"Iznenadili smo se kad smo otkrili žive bakterije", kaže Birgitt Sattler sa sveučilišta u Innsbrucku, nakon istraživanja provedenog iznad Alpa, nedaleko od Salzburga. Premda smo znali da bakterije mogu dospjeti u velike visine a zatim pasti na tlo, "razmjerno čist i hladan zrak u visinama nije nam se činio pogodnim za razvoj bakterija", dodaje. To zapravo znači da bakterije mogu preživjeti na temperaturama ispod ništice, uz jako ultraljubičasto zračenje i nedostatak hranjivih tvari.
Istraživači su izolirali kapljice vode iz oblaka, zamrznuli ih i zatim otopili: svaki je milimetar otopljene vode sadržao oko tisuću i pol bakterija, okruglog, duguljastog i vlaknastog oblika. Premda nisu identificirane, bakterije su bile "izvrsnog zdravlja".
Budući da razmnožavanje bakterija može trajati i nekoliko dana - što je manje od prosječne životne dobi jednog oblaka - one se gotovo sigurno razmnožavaju u oblacima, koji se mogu promatrati kao "stanište mikroba", zaključuje Brigitt Sattler čiji će se radovi uskoro objaviti u "Geophysical Research Letters".
Na koncu, da bi se doznalo odakle potječu bakterije - od biljaka, s površine zemlje ili iz vode - treba istražiti njihovu DNA.
"Sad znamo samo to da gore ima života i da se on razmnožava".
Daniel Jacob sa sveučilišta Harvard misli da bi intenzivna djelatnost bakterija u oblacima mogla imati znatne posljedice na klimu. Tim Lenton iz centra za hidrologiju iz Edinburgha vidi u tome potvrdu za mišljenje koje je iznio 1998., prema kojemu mikroorganizmi utječu na klimu.