Od trenutka rođenja naše tijelo razvija osjetljiv zaštitan sloj šačinjen u potpunosti od mikroba. Znati koje bakterije, viruse i gljivice zadržati, a koje odbaciti, kompleksan je proces koji čini svaku razliku između zdravog imunološkog sustava i života s alergijama i autoimunim bolestima, piše Science Alert.
Nije sasvim jasno kako se taj sustav regulira. Ono što znanstvenici zasad smatraju je da mehanizmi koji štite naše tijelo od majčinog tijela nastavljaju služiti kao diplomatski posrednik između nas i mikroba u prvim tjednima izvan maternice.
Prema nedavnoj studiji provedenoj na Sveučilištu u Birminghamu, majčino mlijeko potiče stvaranje važnih imunoloških stanica koje pomažu prilikom upala.
"Utjecaj dobivenog tipa mlijeka na razvoj imunološkog sustava dosad nije istraživano za prvih par tjedana života. Prije našeg istraživanja, iznimna važnost i sudjelovanje tog specifičnog tipa stanice kod beba koje doje nije bila poznata", rekao je neonatolog Gergely Toldi sa Sveučilišta u Briminghamu.
Alati za obranu
U istraživanje je bilo uključeno 38 beba podijeljenih u grupe prema tome hrane li se majčinim mlijekom, hranom za bebe ili kombinacijom jednog i drugog.
Razlika između prve dvije grupe po pitanju regulatornih T stanica (tip bijelih krvnih stanica koji pomaže u održavanju imunološkog sustava) bila je velika. Bebe koje su se hranile isključivo majčinim mlijekom imale su duplo više T stanica nakon tri tjedna, u usporedbi s grupom koja je dobivala isključivo hranu za bebe.
Majčino mlijeko novorođenčadi daje mnoštvo antimikrobnih sredstava i nutrijenata koji imunološki sustav opskrbljuju potrebnim alatima za obranu od infekcije.
Mikroflora kože
Sam proces dojenja daleko je od sterilnog pa se osim mlijeka prenosi i mikroflora majčine kože uz mnogo njenih vlastitih stanica. U tim prvim tjednima dijete je bombardirano "stranim materijalom" koji bi mogao naškoditi imunološkom sustavu pa je moguće da povećan broj T stanica služi kao obrana od majčinih zalutalih stanica.
U današnjem svijetu je na mjake stavljen dodatan pritisak da doje umjesto da koriste hranu za bebe, što je često nevoljna, ali praktična odluka. Replikacija prednosti dojenja uvelike ovisi o istraživanjima ovog tipa, ali nema dvojbe da majčino mlijeko novorođenim bebama daje svaku prednost.
"Također se nadamo da će ovi rezultati doprinjeti optimiziranju formule u hrani za bebe kako bi se u nju uključili prirodni imunološki mehanizmi", rekao je Toldi.
