Postroll

Preroll

<para>Za 50 godina svijet bi mogao izgledati drastično drugačije, kao rezultat današnjih odluka koje će oblikovati našu budućnost. Klimatske promjene, gubitak biološke raznolikosti i ekstremni vremenski uvjeti samo su neki od izazova koji nas očekuju. </para>

budućnost.jpg

<para>Upozorenje Ujedinjenih naroda: Prema izvješću o klimatskim promjenama UN-a iz 2023. godine, naš planet ide prema opasnom zagrijavanju. Stručnjaci iz gotovo 200 zemalja upozoravaju da bi svijet mogao prijeći kritičnu temperaturnu granicu u sljedećih deset godina, ako se zemlje odmah ne okrenu obnovljivim izvorima energije.</para>

globalno zatopljenje.jpg

<para>Alarmantan porast globalne temperature: Jedna od najopasnijih posljedica klimatskih promjena je porast globalnih temperatura. Istraživanje znanstvenika iz SAD-a, Kine i Europe (objavljeno 2020. u PNAS-u) predviđa da bi do 2070. godine trećina svjetske populacije mogla živjeti u područjima s temperaturama sličnim onima u najtoplijim dijelovima Sahare. Ove informacije pokazuju koliko je situacija ozbiljna.</para>

globalno zagrijavanje.jpg

<para>Ekstremna vrućina: Noviji izvještaji, uključujući onaj Nacionalne agencije za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA), pokazuju koliko je situacija ozbiljna. Na primjer, ljeto 2024. bilo je najtoplije u Kaliforniji, a i druge države poput Arizone i Floride borile su se s nesnosnim vrućinama. I u Hrvatskoj su zabilježena rekordna razdoblja visokih temperatura. </para>

Arizona.jpg

<para>Zabilježen najtopliji kolovoz u povijesti: Izvještaj NOAA-a pokazuje da je prosječna temperatura zemlje i oceana u kolovozu 2024. godine bila 1,27 Celzijeva stupnja viša od prosjeka u 20. stoljeću, zbog čega je taj kolovoz najtopliji u povijesti.</para>

<para>Kalifornija je bila najteže pogođena ovom ekstremnom vrućinom. U listopadu 2024. Palm Springs je zabilježio temperaturu od 47 Celzijeva stupnja, što je najviša temperatura ikad zabilježena u SAD-u u listopadu.</para>

Palm Springs.jpg

<para>Sezona vrućine: Ekstremna vrućina više nije samo problem samo ljeti. Zbog zagrijavanja planete, uzrokovanog zagađenjem fosilnim gorivima, toplinski valovi traju dulje, ponekad se razvuku na jesen i zimu.</para>

zima, more, plaža.jpg

<para>Gavin Schmidt iz NASA-e upozorava: &quot;U posljednjem stoljeću smo zagrijali planet za oko dva stupnja. To uzrokuje jače ekstremne vremenske uvjete pa broj dana s temperaturama iznad 32 ili 37 Celzijeva stupnja raste – čak četiri, pet pa i sedam puta više nego prije.&quot;</para>

Gavin Schmidt.jpg

<para>Toplinski val u listopadu 2024. godine, koji je u dijelovima SAD-a dosegao rekordne temperature, jasan je pokazatelj kako klimatske promjene mijenjaju vremenske uvjete. Klimatska znanstvenica Kristina Dahl objasnila je: &quot;Ako nastavimo zagrijavati planet sagorijevanjem fosilnih goriva, toplinski valovi kasnije u sezoni bit će sve češći.&quot;</para>

Kristina Dahl.jpg

<para>Prognoza za 2075. godinu: Oceani će se i dalje zagrijavati, a najviše će to osjetiti suptropske i tropske regije. Do 2075. godine gradovi poput Bostona imat će ljeta koja će biti prosječno četiri stupnja toplija, dok će u Londonu temperature biti slične onima talijanskom mjestu Sovicille, tri stupnja više nego danas.</para>

Sovicille Italija.jpg

<para>Porast razine mora: Razina mora koja je od 1880. godine porasla za 21–24 cm, nastavit će prijetiti obalnim gradovima. NASA predviđa da bi do 2050. godine američka obala mogla doživjeti porast razine mora do 30 cm, što bi moglo prisiliti milijune ljudi na preseljenje i zahtijevati velike promjene u infrastrukturi.</para>

Porast razine mora.jpg

<para>Intenzivne suše i obilne kiše: IPCC također ističe da će razlike između vlažnih i suhih područja postati sve izraženije. Neka će područja doživjeti povećane količine kiše, dok će druga biti suočena s jačim i intenzivnijim sušama.</para>

obilne kiše, poplava.jpg

<para>Problemi s nedostatkom vode: Ove razlike će pogoršati problem s nedostatkom vode, a regije koje ovise o poljoprivredi imat će sve veće teškoće jer ekstremni vremenski uvjeti ometaju usjeve i opskrbu vodom. Zemlje koje su već u lošijem položaju bit će najteže pogođene, što će povećati migracije jer ljudi traže mjesta koja su pogodnija za život.</para>

voda, pipa.jpg

<para>Gubitak biološke raznolikosti i njegove posljedice: Klimatska kriza također ubrzava gubitak biološke raznolikosti. Znanstvenici upozoravaju da ulazimo u šesto masovno izumiranje, koje uzrokuju ljudske aktivnosti poput krčenja šuma, prekomjernog ribolova i uništavanja prirodnih staništa životinja.</para>

šuma.jpg

<para>Odumiranje sve više vrsta: Prema jednoj analizi, svakodnevno bi moglo izumrijeti čak 273 vrste, što je alarmantan broj koji ističe neviđenu brzinu degradacije okoliša, navodi National Geographic.</para>

ptice.jpg

<para>Povećana migracija: Jedna od najvećih posljedica klimatskih promjena bit će povećana migracija, osobito iz siromašnijih zemalja koje su najranjivije na njezine učinke, potvrdila je Neva Goodwin, suosnivačica Globalnog instituta za razvoj i okoliš. Ova migracija stvorit će ogroman pritisak na susjedne zemlje i mogla bi dovesti do izbjegličke krize neviđenih razmjera.</para>

migracija.jpg

<para>Bogate zemlje bit će prisiljene suočiti se s teškim moralnim i političkim odlukama kako reagirati. Neva Goodwin se pita hoće li bogatije zemlje pomoći siromašnijima u prilagodbi na klimatske promjene ili će zatvoriti granice i podići zidove kako bi spriječile dolazak migranata.</para>

migranti, granica.jpg

<para>Ekološka šteta: Energija koju ljudi koriste također će igrati ključnu ulogu u određivanju ozbiljnosti budućih klimatskih promjena. Više od jednog stoljeća jeftina energija iz fosilnih goriva izazvala je velike ekološke štete uzrokovane industrijalizacijom.</para>

energija.jpg

<para>Fosilna goriva: Oslanjanje na fosilna goriva za pokretanje gospodarstva i održavanje trenutnog života omogućilo je ljudima da zanemare posljedice ekološkog uništavanja, poput oštećenja ekosustava i smanjenja zaliha vode.</para>

Fosilna goriva.jpg

<para>Kako resursi postaju sve rjeđi i negativni učinci fosilnih goriva postaju jasniji, moglo bi doći do trenutka kada će prelazak na obnovljive izvore energije biti neizbježan. Ako vlade nastave s trenutnim politikama, preostali &quot;karbonski proračun&quot; bit će potrošen do 2030. godine.</para>

nafta.jpg

<para>Obnovljivi izvori energije: Prijelaz na obnovljive izvore energije, poput solarnih ploča, vjetroelektrana i geotermalne energije, ključno je za smanjenje emisije ugljičnog dioksida i ublažavanje najgorih učinaka klimatskih promjena.</para>

vjetroelektrane .jpg

<para>Cindy Parker i Brian Schwartz, doktori koji su proučavali odnos energije i zdravlja, objašnjavaju: &quot;Koristili smo jeftinu energiju da bismo se zaštitili od negativnih posljedica ekološkog uništavanja.&quot;</para>

solarne ploče, solarna energija.jpg

<para>Održivija budućnost: Odluke koje donosimo danas oblikovat će svijet koji će naslijediti naša djeca i unuci. Ako ljudi prihvate održive prakse, investiraju u čistu energiju i suoče se s uzrocima klimatskih promjena, mogu stvoriti pravedniji i otporniji svijet za budućnost.</para>

prosvjed.jpg

<para>Svijet će 2075. godine biti mjesto gdje će učinci klimatskih promjena biti nesporni, s višim temperaturama, ekstremnim vremenskim uvjetima i rastućim humanitarnim problemima koji pogađaju milijune ljudi. Ako ljudi ne poduzmu hitne mjere kako bi smanjili emisije štetnih plinova, očuvali prirodu i prešli na obnovljive izvore energije, planet će postati puno teže mjesto za život budućih generacija. Prevencija je lakša od liječenja, ali bez zajedničkog truda u prelasku na održive energetske prakse, ekološka šteta će nastaviti rasti. Vrijeme za djelovanje je sada.</para>

klimatske promjene.jpg

Svijet bi za 50 godina mogao ovako izgledati

NE SLUTI NA DOBRO

Magazin.hr

Magazin

Svijet bi 2075. mogao ovako izgledati: Neki su loši scenariji neizbježni

<para>Znanstvenici istražuju moguće scenarije kraja svemira i budućnost postojanja. Saznajte u galeriji što je znanost predvidjela prema izvorima Smithsonian Magazine, Space.com, National Geographic i Natural History Museum.</para>

svemir.jpg

<para>1. Brze promjene: Iako su ljudi doživjeli mnoge kulturne i egzistencijalne promjene kroz povijest, kako svemir nastavlja stariti, sama struktura svijeta mijenja se na nepovratne načine.</para>

