ZDRAVSTVENI MIT /

Koliko su zdravi prirodni zaslađivači koje svakodnevno koristimo? Vodič kroz prirodne šećere

Imaju li različiti šećeri zaista različite učinke na zdravlje ili je ključni faktor ipak umjerenost u konzumaciji svih vrsta zaslađivača?

13.7.2026.

6:00

Magazin.hr

Shutterstock

Dodaj net.hr među omiljene izvore na Googleu

U suvremenoj prehrani šećeri su gotovo neizbježan dio svakodnevnog jelovnika – nalaze se u pićima, grickalicama, prerađenoj hrani, ali i u prirodnim zaslađivačima poput meda i voćnih sirupa. Iako se često smatra da su "prirodne" alternative poput meda, kokosovog ili agavinog šećera zdravije od bijelog šećera, stvarnost je složenija i ovisi o količini, sastavu i načinu metaboliziranja u organizmu.

Usporedili smo različite vrste šećera i zaslađivača, od klasičnog bijelog šećera do meda, kokosovog šećera i umjetnih sladila, kako bi razjasnili imaju li zaista različite učinke na zdravlje ili je ključni faktor ipak umjerenost u konzumaciji svih vrsta zaslađivača.

UOČI TOPLINSKOG VALA /

Pred nama su tropske noći, liječnica iz HZJZ-a upozorava: 'Ovo su najčešće pogreške koje radimo'

Je li zdraviji med ili šećer?

Med i šećer ugljikohidrati su koji se prvenstveno sastoje od glukoze i fruktoze. Koriste se kao sastojci u mnogim pakiranim prehrambenim proizvodima i receptima. Oba mogu pridonijeti povećanju tjelesne težine ako se konzumiraju u prevelikim količinama.

Iako med ima reputaciju zdravije opcije, ne smatra se zdravstveno vrijednom namirnicom. Stoga se postavlja pitanje koji je zaslađivač zdraviji. Evo što trebate znati.

S približno 22 kalorije po čajnoj žličici, med sadrži nešto više kalorija od saharoze. Sastoji se uglavnom od šećera te ga treba koristiti umjereno. To je osobito važno za osobe koje imaju zdravstvene probleme poput dijabetesa, srčanih bolesti ili pretilosti.

Med može biti opasan za dojenčad mlađu od godinu dana jer sadrži bakterijske spore koje mogu uzrokovati botulizam kod beba.

ZDRAVSTVENI MIT /

Mislite da su trbušnjaci put do ravnog trbuha? Znanstvenici otkrili o čemu se zapravo radi

Šećer se sastoji od kombinacije glukoze i fruktoze koje su povezane u saharozu. Ne sadrži dodane vitamine ni hranjive tvari.

Kao visokokalorični ugljikohidrat, šećer se dobiva iz šećerne repe i šećerne trske. Prije nego što postane rafinirani kristalni stolni šećer kakav najčešće koristimo, prolazi kroz višestupanjski proces obrade.

Kao ugljikohidrat, šećer predstavlja potencijalni izvor brze energije. Mozgu je za normalno funkcioniranje potrebno oko 130 grama ugljikohidrata dnevno. Jedna čajna žličica šećera sadrži približno 16 kalorija.

Bijeli šećer ima dug rok trajanja i jednostavan je za korištenje u kuhanju i pečenju. Obično je jeftin i lako dostupan.

Pretjerana konzumacija šećera može povećati rizik od srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2. Budući da je čest sastojak prerađene hrane, mnogi ga unose više nego što su svjesni, što može dovesti do debljanja i pretilosti.

VAŽNI SAVJETI /

Izdana upozorenja za Hrvate: 'To je ozbiljna opasnost za zdravlje'

Kokosov šećer i glikemijski indeks

Kokosov šećer, koji se ponekad naziva i šećer od kokosove palme, proizvodi se od soka cvijeta kokosove palme. Iako ima niži glikemijski indeks, sadrži jednaku količinu ugljikohidrata i kalorija kao i drugi šećeri.

Mnogi proizvođači ističu njegov povoljan položaj na ljestvici glikemijskog indeksa (GI). Prosječne vrijednosti razlikuju se ovisno o izvoru: obični šećer ima prosječan GI od 58, dok se za kokosov šećer navode vrijednosti od 35 do 54.

Glikemijski indeks pokazuje koliko neka namirnica može povisiti razinu glukoze odnosno šećera u krvi. Kokosov šećer na većini ljestvica ima nešto niži GI. Općenito se vrijednosti ispod 55 smatraju niskima.

