Šećer se već dulje vrijeme nalazi na samom vrhu liste nezdravih namirnica. Nutricionisti i zdravstveni djelatnici jednoglasni su u tvrdnji da je riječ o izuzetno nezdravoj namirnici te da bi konzumaciju iste trebalo svesti na minimum. No čak i kada se odreknemo slastica, šećer i dalje jedemo, a da toga nismo svjesni.
Nutricionistkinju Almu Bunić upitali smo da nam kaže malo više o šećeru - koliko pretjerujemo sa šećerom i što pritom činimo zdravlju te koje su najzdravije vrste šećera, a koje izbjegavati u širokom luku.
Nutricionistkinja Mađarić: Vitamin C je nestabilan pa ga treba unositi kroz cijeli dan
"Svakodnevno u organizam unosimo velike količine šećera. Stanovnici SAD-a dnevno pojedu 22 čajne žlice šećera, uključujući i skrivene šećere koji se nalaze u namirnicama za koje bismo pomislili da su zdrave.
Kako sniziti šećer u krvi: ovo su namirnice koje reguliraju šećer
Dnevno ne bismo smjeli unijeti više od šest žličica šećera. Povećani unos šećera u organizam može potaknuti razvoj dijabetesa, srčanih bolesti, povisiti krvni tlak, masnoće u krvi i razvoj Alzheimerove bolesti. Šećer uvelike utječe na slabljenje imunološkog sustava, samim time potiče alergije, autoimune bolesti, karcinome", upozorava nutricionistkinja Bunić te navodi koje su namirnice očiti izvor šećera, a u kojima je pak dobro skriven.
(FOTO: Pexels)
Hrana koja sadrži šećer u većim količinama:
- gazirana pića i sportski napici
- mliječni deserti, sladoled, voćni napici poput ledenog čaja
- rafinirani ugljikohidrati: peciva, pekarski proizvodi
- bomboni i grickalice
Ovo su očiti izvori šećera u namirnicama, ali nisu jedini koji utječu na ukupnu njegovu potrošnju. Šećera ima i u velikom broju prehrambenih proizvoda na policama bio dućana i dućana zdrave hrane.
Namirnice koje sadrže skrivene šećere:
- žitarice, zobene pahuljice u kombinaciji s voćem i raznim aromama
- gotovi kruh u pakiranju, kruh od cjelovitih žitarica
- energetske pločice
- proteinske pločice
- jogurti i kefiri
- sokovi sa smanjenim brojem kalorija
- umaci, preljevi
- suho voće
Bunić kaže kako ne trebamo brinuti kada uzimamo šećer koji je sastavni dio namirnica kao što su voće i povrće. Fruktoza u voću ima drugačiji metabolički put u organizmu od fruktoznog sirupa dodanog u hranu. Dodani šećeri su ti koji čine problem - bijeli šećer ili velike količine fruktoze, objašnjava nutricionistkinja.
Nježna strana čilija: Čuva srce i krvne žile
Dodani šećeri osim što utječu na bolesti krvožilnog sustava, dijabetes i masnoće, utječu i na promjenu mikrobioma u crijevima te tako povećavaju upale u tijelu. Povećani unos šećera utječe na sve veću potrebu za slatkom hranom, smeta kod fokusa i koncentarcije, povećava rizik od pretilosti, upozorava Bunić.
Razlike između šećera
Na tržištu danas možemo naći ove vrste šećera:
- agavu - ima niži glikemijski indeks od bijelog šećera, ali je 90 posto fruktoza koja ulazi direktno u krvotok, jetra te može dovesti do povećanja masnoća u organizmu
- kokosov šećer - karamelastog je okusa, dobro se ponaša u tijelu jer zbog nižeg glikemijskog indeksa ne podiže šećer u krvi zbog
- javorov sirup - bogat je antioksidansima i jača imunitet. Javorov sirup poboljšava rad mozga
- xylitol, eritritol, malitol - to su šećerni alkoholi ekstrahirani iz biljaka i dobiveni iz škroba. Nemaju utjecaj na šećer u krvi, odlični su po tom pitanju, ali mogu izazvati probavne smetnje. Dobri su za dijabetičare i osobe na keto prehrani, no ne smije se pretjerivati s ovom vrstom zaslađivača
- smeđi šećer - sličan je bijelom, ali sadrži više melase koja je bogata mineralima. Nije dobra zamjena zabijeli šećer jer ima istu kalorijsku vrijednostte diže šećer u krvi
- med - bogat je vitaminima i mineralima posebno vitaminima B2,B6 te željezom i manganom. Ima visoku koncentraciju antioksidansa. Nažalost, jako utječe na razinu šećera u krvi jer mu je glikemijski indeks veći od agavinog, no još uvijek manji od bijelog šećera.
