VLADA DALA SUGLASNOST / Autoceste idu u koncesiju na 30-50 godina

Na današnjoj sjednici Vlade usvojen je prijedlog o upravljanju državnom imovinom, kao i prijedlog da Hrvatske autoceste idu u koncesiju na 30 do 50 godina.

4.7.2013.
9:36
VOYO logo

Na dnevnom redu sjednice Vlade Republike Hrvatske je 40-ak točaka, među njima i prijedlog odluke kojom bi se dala suglasnost Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture na prijedlog modela monetizacije javnog duga vezanog uz tvrtke Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka-Zagreb, kroz dodjelu koncesije za upravljanje i održavanje autocesta.

Prva točka dnevnog reda jest bio prijedlog zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu države.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Nakon što je Sabor usvojio Strategiju upravljanja državnom imovinom, krećemo u provedbu te Strategije i usklađivanja zakonodavstav. To su ujedno i strateški ciljevi uspotavljeni strategijom upravljanja imovinom u vlasništvu države. Tu su neke naznake problema u trenutnom upravljanju državnom imovinom. Ovo je prvi zakon koji najizravnije regulira provodenje utvrđene strategije. I dalje nažalost nemamo registar državne imovinom, ali ovaj Zakon otvara taj put. Ovaj zakon ima namjeru protresti sustav i osigurati da bude efikasniji od postojećeg. Pred nama je jedan ozbiljan zadatak jer je zbog sadašnjeg stanja otežano vođenje gospodarske politike", pojasnio je potpredsjednik Vlade, Branko Grčić.

Zakonom se tako predviđa da se upravljanje državnom imovinom ujedini u Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom, koji bi upravljao nekretninama i udjelima u tzv. strateškim tvrtkama, kojih je oko 55.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Manjinski udjeli u nestrateškim firmama, koje često probleme rješavaju kreditima i pozajmicama na račun proračuna, a kojih je preko 500", kazao je Grčić, prijeći će pak u Centar za prodaju i restrukturiranje (CERP), a AUDIO se gasi.

"Također, osniva se i posebno vladino povjerenstvo koje će voditi računa o strateškim tvrtkama, dok se manjinski udjeli što prije moraju prodati", kazao je Grčić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pritom je istaknuo i da će se smanjiti i ukupni troškovi cijelog sustava, jer će od 250-260 ljudi koji sada rade u sustavu ostati dvjestotinjak.

Grčić je pojasnio i kako ovaj zakonski prijedlog ide u hitnu proceduru kako bi se do kraja rujna imala kompletno uspostavljena organizacija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa


(Foto: Patrik Macek/PIXSELL)

Vlada opet samo rasprodaje?

Nakon toga je intervenirao premijer Zoran Milanović istaknuvši kako bi ovaj Zakon mogao izazvati buru u javnosti kao i prijedlog Zakona o strateškim investicijskim projektima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ovo je jedan od onih zakona koji će izazvati brojne komentare jer ima mnogo delikatnih odnosa. Ovo je prilika za one koji žele galamiti da galame", kazao je Milanović i dodao kako ponovno očekuje kritike da 'Vlada opet samo rasprodaje'.

"Vlada nije privatna firmica, nego kolektivno tijelo. Odluke treba donositi, bit će grešaka, ali ukupan rezultat mora biti pozitivan", nastavio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Visoki javni dugovi su golemi problem hrvatskog gospodarstva. Dio ove imovine treba privatizirati i prodati jer nama privatizacijski prihodi mogu biti jedini koji će umanjivati ogromne dugove", naglasio je ministar financija Slavko Linić.

"Svako restrukturiranje koje provodimo dolazi na proračun. Restrukturiranje nije samo otpuštanje ljudi, to znači i preuzimanje dugova i ulaganje u tehnologiju. Mi u proračunu prostora za vraćanje dugova nećemo naći. Mučit ćemo se s održavanjem rashodovne i prihodovne strane u nekom balansu. Sustav koji će biti brz i efikasan je i te kako potreban", objasnio je Linić potrebu za rasprodajom imovine u vlasništvu države.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

(Foto: Patrik Macek/PIXSELL)

Treći krug reprogramiranja poreznog duga

Ministar financija je istaknuo kako kreće treći krug reprogramiranja poreznog duga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ukupno je podneseno 16.559 zahtjeva za reprogramiranje. Odobreno je 9.643 zahtjeva za porezni dug u iznosu 4,676.405.025 kuna. Naplata je 88 posto. Reprogramima i otpisom pomažemo gospodarskim subjektima u poteškoćama. Dovoljno je šansi - od rujna kreću kontrole, nema gledanja kroz prste", rekao je Linić i dodao kako od rujna možemo očekivati 'žestoku naplatu poreza'.

'Trebamo zaštiti mlade od utjecaja duhanske industrije'

Pred Vladom se danas našao i prijedlog izmjenama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda kojima bi se uvela apsolutna zabrana izlaganja, odnosno vidljivosti duhanskih proizvoda na prodajnim mjestima te zabrana prodaje duhanskih proizvoda iz automatskih naprava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Pušenje i uporaba duhana prošli su u proteklih deset godina put od prihvatljivog ponašanja do svijesti o posljedicama i smtrnosti. Godišnje u Hrvattskoj umre od posljedica pušenja 10.000 ljudi, odnosno grad veličine Makarske. Uređujumo indirektan i direktan utjecaj promidžbe na naše mlade. Trebamo zaštiti mlade od utjecaja duhanske industrije", bio je jasan ministar zdravlja Rajko Ostojić.

Autoceste idu u koncesiju

Ministar Siniša Hajdaš Dončić kazao je kako su savjetnici njegova ministarstva predložili model koncesija autocesta kao model upravljanja ovim dijelom infrastrukture.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stoga, Vlada RH bi u narednom periodu pokušala koncesionirati Hrvatske autoceste na razdoblje od 30 do 50 godina, a sam taj proces bi trebao biti dovršen do prosinca 2013 godine. Naime, tada će se početi primati zahtjevi za koncesije.

"Procijena je od 2.4 do 3.2 milijarde eura", naglasio je ministar prometa o kojoj se cifri koncesioniranja radi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

(Foto: Patrik Macek/PIXSELL)

Stoga, Vlada RH bi u narednom periodu pokušala koncesionirati Hrvatske autoceste na razdoblje od 30 do 50 godina, a sam taj proces bi trebao biti dovršen do prosinca 2013 godine. Naime, tada će se početi primati zahtjevi za koncesije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Govorimo o raspodjeli rizika da ukoliko promet i poraste - dobit se dijeli izmedu države i koncesionara, ali isto tako i ako padne - dijele se gubitci. Tijekom 2014. na naplatu HAC-u i ARZ-u dospijeva 6.6 milijardi kuna naplate kredita. Njihov ukupni dug je veći od 4 milijarde eura. Trošarina na gorivo od 0.6 kn po litri ne postaje dio koncesije, koncesionar se obvezuje gradit treću traku na dionicama na kojima značajno poraste promet", pojasnio je ministar, a Vlada je dala suglanost.

TOMA
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo