Tako ključna kamata na savezne fondove, po kojoj se banke međusobno kreditiraju u prekonoćnom trgovanju, ostaje na najvišoj razini u posljednjih devet godina - 6,5 posto.
Međutim, po prvi put nakon dvije godine, Fed je poručio da najveća prijetnja američkom gospodarstvu više nije inflacija, nego usporavanje rasta brutto domaćeg proizvoda (BDP). To je, kažu analitičari, jasan signal da bi središnja banka uskoro mogla smanjiti kamate kako bi potakla gospodarstvo. U posljednje dvije godine Fed je, naime, povećavao kamate kako bi inflaciju zadržao pod kontrolom. Međutim, u posljednje se vrijeme rast gospodarstva usporava, pa je u trećem tromjesečju iznosio svega 2,4 posto, što je najsporiji rast zabilježen u protekle četiri godine.
U prethodnom je kvartalu, primjerice, brutto domaći proizvod SAD-a porastao čak 5,6 posto. Smanjenje kamata očekuje se na idućem sastanku Fedova savjeta za otvoreno tržište (FOMC) krajem siječnja iduće godine. Posljednji put Fed je snizio cijenu novca 1998., kada je azijska kriza opasno zaprijetila američkom, ali i cjelokupnom svjetskom gospodarstvu.
Premda signali o mogućem smanjenju kamata obično pozitivno utječu na burze, na najvećem svjetskom tržištu kapitala - Wall Streetu - cijene dionica su sinoć pale. Tako je Dow Jones, indeks najznačajnijih američkih dionica, potonuo više od 60 bodova, ili oko pola posto. Još je snažnije, čak 4,3 posto, ili više od 110 bodova, pao Nasdaq indeks. Razlog je tome snažan pad cijena tehnoloških dionica koje su u posljednje vrijeme pod snažnim pritiskom zbog upozorenja mnogih kompanija, kao što su Intel i Microsoft, da će njihovi poslovni rezultati u ovoj godini biti slabiji no što se očekivalo.
