Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) izvijestio je u srijedu da je od prosinca prošle godine zabilježeno više od 130 slučajeva oboljelih od ospica u Hrvatskoj, najviše među predškolskom djecom i adolescentima, od kojih većina nije bila cijepljena protiv te izrazito zarazne virusne bolesti.
Broj oboljelih od ospica u zadnjih mjesec i pol dana gotovo se udvostručio, s obzirom da je u veljači bilo registrirano oko 60 oboljelih.
Većina oboljelih je iz Zagreba i okolice, a ima ih također i u Rijeci, Istri, Posavini i Slavoniji, navode u HZJZ-u te napominju da je samo dio oboljelih laboratorijski potvrđen, a dio bolesnika još je u obradi pa se službene prijave tek očekuju.
Gotovo polovica registriranih oboljelih osoba od ospica bila je hospitalizirana, a dio je kao komplikaciju razvio upalu pluća.
Bolest počinje temperaturom, konjuktivitisom i kašljem s upalom sluznice usne šupljine, nakon čega kreće osip. Zadnjih godina zabilježeni su tek rijetki slučajevi, a u većem broju ospice su stigle u prosincu iz Bosne i Hercegovine, gdje je lani vladala velika epidemija.
Neki od tih slučajeva rezultirali su širenjem infekcije među necijepljenim članovima obitelji i obiteljskih grupiranja ospica. No, s daljnjim razvojem epidemije sve je veći broj bolesnika koji nemaju nikakav izravni niti posredni kontakt s inozemstvom.
"Zadnjih mjesec dana u principu naši bolesnici više nemaju nikakve veze s BiH, nego to jednostavno cirkulira unutar Hrvatske među necijepljenima. Tu su i djeca i adolescenti, i mlađi odrasli", kaže epidemiolog Bernard Kaić.
Tako je u zadnje vrijeme sve više oboljelih, uglavnom pojedinačnih slučajeva, među zdravstvenim djelatnicima koji su se najvjerojatnije zarazili na poslu, te djecom od kojih su se neka najvjerojatnije zarazila u čekaonicama zdravstvenih ustanova.
Riješenje je, tvrdi epidemiolog Kaić, jednostavno - cijepljenje.
Za sprječavanje širenja infekcije važno je pravodobno otkrivanje oboljelih, njihova izolacija, te identificiranje i obrada osoba koje su bile u kontaktu s oboljelima kako bi im se ponudila zaštita nakon izlaganja virusu. Ključno je da liječnik koji sumnja na ospice prijavi slučaj nadležnom epidemiologu.
No, u isto vrijeme nestašica je cjepiva za mališane protiv
difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize. Cjepivo 6u1 nije
stiglo, a lanjsko zalihe doza 5u1 su na izmaku!
"Zasad tih cjepiva ima, međutim, postavlja se samo pitanje da li
ove zalihe cjepiva koje sad imamo na raspolaganju, da li ćemo ih
imati i na dalje", kaže pedijatar Milivoj
Jovančević.
Na natječaj se nije javio nitko, a zaliha cjepiva ima do polovice
šestog mjeseca. Nema ni cjepiva Di-Te-Per kojim su se protiv
zaraznih bolesti dosad cjepili trogodišnjaci, a po novom djeca s
pet godina.
"Još uvijek ga nismo uspjeli nabaviti. Izgleda da ćemo uskoro
dobiti neke manje količine", kaže epidemiolog Kaić.
Uskoro bi trebalo stići oko dvije i pol tisuće doza - da se svi,
koji još nisu, ipak cijepe.