Obični stolni šećer obično se nalazi u srednjem rasponu, koji obuhvaća vrijednosti od 56 do 69. Sve iznad 70 smatra se visokim glikemijskim indeksom.

Kokosov šećer uglavnom može zamijeniti bijeli šećer, no preporučuje se ograničiti unos svih dodanih šećera. Sirovi kokosov šećer okusom podsjeća na smeđi šećer pa može promijeniti aromu jela.

Važno je zapamtiti da i prirodni šećeri sadrže kalorije i ugljikohidrate te mogu povisiti razinu šećera u krvi. "Prirodno" ne znači da nema učinka na glukozu u krvi.

Neki proizvođači miješaju kokosov šećer sa sirovim šećerom od trske i drugim sastojcima, pa je preporučljivo pažljivo čitati deklaracije. Treba ga čuvati u hermetički zatvorenoj posudi kako bi se spriječilo stvaranje grudica.

Kokosov šećer može biti zanimljiva alternativa u pečenju i kuhanju kada želite drugačiji okus ili složeniju aromu jela.

BRZO OLAKŠANJE /

Spriječite bolove u rukama: Ovo su ključne vježbe za svakoga tko radi za računalom

Mitovi o prirodnim zaslađivačima

Nije svaki zaslađivač koji se reklamira kao "zdrav" doista bolja alternativa običnom šećeru. To uključuje sirovi šećer od trske, aspartam, sukralozu i druge zaslađivače.

Poput običnog šećera, sirovi šećer od trske sastoji se od saharoze te može pridonijeti debljanju i razvoju bolesti ako se konzumira u prevelikim količinama.

Saharin je nekalorijski zaslađivač koji može pomoći u mršavljenju smanjenjem unosa kalorija. Međutim, može utjecati na sastav crijevne mikrobiote, koja je uključena u mnoge procese povezane sa zdravljem i bolešću.

Aspartam je umjetni zaslađivač bez kalorija koji se često dodaje dijetalnim proizvodima. Jedan pregled istraživanja pokazao je da možda ne pomaže u smanjenju kalorijskog unosa ni tjelesne težine u usporedbi s običnim šećerom.

Sukraloza, koja se često nalazi u proizvodima poput Splende, prema nekim istraživanjima može smanjiti broj korisnih crijevnih bakterija, povećati upalne procese i pridonijeti debljanju.

Acesulfam-K (Ace-K) umjetni je zaslađivač koji se u mnogim prehrambenim proizvodima kombinira s drugim zaslađivačima. Njegova sigurnost predmet je rasprava, a istraživanja na životinjama ukazuju na moguće štetne učinke.

Ksilitol je šećerni alkohol povezan s određenim zdravstvenim koristima. Ipak, u većim količinama može izazvati probavne tegobe, osobito kod osoba sa sindromom iritabilnog crijeva. Također je izrazito otrovan za pse, piše Healthline.

Agavin nektar ima nizak glikemijski indeks i kratkoročno ne uzrokuje značajan porast šećera u krvi. Međutim, dugoročno može povećati rizik od masne jetre, inzulinske rezistencije, povišenog kolesterola i triglicerida.

Sorbitol je šećerni alkohol s manje kalorija od šećera koji se često dodaje proizvodima bez šećera. Kod nekih ljudi može uzrokovati probavne smetnje zbog svog laksativnog učinka.

Čak i zdraviji šećeri i zaslađivači mogu biti štetni ako se konzumiraju u velikim količinama. U zdravoj prehrani preporučuje se ograničiti unos svih vrsta šećera i zaslađivača.

ZDRAVSTVENI MIT /

Štite nas ili ugrožavaju? Stručnjaci o kremama za sunčanje i raku kože

Agavin sirup i zdravlje

Prije nekoliko godina činilo se da svi hvale agavin sirup kao izvrstan prirodni zaslađivač, osobito prikladan za osobe s dijabetesom. No stvarnost možda nije tako jednostavna.

Mnogi ljudi koji žele izbjeći umjetne zaslađivače poput Equala, Sweet'N Lowa ili Splende okreću se agavi kao biljnoj alternativi. No postavlja se pitanje je li ta prirodna tvar zaista toliko zdrava koliko se često tvrdi, navodi Healhtline.

Tekuća agava dobiva se iz različitih vrsta biljke agave koja raste u južnom Meksiku. Konzistencijom i okusom podsjeća na med. Zanimljivo je da fermentacijom plave agave nastaje tekila. Agava se također koristi za proizvodnju slatkog sirupa ili nektara.

