Blag pad fertiliteta mladih neandertalki mogao bi objasniti sporo izumiranje te drevne ljudske vrste, objavili su znanstvenici u časopisu PLOS ONE.
Neandertalci su živjeli u Europi od 400.000 do 40.000 godina prije našeg doba. Njihov nestanak preklapa se s dolaskom Homo sapiensa, odnosno modernih ljudi.
No razlog njihova izumiranja i dalje je zagonetka. Jesu li ih pobili ljudi ili možda epidemije? Ili su progresivno slabili u usporedbi s jačim Homo sapiensima koji su monopolizirali resurse?
Francuski znanstvenici razvili su računalni matematički model koji je simulirao scenarije nestanka neandertalaca.
Uzimajući u obzir razne parametre, autori su zaključili da su neke pretpostavke malo vjerojatne. Epidemije ili ratovi uzrokovali bi mnogo brže nestajanje, a neandertalci su izumirali tisućama godina.
"S druge strane, vrlo blag pad plodnosti, ali isključivo u mladih neandertalki, mlađih od 20 godina, uzrokovao bi nestanak cijele populacije u tako dugom razdoblju", rekla je francuska antropologinja Silvana Condemi.
"Ustanovili smo blagi pad, ali dovoljan da na 'duge staze' uzrokuje izumrće", naglasila je.
Dolazak Homo sapiensa, što je stvorilo veći pritisak na resurse, vjerojatno je s time povezan. "Manje hrane, manje kalorija šteti trudnoći", kazala je Condemi.
Ali to je samo hipoteza. Autori studije sami kažu da su uspjeli dokazati "kako" su neandertalci nestali, ali ne u cijelosti i "zašto". To će biti predmet drugih istraživanja.
