Uvijek su nam govorili kako psovanje nije pristojno, a mnogi se te "ružne" navike nikako ne mogu riješiti. Za sve oni koji su "kao kočijaši", donosimo dobre vijesti - istraživanja su pokazala da su upravo oni koji najviše psuju, osobe s visokim stupnjem inteligencije, osobe koje bolje podnose i trpe bol i još mnogo, mnogo toga.
"Prednosti psovanja su ogromne", rekao je glavni znanstvenik u istraživanju, Timothy Jay, profesor emeritus psihologije na Sveučilištu humanističkih znanosti u Massachusettsu. On psovke proučava već 40 godina.
1. Osobe koje puno psuju inteligentnije su
Istraživanje iz 2015. godine pokazalo je da su visoko obrazovani ljudi s puno riječi na raspolaganju bolje smišljali psovke od onih koji su manje verbalno vješti.
To je znak inteligencije "u mjeri u kojoj je jezik povezan s inteligencijom", rekao je Jay, autor studije, a prenosi CNN. "Ljudi koji su dobri u jeziku dobri su u stvaranju psovki rječnika."
Psovanje se također može povezati sa socijalnom inteligencijom, dodao je Jay. Poznavanje kada je, a kada nije poželjno psovati i suzdržavati se, "društvena je kognitivna vještina poput odabira prave odjeće za pravu priliku. To je prilično sofisticiran socijalni alat".
2. Psovanje može biti znak iskrenosti
Znanost je također pronašla pozitivnu vezu između nepristojnosti i iskrenosti. Ljudi koji su psovali manje su lagali na međuljudskoj razini i imali su sveukupno višu razinu integriteta, pokazao je niz od tri studije objavljene 2017. godine s istog svučilišta. "Kad iskreno izražavate svoje osjećaje snažnim psovkama, tada ćete naići na iskrenije ljude", rekao je Jay. Iako je viša stopa korištenja vulgarnosti povezana s većom iskrenošću, autori studije upozorili su da se nalazi studije ne smiju tumačiti kao striktno pravilo: "Najiskreniji su oni koji najviše psuju".
3. Psovanje pomaže tolerirati bol
Studije su pokazale da su ljudi na biciklima koji su psovali dok su biciklirali imali više snage od ljudi koji su koristili "uobičajene" riječi. Ljudi koji su psovali dok su uranjali u ledenu vodu, pokazalo je drugo istraživanje, osjećali su manje boli i mogli su duže držati ruke u vodi od onih koji su rekli neutralnu riječ. "Glavna je poruka da vam psovke pomažu u suočavanju s boli", rekao je vodeći autor jedne studije i psiholog Richard Stephens koji radi na Laboratoriju za istraživanje psihobiologije na Sveučilištu Keele u Staffordshireu u Engleskoj.
No, je li psovka na poslu stvarno ok? Stephens je rekao da to djeluje ovako: Psovanje proizvodi reakciju na stres koja pokreće drevni obrambeni refleks tijela. Ispiranje adrenalina povećava brzinu otkucaja srca i disanje, pripremajući mišiće za borbu ili bijeg. Istodobno, postoji još jedna fiziološka reakcija koja se naziva analgetički odgovor, što čini tijelo nepropusnijim za bol.
"Dakle, čini se da izgovaranjem tih ružnih riječi u sebi izazivate emocionalni odgovor, koji pokreće blagi stresni odgovor i koji sa sobom nosi smanjenje boli izazvano stresom", dodao je.
4. Psovanje je znak kreativnosti
Čini se da je psovka usredotočena na desnu stranu mozga, dio koji ljudi često nazivaju "kreativnim mozgom". "Znamo da pacijenti koji su dobili udarac, ili moždani udar na desnoj strani mozga postaju manje emocionalni, manje sposobni razumjeti i pričati viceve i obično prestanu psovati čak i ako su se i prije dosta psovali", rekla je Emma Byrne, autorica knjige "Psovanje je dobro za vas" za CNN.
Istraživanje o psovkama datira iz viktorijanskog doba, kada su liječnici otkrili da pacijenti koji su izgubili sposobnost govora još uvijek mogu psovati. "Nevjerojatno su tečno psovali", rekla je Byrne. "Ukori iz djetinjstva, psovke i izrazi naklonosti - riječi snažnog emocionalnog sadržaja naučene rano imaju tendenciju sačuvati se u mozgu čak i kad se izgubi sav ostatak našeg jezika.
5. Bacite psovku umjesto udarca
Zašto se odlučimo opsovati? Možda zato što vulgarnost pruža evolucijsku prednost koja nas može zaštititi od fizičke ozljede, rekao je Jay. "Pas ili mačka će vas ogrebati, ugristi kad su uplašeni ili bijesni", rekao je.
"Psovanje nam omogućava da svoje osjećaje izrazimo simbolično, a da to ne radimo zubima i noktima", zaključio je.
