Najnovija analiza Austrijske akademije znanosti i Demografskog instituta iz Beča pokazala je kako stanovništvo zapadne Europe znantno raste zahvaljujući migracijama i doseljavanju dok istočna Europa ima problema s demografijom zbog odlaska građana.
Tako su austrijski znanstvenici analizirali razvoj stanovništva u Europi između 1990. i 2017., uzimajući pritom u obzir prirodni demografski razvoj i migracije. Time su došli do zaključka u kojem u Europi postoji snažna razdjelnica, koja dijeli zapad i istok - to objašnjavaju tako što u razmaku od samo nekoliko stotina kilometara postoje područja snažnog rasta stanovništva i "alarmirajućeg demografskog pada".
Hrvatska je među "gubitnicima" s obzirom na to da ovdje živi 13 posto manje ljudi nego 1990. godine. Zahvaljujući, prije svega, prirodnom demografskom razvoju, Irska je u rastu od 36 posto, a na drugom kraju Bosna i Hercegovina s najvećim smanjenjem stanovništva od čak 22 posto, prouzročeno emigracijom.
Kako je pokazano u istraživanju, države s najvećim rastom stanovništva su Švicarska s 26 posto, uglavnom zbog useljavanja, Norveška sa 24 posto, podjednako zahvaljujući natalitetu kao i imigraciji, Španjolska sa 20 posto, zbog imigracije, Francuska sa 18 posto (manje imigracija, više natalitet) i Švedska sa 17 posto (pretežno zahvaljujući imigraciji). Austrija je s plusom od 15 posto u zapadnoeuropskoj sredini, pri čemu je rast stanovništva ponajprije rezultat imigracije, a Njemačka je jedina zapadnoeuropska zemlja s jasnim prirodnim padom broja stanovništva od četiri posto, ali to nadoknađuje useljenički prirast od devet posto.
Na drugoj strani, u čitavoj postkomunističkoj Europi broj stanovnika narastao je samo u Sloveniji i Slovačkoj, i to za svega tri posto. Najgore su Bugarska, Latvija, Litva, Moldavija, BiH i Kosovo, u kojima je nakon 1990. broj stanovnika opao za više od 20 posto. Prema spomenutoj analizi austrijskih demografa, nema naznaka promjene trendova i to zabrinjava, prenosi Jutarnji.
