Ranije ovog mjeseca, nedaleko Zagreba 56-godišnji muškarac preminuo je nakon uboda stršljena. A u Slavoniji i Baranji najezda smrtonosnih stršljena dosegnula je svoj vrhunac.
Na tom području s opasnim životinjama bori se samo jedan volonter, a ovog ljeta je uklonio više od 300 gnijezda. Ivica Mišin iz Tenje već jedno desetljeće se odaziva na pozive očajnih građana koji traže spas.
"Upozorio bih ljude da se ne upuštaju u bilo kakve akcije sami. Neki napucavaju loptu u gnijezda misleći da će se stršljeni valjda razbježati i više se neće vratiti, neki ih polijevaju vodom, udaraju letvama, skidaju gnijezda štapovima i slično, a neki ih pokušavaju prskati raznim sprejevima. Ljudi moraju znati da ni jedan sprej ne djeluje iste sekunde, nego stršljen nakon toga leti još 10 do 15 minuta, ali opasniji, jer je razjaren. Najefikasniji je trovalentni plin koji ja koristim i to u noćnim uvjetima kada su svi stršljeni u saću. I rad kosilica i druga buka može ih uznemiriti“, pojasnio je Ivica Mišin za Glas Slavonije. .
Lude i opasne ideje
Ispričao je neke od najluđih, ali u isto vrijeme vrlo opasnih načina kako su se ljudi sami pokušali boriti protiv ovih kukaca.
Primjerice, mještani u jednoj kući u Podgoraču su upalili svjetlo u dvorištu i takozvanim "muhoklepom" udarali jednog po jednog stršljena.
"Kada sam se popeo na tavan pronašao sam gnijezdo veličine plinske boce u kojoj je bilo sedam do osam tisuća odraslih jedinki i oko 15 do 20 tisuća ličinki. Ljudi su bili šokirani i rekli su mi da su savjet s udaranjem jednog po jednog dobili od neke osobe koja se navodno razumije u stršljen", kaže Ivica.
Dodaje kako ovi stršljeni nisu više oni naši autohtoni. Riječ je o opasnom insektu koji je oko prije šest godina poharao to područje u velikom broju zahvaljujući mutaciji s domaćom vrstom. Veliki su od četiri do pet centimetara, a široki centimetar. Uz žuto-crne pruge, leđa su im smeđe boje.
"Neki hrvatski znanstvenici uporno tvrde da mutacije nema, imao sam i dokaz da se to dogodilo. Naime, na jednoj kući u Dopsinu bila su tri legla stršljena i to jedno pravog indijskog stršljena te dva legla mutacije", tvrdi Mišin.
Ivica napominje kako se stršljeni mogu naći u selima, ali i u gradovima. Zato je vrlo važno da građani koji u kompost odlažu slatko voće da ga prekriju jer to privlači stršljene.
"Ubod stršljena može biti smrtonosan. Lugar u Đakovu tako je preminuo, a u Pleternici je žena preživjela samo zato što ju je stršljen ugrizao, ali ju nije i ubo. Naime, kada stršljen napada on prvo ugrize, a tek onda u minuti zada od 30 do 40 uboda i pri tome izlazi otrov iz dvije vrećice koje ima. Nakon ugriza osoba dobije temperaturu, svrbež i otok zato što i u slini ima bakteriju", objašnjava Mišin.
Sredstva više nema i uskoro neće moći pomoći ljudima
Kaže kako se do sada snalazio kako je znao. Skidao je gnijezda u svih pet slavonskih županija, Crikvenici te jednom prilikom u Krapini i u Zagrebu. No, sredstva više nema i uskoro neće moći pomoći ljudima.
"Imam plina za još idući tjedan i onda ću morati odustati od pomaganja ljudima. Volio bih kada bi mi Grad Osijek, ili Županija, bar dali plin i materijal koji koristim, jer za sebe ne tražim ni lipe. Za cijelu sezonu potrebno mi je materijala u vrijednosti približno devet tisuća kuna. Do sada su mi ljudi dobrovoljno nešto davali, tek toliko da imam za gorivo koje potrošim do njih, a mogu vam reći da sam bio i na jednoj lokaciji u Osijeku gdje me je jedna 'fina' žena otjerala nakon što sam uklonio gnijezdo stršljena", rekao je volonter.
"Nedavno je Grad i Udruzi pčelara kupio plin i sav materijal koji im je potreban, jer im zakonski ne možemo dati novac. Čim nam se gospodin službeno javi, učinit ćemo sve da se i njemu dodijeli materijal, jer to što on radi velika je usluga svim građanima", rekao je Romano Kristić, pročelnik Upravnog odjela Grada Osijeka.
Marljivi volonter zamolio je tvrtku koja se inače bavi uklanjanjem gnijezda i za izlazak na teren naplaćuju 700 kuna, da to odrade kako spada, a ne da samo poprskaju izdaleka i odu. Dodaje da nakon što pčelari uklone rojeve iza njih ostaju ljute pčele koje napadaju ljude i onda ih on odvozi i 20 kilometara dalje da se ne vrate.
Svakodnevno se jave tri ili četiri osobe zbog uboda stršljena samo u požeškoj bolnici, a u osječkoj bolnici situacija je tek neznatno bolja, prenosi Glas Slavonije.
No, što ako do susreta s opasnim kukcem ipak dođe? Profesor i pčelar Zlatko Puškadija za RTL je kazao hoće li stići azijski stršljen u Hrvatsku te kako se od njih obraniti. Više o tome pročitajte OVDJE.