Važno je znati da agavin sirup nije namirnica bez kalorija. Jedna čajna žličica sadrži oko 20 kalorija i pet grama ugljikohidrata. Za usporedbu, ista količina običnog šećera sadrži oko 16 kalorija i četiri grama ugljikohidrata.

Tvrdnje da je riječ o potpuno prirodnom zaslađivaču također mogu biti zavaravajuće. Naime, destilirani nektar prolazi kroz intenzivnu industrijsku obradu koja uključuje kemikalije i enzime dobivene iz genetski modificiranih organizama.

Glavna prednost agavinog sirupa jest njegov nizak glikemijski indeks. Prema riječima stručnjakinje za prehranu Ginn, glikemijski indeks agavinog nektara iznosi oko 32 na ljestvici od nula do 100, što znači da može imati manji utjecaj na nagli porast glukoze u krvi.

Ipak, agava sadrži fruktozu i glukozu u omjerima sličnima visokofruktoznom kukuruznom sirupu. Zbog toga postoji zabrinutost da bi njezina pretjerana konzumacija mogla biti povezana s pretilošću i inzulinskom rezistencijom.

ŠOKANTNI PODACI /

Godinama zanemarujete ove znakove? Povezani su s gotovo svim srčanim i moždanim udarima

Fruktoza

Fruktoza je jednostavni šećer koji čini oko 50 posto običnog stolnog šećera, odnosno saharoze. Stolni šećer sastoji se i od glukoze, koja predstavlja glavni izvor energije za tjelesne stanice. Međutim, prije nego što je tijelo može iskoristiti, fruktoza se mora pretvoriti u glukozu u jetri, piše Healthline.

Fruktoza se nalazi i u raznim zaslađivačima poput visokofruktoznog kukuruznog sirupa i agavinog sirupa. Ako je dodani šećer jedan od glavnih sastojaka proizvoda, velika je vjerojatnost da sadrži značajne količine fruktoze. Američko udruženje za srce preporučuje najviše pet čajnih žličica dodanog šećera dnevno za žene te devet za muškarce.

Prije masovne proizvodnje rafiniranog šećera ljudi su ga rijetko konzumirali u velikim količinama. Iako neko voće i povrće sadrže fruktozu, količine su relativno male.

Neki ljudi ne apsorbiraju svu fruktozu koju pojedu. To stanje naziva se malapsorpcija fruktoze, a karakteriziraju ga pojačano stvaranje plinova i probavne tegobe.

Za razliku od glukoze, fruktoza uzrokuje manji porast šećera u krvi. Zbog toga je neki stručnjaci smatraju sigurnijim zaslađivačem za osobe s dijabetesom tipa 2.

JOŠ TEŽE /

Novo istraživanje otvorilo nove spoznaje: Jedna kategorija žena ima veće izazove sa zdravljem

S druge strane, brojni stručnjaci upozoravaju da prekomjeran unos fruktoze može pridonijeti razvoju različitih metaboličkih poremećaja.

Mnoge studije upućuju na to da visok unos fruktoze može pridonijeti razvoju kroničnih bolesti kod ljudi.

Važno je naglasiti da se to ne odnosi na cjelovito voće. Voće nije samo izvor fruktoze, već i hrane bogate vodom, vlaknima i hranjivim tvarima, uz relativno malu energetsku vrijednost.

Teško je pojesti toliko voća da bi se dosegnule štetne količine fruktoze. U usporedbi s dodanim šećerima, voće je relativno mali izvor fruktoze u prehrani.

Štetni učinci fruktoze prvenstveno se odnose na zapadnjački način prehrane koji uključuje prekomjeran unos kalorija i dodanih šećera. Ne odnose se na prirodne šećere prisutne u voću i povrću.

Ponedjeljkom na portalu Net.hr čitajte o zdravstvenim mitovima i stvarnoj istini iza njih.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE GALERIJU

NISU BEZOPASNE /

Ovih 17 navika mogle bi vam skratiti život: 'Uzrokuju puno više štete nego što mislite'

komentara

Komentiranje na Net.hr dozvoljeno je samo registriranim korisnicima. Ako se ne slažete s autorom teksta ili nekim tko je komentirao taj tekst to je u redu. Međutim, nije u redu vrijeđati ljude, diskriminirati, trolati, kršiti Pravila komentiranja i odredbe stavka 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima. Odgovorni ste za sve napisano u komentaru. Ovo je web portal kojeg posjećuje tisuće ljudi svakodnevno i s nekima se jednostavno nećete slagati. Zato se držite osnovnih pravila ponašanja i sve će biti ok.