Nova istraživanja pokazuju da su pseći mozgovi u posljednje vrijeme sve veći i veći, iako su inače manji i od vučjih, što je znanstvenike potaknulo na traženje uzroka te pojave. Uspoređujući ih s antičkim psima, moderne pasmine razvile su u posljednjih 150 godina puno veće lubanje u usporedbi s kosturom tijela.
Brojne su studije pokazale da pripitomljavanje divljih životinja poput pasa, riba, svinja, goveda, ovaca, zečeva i mačaka dramatično smanjuje njihovu relativnu veličinu mozga. Znanstvenici misle da je to odgovor na smanjenu potrebu za snagom mozga kada je u pitanju preživljavanje, piše Science Alert.
No, istraživači su otkrili nešto neočekivano kada su uspoređivali lubanje 159 pasmina pasa, uključujući i neke vukove. Dok je veličina vučjeg mozga 24 posto veća od mozga psa slične veličine, što se pasmina psa više razlikovala od vuka, genetski govoreći, to je njihov mozak bio veći.
Nalazi upućuju na to da je pripitomljavanje pasa prije više tisuća godina moglo u početku smanjiti dijelove psećeg mozga, ali moderni uzgoj je pokrenuo skroman kognitivni rast u proteklom stoljeću i pol.
"Različite pasmine pasa žive na različitim razinama društvene složenosti i obavljaju složene zadatke, koji vjerojatno zahtijevaju veći kapacitet mozga", kaže evolucijski biolog Niclas Kolm sa Sveučilišta Stockholm u Švedskoj.
Prethodne studije pokazale su da apsolutna veličina mozga pasa igra ulogu u njihovom pamćenju i samokontroli, no to nije dovoljno da utječe na veličinu mozga cijele pasmine.
Ipak, etnologinja Enikő Kubinyi smatra da u složenije društveno okruženje, urbanizacija i prilagodba većem broju pravila i očekivanja uzrokovali ovu promjenu, koja utječe na sve moderne pasmine, što je u skladu s hipotezom društvenog mozga- idejom da veliki mozgovi evoluiraju kako bi odgovarali složenijim društvenim okruženjima.