Zemlja, svemir.jpg

<para>2. Magnetsko polje: Jedna od najvećih promjena bit će promjena Zemljinog magnetskog polja, nevidljive barijere koja štiti planet. Magnetsko polje će se preokrenuti u sljedećih tisuću godina. Kada se to dogodi, Zemlja će možda ostati bez zaštitnog magnetskog polja na nekoliko stoljeća.</para>

Magnetno polje, Zemlja.jpg

<para>3. Komet Hale-Bopp: Komet Hale-Bopp je posljednji put viđen 1997. godine i poznat je kao jedan od najsvjetlijih ikada viđenih golim okom.</para>

Komet Hale-Bopp.jpg

<para>4. Razine mora: Otprilike za tri tisuće godina, naš planet će svjedočiti drastičnom porastu razine mora kako Zemlja nastavlja globalno zagrijavanje. Ako naša vrsta bude još uvijek živa, cijeli gradovi bit će potopljeni, a izgled našeg svijeta trajno promijenjen.</para>

razina mora.jpg

<para>5. Asteroid: Za otprilike 10 tisuća godina, veliki asteroid statistički će udariti planet, uzrokujući masovne destrukcije.</para>

Asteroid .jpg

<para>6. Sahara: Zemlja prolazi kroz ciklus svakih 41.000 godina tijekom kojeg se nagib planeta mijenja za gotovo dva stupnja. Ova promjena ima dramatičan utjecaj na klimu svijeta, osobito na Saharu. Očekuje se da će Sahara postati tropska kada se planet ponovo pomakne u sljedećih 15.000 godina.</para>

Sahara .jpg

<para>7. Konstelacije: Za otprilike 20.000 godina, noćno nebo izgledat će puno drugačije nego danas. Konstelacije koje poznajemo, lutat će i kretati se svemirom, trajno mijenjajući raspored zvijezda.</para>

noćno nebo.jpg

<para>8. Interglacijalno razdoblje: Svakih 100.000 godina, svijet je pod dominacijom ledenog doba koje dramatično smanjuje globalnu temperaturu. Vrijeme između ledenih doba (kada je klima toplija) poznato je kao interglacijalno razdoblje. Trenutno živimo u takvom razdoblju, ali za oko 60.000 godina to će doći kraju.</para>

Antarktika, ledeno doba.jpg

<para>9. Betelgez: Otprilike u isto vrijeme kada ledeno doba zavlada planetom, crvena supergigantska zvijezda Betelgez eksplodirat će. Betelgez je dio konstelacije Orion, i 10. je najsvjetlija zvijezda na noćnom nebu.</para>

Betelgez.jpg

<para>10. Antares: U sljedećih nekoliko milijuna godina zvijezda Antares također će eksplodirati. Antares je ogromna crvena supergigantska zvijezda koja je 700 puta veća od Sunca. Kada eksplodira, bit će toliko svijetla kao Mjesec tijekom vedrog dana.</para>

Antares.jpg

<para>11. Otisci Apolla: Budući da na Mjesecu nema atmosfere, otisci koje su ostavili Apollo astronauti ostat će vrlo dugo. No, ništa ne traje vječno pa će u sljedećih 10 milijuna godina otisci izblijediti.</para>

Otisci Apolla.jpg

<para>12. Marsovi prsteni: Fobos, jedan od dva Marsova satelita, raspast će se za otprilike 70 milijuna godina, a ostaci će formirati prstene koji će okružiti crveni planet.</para>

Mars.jpg

<para>13. Saturnovi prsteni: Za otprilike 300 milijuna godina Saturn će zauvijek izgubiti svoje prstene, koji se sastoje od milijardi komadića leda, prašine i stijena koji će polako pasti na površinu planeta ili odlutati u prazninu svemira.</para>

Saturn.jpg

<para>14. Sunce: Sunce neće s vremenom izblijediti. Umjesto toga, jezgra će se uništiti, a Sunce će se proširiti i postati crveni &quot;div&quot;. Zemlja i sav život na njoj bit će uništeni, a nekoliko milijardi godina kasnije Sunce će se pretvoriti u bijelog patuljka. Njegova preostala slaba svjetlost dolazit će od posljednje preostale topline.</para>

