Osim toga, oni s više simptoma depresije obično i žive u lošijim uvjetima od pacijenata oboljelih od jednako teške bolesti koji ne pate od depresije.
"U gotovo pola astmatičara koji su sudjelovali u ispitivanju otkrivena je i depresija", izvješćuju dr. Carol Mancuso i kolege iz newyorške bolnice Presbyterian, s Medicinskog fakulteta Weill pri Sveučilištu Cornell i iz Bolnice za posebnu kirurgiju u New Yorku.
Istraživači su tijekom dvogodišnjeg razdoblja ispitali gotovo 1.200 pacijenata i na kraju izabrali 230 koji su sudjelovali u ispitivanju. Željeli su otkriti kako depresija utječe na životne uvjete povezane sa zdravljem, kao što su ograničenja u svakodnevnom životu izazvana bolešću, hospitalizacijom, hitnim posjetima liječniku i korištenjem inhalatora.
Vjerojatnost pojave simptoma depresije povećava se u "starijih pacijenata, onih koji nisu bijele rase te u onih s nižim stupnjem školske spreme", stoji u izvješću koje je objavio "Journal of General Internal Medicine".
Što je pacijent imao više simptoma depresije, to su bili lošiji životni uvjeti koji utječu na zdravlje.
"Ne zna se je li za deprimirane pacijente vjerojatnije da će imati osjetljiviji respiratorni sustav ili je posrijedi skrivena veza depresije i astme", pišu istraživači.
Rezultati istraživanja upozoravaju da "liječnici moraju biti svjesni činjenice da psihološko stanje može utjecati na astmu kao i na reakciju pacijenta na standardna pitanja", kazala je dr. Carol Mancuso. Osim toga, liječnici i bolničko osoblje morali bi se "pokušati formalno i sustavno brinuti za emocionalnu ravnotežu pacijenata", dodala je.
Dr. Mancuso ističe da se liječnici obično usredotoče na "fizičke simptome, posebno kad je u pitanju bolest poput astme. Međutim, duševno i fizičko zdravlje su povezani i s pacijentom se mora razgovarati o oba."
