu koju snimaju mobitelom, nakon čega napadači te snimke objavljuju putem društvenih mreža. 'Sextortion' je lažno predstavljanje počinitelja koji se predstavljaju djevojkama i maloljetnike nagovaraju na različite postupke seksualne prirode koje snimaju, a potom ih ucjenjuju.
Policija stoga preporučuje roditeljima da računalo smjeste u prostoriji u kojoj provode najviše vremena zajedno kao obitelj. Na taj način roditelji mogu imati puno bolju kontrolu nad aktivnostima svoga djeteta na računalu. Ističu i da zabrana pristupa internetu nije rješenje te savjetuju kako je s djetetom potrebno dogovoriti načine i uvjete njegovog korištenja. Pritom se savjetuje povremena provjera aplikacija koje dijete ima na mobitelima i računalima.
Roditelji trebaju upoznati navike djeteta na internetu
Roditeljima se preporučuje i upoznavanje s alatima za praćenje aktivnosti na internetskom pregledniku povijesti pretraživanja i programima namijenjenima postavljanju sigurnosne zaštite poput Windows live – obiteljska sigurnost, koji je dostupan na hrvatskom jeziku.
Preporuča se i zajedničko posjećivanje internetskih stranica kako bi se roditelji upoznali sa sklonostima i navikama djeteta na internetu te poticanje razgovora o sadržajima koje dijete pregledava. Uz to, policija savjetuje poučavanje djeteta s prednostima i opasnostima interneta i mobilnih medija te izniman oprez kod dijeljenja fotografija putem društvenih mreža jer ih se time čini dostupnima i osobama izvan kruga obitelji i prijatelja.
Već pri prvom posjetu internetu potrebno je djetetu postaviti temelje sigurnog i kulturnog ponašanja u virtualnom svijetu, budući da djeca sve više koriste računala i mobitele za komunikaciju s drugim, kako poznatim, tako i nepoznatim osobama.
Sve što roditelji nauče i dozvole djeci, temelj je za stvaranje dobrih korisničkih navika i za poštivanje pravila kod djece, ističu u policiji. Pritom dodaju kako dijete ima pravo na privatnost, ali je roditeljska dužnost znati s kim dijete komunicira. Policija poziva roditelje i da bilo kakvu sumnjivu situaciju dojave na broj 192.