Sunce.jpg

<para>15. Nestanak zvijezda: Poput Sunca, sve zvijezde u svemiru doživjet će sličnu sudbinu. Nestat će i svemir će polako pasti u tamu, osvijetljen samo slabom svjetlošću bijelih patuljastih zvijezda. Posljednje zvijezde nestat će za oko 40 trilijuna godina.</para>

zvijezde, svemir.jpg

<para>16. Crne rupe: Za otprilike 20 kvadrilijuna godina, izgubljenu će materiju u svemiru apsorbirati crne rupe. Svaka buduća civilizacija morat će se osloniti na crne rupe kao posljednji izvor energije.</para>

crna rupa.jpg

<para>17. Vrijeme: Unatoč svemu što se već dogodilo u kozmosu do ovog trenutka, možda ćete biti šokirani kad saznate da je vrijeme tek počelo otkucavati. Naime, svemir je tek izašao iz svog početnog stadija.</para>

<para>18. Život: Istina je da svemir pruža samo kratki trenutak u kojem život može napredovati. Trenutno živimo u vremenskom razdoblju koje nam omogućava postojanje u sigurnosti, zaštićeni od začetka i smrti svemira.</para>

život, priroda.jpg

<para>19. Spajanje crnih rupa: U nevjerojatno dalekoj budućnosti, preostale crne rupe u svemiru spajat će se, stvarajući veće crne rupe koje će preplaviti svemir.</para>

crne rupe.JPG

<para>20. Tamna energija: Nakon što posljednje crne rupe nestanu, svemir će se nastaviti širiti prema van, vođen misterioznom i nevidljivom silom poznatom kao tamna energija. Astrofizičari još uvijek pokušavaju dešifrirati ovaj element kozmosu, a ako ova energija ne uspori, ona će nastaviti neprekidno proširivati svemir.</para>

<para>21. Superkontinent: Prije nego što su se sedam kontinenata formirali u današnjem obliku, bili su spojeni u jedan superkontinent poznat kao Pangea. Sljedeći superkontinent, nazvan Pangea Ultima, očekuje se da će se formirati za oko 250 milijuna godina.</para>

Superkontinent.jpg

<para>22. Multiverzum: Fizičari sve više naginju pomisli da postoji više drugih svemira osim našeg te da svaki od njih ima svoje jedinstvene zakone fizike. Koji bi oblici života mogli postojati u tim svemirima?</para>

Multiverzum .jpg

<para>23.  Kraj vremena: Ako ne postoji način da pobjegnemo iz svemira, tada bi pojam vremena, kakv danas razumijevamo, izgubio svoje značenje. Svemir bi, prvi put, postao vječan i nepromjenjiv, a ništa se više ne bi događalo zauvijek.</para>

Kako će izgledati smak svijeta i što bi čovječanstvu moglo presuditi?

MRAČNE PROGNOZE

<para>Od teorija o velikom prasku do ideja o vječnom širenju, znanstvenici i istraživači tragaju za odgovorima na misterij koji bi mogao oblikovati sudbinu svega što poznajemo. </para>

#Život Na Zemlji

Svijet bi 2075. mogao ovako izgledati: Neki su loši scenariji neizbježni

Svijet bi 2075. mogao ovako izgledati: Neki su loši scenariji neizbježni

Putovanje na kraj vremena: Kako će izgledati smak svijeta i što bi nam moglo presuditi?

Putovanje na kraj vremena: Kako će izgledati smak svijeta i što bi nam moglo presuditi?

Misterij života na Zemlji: Znanstvenici pronašli ključne gradivne blokove na vanzemaljskim svemirskim tijelima

Misterij života na Zemlji: Znanstvenici pronašli ključne gradivne blokove na vanzemaljskim svemirskim tijelima

Hrvatski znanstvenici s 'Ruđera' došli do važnog otkrića, a imaju i teoriju o pitanju svih pitanja

Hrvatski znanstvenici s 'Ruđera' došli do važnog otkrića, a imaju i teoriju o pitanju svih pitanja

Čudnovata budućnost života na Zemlji zvuči kao SF, ali znanstvenici tvrde da bi doista mogla izgledati ovako

Čudnovata budućnost života na Zemlji zvuči kao SF, ali znanstvenici tvrde da bi doista mogla izgledati ovako

Ovih 9 velikih promjena neminovno će se dogoditi i ne zvuče primamljivo

Ovih 9 velikih promjena neminovno će se dogoditi i ne zvuče primamljivo

Znanstvenici izrađuju cjelokupno stablo života na Zemlji

Znanstvenici izrađuju cjelokupno stablo života na Zemlji

10 načina na koje bi život na Zemlji mogao nestati

10 načina na koje bi život na Zemlji mogao nestati

Jezero u Argentini otkrit će tajnu života na Zemlji

Jezero u Argentini otkrit će tajnu života na Zemlji