Evo zašto je e-mobilnost u Hrvatskoj jedan od uspješnijih pothvata

Image
Foto: Pixsell
14.12.2017.
16:12
Pixsell
VOYO logo

Na hrvatskim je ulicama svakim danom sve više električnih automobila. Razloga tomu je dakako mnogo. Među nekima je povećanje svijesti o održivom razvoju zbog koje se sve veći broj ljudi odlučuje voziti na struju, točnije na baterije. Osim toga, autoindustrija – zbog strožih regulativa ispušnih plinova – sve se više okreće razvoju hibridnih i električnih vozila te ulažu golem novac u istraživanja i razvoj alternativnih načina prijevoza. Bez obzira na sve to, razvoj e-mobilnosti u Hrvatskoj zapravo ovisi o infrastrukturi punionica za električne automobile.

Razvoj e-mobilnosti

HEP je prvi u Hrvatskoj prepoznao europski trend uvođenja odrednica održivog razvoja u sektore energetike i transporta. Nakon što je 2010. godine u sklopu pilot projekta postavio prve dvije punionice za vozila na električni pogon, u Labinu i Vukovaru, HEP je potkraj 2012. godine pokrenuo aktivnosti na razvojnom projektu e-Mobilnost.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

ELEN: Mreža HEP-ovih punionica u hrvatskim gradovima

Početkom 2015. godine započinje intenzivan ciklus izgradnje niza ELEN punionica u hrvatskim gradovima na temelju sporazuma potpisanih s raznim vlasnicima atraktivnih lokacija i svim stranama koje imaju interes i želju modernizirati javni i privatni transport te tako pridonijeti očuvanju okoliša. Prateći stavke Direktive 2014/94/EU o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva, HEP je do sada postavio i pustio u pogon više od 50 javnih ELEN punionica diljem Hrvatske te razvija nove poslovne modele za daljnje širenje mreže.

Punjenje na ELEN punionicama je zbog razvojne faze projekta trenutačno besplatno, ali je moguće identifikacijom standardiziranim beskontaktnim karticama, koje omogućavaju siguran početak i završetak punjenja za sve vlasnike električnih vozila.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osim suradnje s gradovima i postavljanja javne infrastrukture dostupne građanima, HEP intenzivno radi i na rješavanju međugradskog prometa. Na autocestama i cestama interaglomeracije planira se postavljanje mreže brzih i ultrabrzih punionica, a te aktivnosti već se sufinanciraju kroz EU fondove.

EAST-E: Ulazak Hrvatske na električnu autocestu Europe

HEP je tako u veljači 2016. godine, kao dio međunarodnog konzorcija uspješno aplicirao za sredstva iz fonda Europske unije CEF-Transport (Connecting Europe Facility - Transport). Riječ je o projektu EAST-E kroz koji je HEP-u, između ostalog, odobreno i sufinanciranje postavljanja 27 multistandardnih punionica za električna vozila snage 50 kW (AC/DC multistandard) na autocestama Goričan-Zagreb-Rijeka te Bregana-Zagreb.

Uz HEP, međunarodni konzorcij na projektu EAST-E čine slovačke tvrtke Zapadoslovenska energetika (E.ON Slovačka) i GO4 Slovačka, kao i E.ON Češka. Ukupno će se projektom EAST-E u Hrvatskoj, Slovačkoj i Češkoj implementirati 57 multistandardnih punionica za električna vozila. Realizacija projekta EAST-E omogućit će prvi put uključivanje hrvatskih autocesta na europske prometne pravce na kojima već postoji infrastruktura za punjenje električnih vozila. Hrvatska će tako postati dio mreže 11 europskih zemalja kroz koje će biti moguće obavljati neprekinuto prekogranično putovanje električnim vozilima.

NEXT-E: Rekordna sredstva iz fonda CEF za razvoj e-mobilnosti

Uz sudjelovanje u provedbi EU projekta EAST-E, HEP-ov tim za e-Mobilnost je u srpnju 2017. za sufinanciranje dobio i projekt NEXT-E, u vrijednosti od 18,84 milijuna eura. Projekt NEXT-E će omogućiti izgradnju mreže od čak 252 punionice za električna vozila u Češkoj Republici, Slovačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj i Rumunjskoj. Uz HEP, konzorcij NEXT-E čine tvrtke E.ON Grupe (Zapadoslovenská energetika u Slovačkoj, E.ON Češka, E.ON Mađarska, E.ON Rumunjska), MOL Grupa (koju predstavljaju podružnice u svih šest država sudionica), Hrvatska elektroprivreda u Hrvatskoj, PETROL (u Sloveniji i Hrvatskoj) te Nissan i BMW.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U sklopu projekta, konzorcij će instalirati 222 multistandardne brze punionice (50kW) te 30 ultrabrzih punionica (150 – 350 kW) duž središnjih TEN-T koridora i središnje mreže, čime će prvi put u potpunosti na električni pogon biti moguće prijeći velike udaljenosti duž šest kohezijskih država. HEP-u će projekt omogućiti postavljanje ukupno 30 novih punionica - 26 brzih i četiri ultrabrze punionice najnovije tehnologije (snage od 150 kW) na autocestama Goričan - Rijeka, Zagreb-Split te Bregana – Lipovac. Sve će punionice biti multistandardne te će se na njima moći puniti svi postojeći kao i nadolazeći modeli električnih vozila.

bigEVdata: Novi iskorak u razvoju e-mobilnosti

HEP intenzivno radi i na operacionalizaciji trećeg projekta razvoja e-mobilnosti uz sufinanciranje Europske unije. Riječ je o Projektu IT rješenja analitike velikih skupova podataka e-mobilnosti (bigEVdata). U sklopu projekta HEP će razviti inovativno cjelovito i informatičko rješenje za integraciju big data modeliranja ponašanja i navika korisnika infrastrukture punionica kako bi se omogućila učinkovitija uporaba i upravljanje mrežom punionica za električna vozila.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uz razvoj informatičkog rješenja (softvera), HEP će u sklopu projekta diljem Republike Hrvatske postaviti i nove 42 punionice za električna vozila: 12 rapidnih punionica (snage 50 kW), 10 brzih punionica (snage 22 kW), 10 bežičnih punionica i 10 wallbox punionica. Predviđeno trajanje projekta je od ožujka 2018. do veljače 2021. godine, a Europska unija sufinancira HEP-ov udio u projektu sa 7,6 milijuna kuna. Uz Hrvatsku elektroprivredu, kao nositelja, na projektu sudjeluju kao partneri Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu te ICT tvrtka NEOS. Rezultati projekta bit će prezentirani široj zajednici putem mrežne stranice projekta, diseminacijske radionice, prezentacije projekta i priloge te kroz znanstvene radove. Predviđena je i zaštita žiga proizvoda bigVdata.

Sadržaj donosimo u suradnji s HEP-om

Tekst se nastavlja ispod oglasa
FNC 20 PROPUŠTENE
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo