Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>
Rekao je to za <ulink url="http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/HRT-JACI-OD-USTAVA-Novinarima-pravilnikom-zabranjeno-javno-iznosenje-stavova">Novi list </ulink>jedan od zaposlenika na HRT-u, anonimno. Tvrdi da je cilj takve politike stvoriti novinare bez stava.
</para>
<heading2>'U 2017. godini HRT uvodi verbalni delikt'</heading2>
<para>
'Cilj je onemogućiti propitivanje bilo kakve poslovne i programske strategije kuće. U 2017. godini na HRT-u se uvodi verbalni delikt na entu ', rekao je.</para>
<para>'Korisnici društvenih mreža ne smiju navoditi lažne osobne ili profesionalne podatke, ne smiju isticati političku, svjetonazorsku, gospodarsku, vjersku niti bilo koju drugu pripadnost ili sklonost, koja bi mogla stvoriti dojam o njihovoj nesamostalnosti ili neobjektivnosti u obavljanju ugovornih obveza s HRT-om iz čl.2. ovog Pravilnika', stoji u pravilniku HRT-a o korištenju društvenih mreža, koji sada vrijedi i za radnike i za vanjske suradnike.</para>
<para>Čini se da je takvim propisima Pravilnik HRT-a čak i iznad Ustava, koji propisuje da 'niti u slučaju neposredne opasnosti za opstanak države ne može se ograničiti primjena odredbi Ustava o pravu na život, zabrani mučenja, surovog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, o pravnoj određenosti kažnjivih djela i kazni te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijedi'.
</para>
<heading2>Radničko vijeće: 'Tko je taj koji će procjenjivati da nečiji svjetonazori nisu u skladu s HRT-om?'</heading2>
<para>
Takav je pravilnik odbilo prihvatiti Radničko vijeće HRT-a uz objašnjenje da u njegovom pisanju nisu sudjelovale institucije i stručnjaci koji bi mogli dati pouzdan i stručan savjet o tome što Pravilnik želi regulirati. Osim toga, Strategija poslovanja i razvoja HRT-a nalaže da HRT 'mora postati aktivni subjekt društvene komunikacije koji pomaže u izgradnji društvenih vrijednosti'.</para>
<para>Radničko vijeće ističe i da je razumljivo kako novinari i novinarke ne bi trebali u svom poslu isticati političku pripadnost, no tvrde da ipak nije u redu da se od njih traži da ne govore o svojim svjetonazorima ili gospodarskoj pripadnosti. Prisjećaju se i smjernica BBC-a koje također zaposlenicima propisuju da na društvenim mrežama ne bi trebali isticati svoju političku pripadnost, no ustraju u stavu da traženje da zaposlenici ne ističu svjetonazorske ili gospodarske pripadnosti nema smisla.</para>
<para>'Tko je uostalom taj tko će procjenjivati da su nečiji svjetonazorski stav ili sklonost stvorili dojam o »nesamostalnosti ili neobjektivnosti u obavljanju ugovorenih obveza s HRT-om', pitaju se u Radničkom vijeću, piše<ulink url="http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/HRT-JACI-OD-USTAVA-Novinarima-pravilnikom-zabranjeno-javno-iznosenje-stavova?meta_refresh=true"> Novi list</ulink>.</para>

HRT-a IZNAD SAMOG USTAVA? Novinarima zabranili izražavanje osobnog mišljenja na društvenim mrežama 

Rekao je to za Novi list jedan od zaposlenika na HRT-u, anonimno. Tvrdi da je cilj takve politike stvoriti novinare bez stava.

'U 2017. godini HRT uvodi verbalni delikt'

'Cilj je onemogućiti propitivanje bilo kakve poslovne i programske strategije kuće. U 2017. godini na HRT-u se uvodi verbalni delikt na entu ', rekao je.
'Korisnici društvenih mreža ne smiju navoditi lažne osobne ili profesionalne podatke, ne smiju isticati političku, svjetonazorsku, gospodarsku, vjersku niti bilo koju drugu pripadnost ili sklonost, koja bi mogla stvoriti dojam o njihovoj nesamostalnosti ili neobjektivnosti u obavljanju ugovornih obveza s HRT-om iz čl.2. ovog Pravilnika', stoji u pravilniku HRT-a o korištenju društvenih mreža, koji sada vrijedi i za radnike i za vanjske suradnike.
Čini se da je takvim propisima Pravilnik HRT-a čak i iznad Ustava, koji propisuje da 'niti u slučaju neposredne opasnosti za opstanak države ne može se ograničiti primjena odredbi Ustava o pravu na život, zabrani mučenja, surovog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, o pravnoj određenosti kažnjivih djela i kazni te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijedi'.

Radničko vijeće: 'Tko je taj koji će procjenjivati da nečiji svjetonazori nisu u skladu s HRT-om?'

Takav je pravilnik odbilo prihvatiti Radničko vijeće HRT-a uz objašnjenje da u njegovom pisanju nisu sudjelovale institucije i stručnjaci koji bi mogli dati pouzdan i stručan savjet o tome što Pravilnik želi regulirati. Osim toga, Strategija poslovanja i razvoja HRT-a nalaže da HRT 'mora postati aktivni subjekt društvene komunikacije koji pomaže u izgradnji društvenih vrijednosti'.
Radničko vijeće ističe i da je razumljivo kako novinari i novinarke ne bi trebali u svom poslu isticati političku pripadnost, no tvrde da ipak nije u redu da se od njih traži da ne govore o svojim svjetonazorima ili gospodarskoj pripadnosti. Prisjećaju se i smjernica BBC-a koje također zaposlenicima propisuju da na društvenim mrežama ne bi trebali isticati svoju političku pripadnost, no ustraju u stavu da traženje da zaposlenici ne ističu svjetonazorske ili gospodarske pripadnosti nema smisla.
'Tko je uostalom taj tko će procjenjivati da su nečiji svjetonazorski stav ili sklonost stvorili dojam o »nesamostalnosti ili neobjektivnosti u obavljanju ugovorenih obveza s HRT-om', pitaju se u Radničkom vijeću, piše Novi list. PRAVILNIK 

PRAVILNIK

HRT-a IZNAD SAMOG USTAVA? Novinarima zabranili izražavanje osobnog mišljenja na društvenim mrežama

<para>
Grbina i domaću javnost tada je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić uvjeravala da u izradi zakona nisu bili angažirani ni domaći ni strani konzultanti. Sada je dobio odgovor koji ga je ostavio zatečenim, a svoju je osupnutost istim podijelio na Facebooku. Njegovu objavu prenosimo u cijelosti.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="e858ef02-b1ce-11eb-beb4-0242ac14006d"/>
<heading2>"Sjećate li se one mail-adrese...?"</heading2>
<para>
"Prije gotovo mjesec dana upozorio sam na nedopustiv utjecaj koji su vanjski suradnici imali prilikom izrade lex Agrokora. Sjećate se one mail adrese izvanredna.uprava@savoric.com koja je nestala dan nakon što sam na nju ukazao? E pa, ministrica Dalić i Ministarstvo gospodarstva su me tada pokušali demantirati rekavši sljedeće: "Ministarstva na izradi Zakona nisu angažirala ni domaće niti strane konzultante, već je kroz dulje razdoblje u različitim fazama izrade zakona o određenim zakonskim rješenjima zatraženo mišljenje više vanjskih pravnih i financijskih stručnjaka različitih područja ekspertize i specijalizacije".</para>
<para>Naravno da sam odmah nakon takvog odgovora zatražio da mi se dostave podaci koji su to vanjski pravni i financijski stručnjaci radili na zakonu i danas sam, napokon, dobio odgovor.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="3110845c-b1d0-11eb-82a7-0242ac150015"/>
<heading2>Ministarstvo ne zna tko je radio na zakonu!</heading2>
<para>
A odgovor je da mi ne žele odgovoriti jer, pazite ovo, Ministarstvo nema popis osoba koje su radile na Zakonu, kao niti tekst mišljenja koja su davali. Ne znam bih li taj "odgovor" nazvao smiješnim ili uvredljivim.</para>
<para>Zaključak koji se nameće nakon takvog "odgovora", a dijelim ga da svi vidite jad HDZ-ove politike je da je ova Vlada spremna lagati, skakati sama sebi u usta, kršiti zakone i druge propise, a sve kako bi prikrila koja je to mreža interesa i pogodovanja u pozadini lex Agrokora", napisao je Grbin.</para>
<para>U vezi mail-adrese odvjetničkog društva koju Grbin spominje, a koja je, kako kaže, nestala dan nakon njegova istupa, on je 20. travnja u Saboru kazao sljedeće: "Danas su u hrvatskim medijima objavljene informacije po kojima Zakon o izvanrednoj upravi, famozni ‘lex Agrokor‘ nije pisan samo u Vladi već je pisan od strane jednog odvjetničkog društva i to ne bilo kojeg već onog za koji postoji indicija da je povezano s VTB bankom, koja je jedan od najvećih kreditora Agrokora. Odlaskom Agrokora u stečaj njeni bi financijski interesi bili ugroženi. Stupanjem na snagu tog zakona onemogućeno je da Agrokor ode u stečaj. Prema javno dostupnim informacijama, upravo je to odvjetničko društvo povezano s cijelim poslom jer je od strane vladinog povjerenika izabrano za pružanje pravnih savjeta i usluga koncernu."</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="77339240-b1cf-11eb-aebf-0242ac150020"/>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/GrbinPedja/posts/1783277321698777"/>

'Ne znam je li ovo smiješno ili uvredljivo' 

Grbina i domaću javnost tada je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić uvjeravala da u izradi zakona nisu bili angažirani ni domaći ni strani konzultanti. Sada je dobio odgovor koji ga je ostavio zatečenim, a svoju je osupnutost istim podijelio na Facebooku. Njegovu objavu prenosimo u cijelosti.


"Sjećate li se one mail-adrese...?"

"Prije gotovo mjesec dana upozorio sam na nedopustiv utjecaj koji su vanjski suradnici imali prilikom izrade lex Agrokora. Sjećate se one mail adrese izvanredna.uprava@savoric.com koja je nestala dan nakon što sam na nju ukazao? E pa, ministrica Dalić i Ministarstvo gospodarstva su me tada pokušali demantirati rekavši sljedeće: "Ministarstva na izradi Zakona nisu angažirala ni domaće niti strane konzultante, već je kroz dulje razdoblje u različitim fazama izrade zakona o određenim zakonskim rješenjima zatraženo mišljenje više vanjskih pravnih i financijskih stručnjaka različitih područja ekspertize i specijalizacije".
Naravno da sam odmah nakon takvog odgovora zatražio da mi se dostave podaci koji su to vanjski pravni i financijski stručnjaci radili na zakonu i danas sam, napokon, dobio odgovor.


Ministarstvo ne zna tko je radio na zakonu!

A odgovor je da mi ne žele odgovoriti jer, pazite ovo, Ministarstvo nema popis osoba koje su radile na Zakonu, kao niti tekst mišljenja koja su davali. Ne znam bih li taj "odgovor" nazvao smiješnim ili uvredljivim.
Zaključak koji se nameće nakon takvog "odgovora", a dijelim ga da svi vidite jad HDZ-ove politike je da je ova Vlada spremna lagati, skakati sama sebi u usta, kršiti zakone i druge propise, a sve kako bi prikrila koja je to mreža interesa i pogodovanja u pozadini lex Agrokora", napisao je Grbin.
U vezi mail-adrese odvjetničkog društva koju Grbin spominje, a koja je, kako kaže, nestala dan nakon njegova istupa, on je 20. travnja u Saboru kazao sljedeće: "Danas su u hrvatskim medijima objavljene informacije po kojima Zakon o izvanrednoj upravi, famozni ‘lex Agrokor‘ nije pisan samo u Vladi već je pisan od strane jednog odvjetničkog društva i to ne bilo kojeg već onog za koji postoji indicija da je povezano s VTB bankom, koja je jedan od najvećih kreditora Agrokora. Odlaskom Agrokora u stečaj njeni bi financijski interesi bili ugroženi. Stupanjem na snagu tog zakona onemogućeno je da Agrokor ode u stečaj. Prema javno dostupnim informacijama, upravo je to odvjetničko društvo povezano s cijelim poslom jer je od strane vladinog povjerenika izabrano za pružanje pravnih savjeta i usluga koncernu."


 GRBIN DOBIO ODGOVOR IZ VLADE O AUTORIMA LEX AGROKORA: 

GRBIN DOBIO ODGOVOR IZ VLADE O AUTORIMA LEX AGROKORA:

'Ne znam je li ovo smiješno ili uvredljivo'

<para>''Navedeni poslovi najvećim su dijelom obavljani neprekidno u razdoblju duljem od godinu dana, a ugovori o djelu su s izvršiteljima usluga produljivani mjesečno'', stoji u nalazu revizora koji je jučer objavljen za Ministarstvo Tihomira Jakovine, a kojem su dali uvjetno mišljenje, piše <ulink url="http://www.jutarnji.hr/ministar-jakovina-na-place-48-vanjskih-suradnika-potrosio-3-5-milijuna-kuna/1239578/">Jutarnji list</ulink>.</para>
<para>Revizori upozoravaju da iznosi za ugovore o djelu ne smiju prelaziti više od dva posto ukupnih rashoda za plaće, a u Ministarstvu poljoprivrede taj iznos je 3,2 posto. Osim toga za angažiranje pojedinih vanjskih suradnika treba odobrenje nadležnog središnjeg tijela te ih se može privremeno zaposliti samo na poslovima koji nisu trajnijeg karaktera, i to na najdulje godinu dana.</para>
<para>''Iz navedenog proizlazi da se pojedini poslovi iz djelokruga Ministarstva koji su obavljani u Ministarstvu u razdoblju duljem od godinu dana nisu mogli povjeriti pružateljima usluga na temelju ugovora o djelu'', navode revizori.</para>
<heading2>Nepravilnosti oko službenih putovanja</heading2>
<para>
Uvjetno mišljenje Ministarstvo je zaradilo i zbog nepravilnosti oko službenih putovanja. Revizija je, naime, utvrdila da potraživanja od zaposlenih iznose 318.000 kuna, a odnose se na predujmove za službena putovanja u inozemstvu od siječnja 2009. do konca 2013. godine.</para>
<para>''U pojedinim slučajevima obračun putnih troškova obavljan je i nakon proteka godine dana od službenog putovanja, a prema Uredbi izdaci za putovanje priznaju se na temelju obračuna putnih troškova koji se moraju podnijeti u roku od sedam dana od završetka putovanja'', stoji u nalazu Revizije.</para>
<para>Ministarstvo se opravdavalo da njihov Sektor za financijske poslove kontinuirano šalje obavijesti djelatnicima za dostavu pisanih izvještaja o obavljenom službenom putovanju u inozemstvo te su se obvezali da će poduzeti odgovarajuće mjere kako bi putne naloge za službena putovanja u inozemstvo pravdali u roku.</para>
<para>Revizori su također upozorili da Agencija za potpore u poljoprivedi krši zakon jer nije objavila podatke o korisnicima i isplaćenim potporama, a bili su dužni to učiniti do kraja lipnja ove godine.
http://www.jutarnji.hr/ministar-jakovina-na-place-48-vanjskih-suradnika-potrosio-3-5-milijuna-kuna/1239578/</para>

Jakovina na plaće vanjskih suradnika potrošio milijune Ministarstvo poljoprivrede prošle je godine, utvrdila je Državna revizija, na ugovore o djelu s vanjskim suradnicima potrošilo 3,5 milijuna kuna. 
''Navedeni poslovi najvećim su dijelom obavljani neprekidno u razdoblju duljem od godinu dana, a ugovori o djelu su s izvršiteljima usluga produljivani mjesečno'', stoji u nalazu revizora koji je jučer objavljen za Ministarstvo Tihomira Jakovine, a kojem su dali uvjetno mišljenje, piše Jutarnji list.
Revizori upozoravaju da iznosi za ugovore o djelu ne smiju prelaziti više od dva posto ukupnih rashoda za plaće, a u Ministarstvu poljoprivrede taj iznos je 3,2 posto. Osim toga za angažiranje pojedinih vanjskih suradnika treba odobrenje nadležnog središnjeg tijela te ih se može privremeno zaposliti samo na poslovima koji nisu trajnijeg karaktera, i to na najdulje godinu dana.
''Iz navedenog proizlazi da se pojedini poslovi iz djelokruga Ministarstva koji su obavljani u Ministarstvu u razdoblju duljem od godinu dana nisu mogli povjeriti pružateljima usluga na temelju ugovora o djelu'', navode revizori.
Nepravilnosti oko službenih putovanja

Uvjetno mišljenje Ministarstvo je zaradilo i zbog nepravilnosti oko službenih putovanja. Revizija je, naime, utvrdila da potraživanja od zaposlenih iznose 318.000 kuna, a odnose se na predujmove za službena putovanja u inozemstvu od siječnja 2009. do konca 2013. godine.
''U pojedinim slučajevima obračun putnih troškova obavljan je i nakon proteka godine dana od službenog putovanja, a prema Uredbi izdaci za putovanje priznaju se na temelju obračuna putnih troškova koji se moraju podnijeti u roku od sedam dana od završetka putovanja'', stoji u nalazu Revizije.
Ministarstvo se opravdavalo da njihov Sektor za financijske poslove kontinuirano šalje obavijesti djelatnicima za dostavu pisanih izvještaja o obavljenom službenom putovanju u inozemstvo te su se obvezali da će poduzeti odgovarajuće mjere kako bi putne naloge za službena putovanja u inozemstvo pravdali u roku.
Revizori su također upozorili da Agencija za potpore u poljoprivedi krši zakon jer nije objavila podatke o korisnicima i isplaćenim potporama, a bili su dužni to učiniti do kraja lipnja ove godine.
http://www.jutarnji.hr/ministar-jakovina-na-place-48-vanjskih-suradnika-potrosio-3-5-milijuna-kuna/1239578/ 

Jakovina na plaće vanjskih suradnika potrošio milijune

<para>U petak je, naime, emitirana posljednja emisija <emphasis>Medijatrije </emphasis>gosta urednika Igora Lasića, koja se jedina u hrvatskom medijskom prostoru sustavno bavila problematikom medija. S obzirom da i Ministarstvo obrazovanja u okviru kurikuluma građanskog odgoja planira dužnu pozornost posvetiti upravo tome, mediji su nesumnjivo tema od javnog interesa. </para>
<para>Popularno objašnjenje za skidanje ove, ali i drugih emisija iz ciklusa gost urednik, koje se bave resorom kulture – o filmu, kazalištu, književnosti i likovnoj kulturi – jest da nema novca. Da se naslutiti da će se pravdati i slabom slušanošću, unatoč porukama aktualnog vodstva javne radiotelevizije s početka mandata da će se <ulink url="http://danas.net.hr/hrvatska/hrt-prestaje-mjeriti-gledanost-programa">inzistirati na javnom interesu, a ne na popularnosti</ulink>. </para>
<para>"Od 3. lipnja kreće ljetna shema u kojoj se program rasterećuje od govornih emisija. To je bio običaj i duži niz ranijih godina. Jesenska shema još nije gotova, te o njoj ne možemo tako konkretno govoriti. Ono što u ovom trenutku načelno možemo reći o jesenskoj shemi jest da će se pri njezinu kreiranju, među ostalim, voditi računa i o slušanosti pojedinih emisija te opravdanosti troškova", navodi HRT u odgovoru na naš upit. </para>
<para>"Većina govornih emisija Drugog programa HR-a koje su emitirane tijekom godine miču se s rasporeda tijekom ljetnih mjeseci kako bi se oslobodio prostor za servisne informacije, poput HAK-ovih informacija, vijesti za strane turiste, emisije <emphasis>Sunčani sat</emphasis> (o turizmu) i slično. Tako se iz programa miču primjerice i emisije <emphasis>Europska avenija br. 1</emphasis> (koja se bavi ljudskim pravima i mehanizmima zaštite ljudskih prava), <emphasis>Šuškalica</emphasis>, <emphasis>Čekaonica</emphasis>, <emphasis>Džepno izdanje</emphasis>, itd.", nastavlja se u odgovoru.</para>
<heading2>'Nema veze s Radmanom'</heading2>
<para>
Poriču da ukidanje <emphasis>Medijatrije </emphasis>ima veze s <ulink url="http://danas.net.hr/hrvatska/sukob-interesa-glavni-ravnatelj-hrt-a-goran-radman-kaznjen-zbog-krsenja-zakona">
 Goran Radmanraspravom o sukobu interesa u kojem se zatekao ravnatelj</ulink>, a u kojoj je prošloga tjedna sudjelovala i novinarka Slavica Lukić.</para>
<para>"Ova odluka nema nikakve veze s emisijom koju spominjete", navode HRT Komunikacije.</para>
<para>Napominju da glavni urednik programa, pa tako i urednica Drugog programa HR-a Jadranka Rilović, imaju svako pravo i obvezu uređivati program te odlučivati o troškovima programa.</para>
<heading2>Imaju dovoljno svojih zaposlenika</heading2>
<para>
"Honorare vanjskih suradnika, kao ni plaće svojih zaposlenika HRT u skladu s dobrim poslovnim običajima ne komentira. Možemo, međutim, napomenuti da sredstva za 'goste urednike' u ljetnoj shemi nisu planirana. Smatramo da HRT ima dovoljno zaposlenika i osobito visokoobrazovanih zaposlenika (ali i programa, radijskih i televizijskih) koji bi mogli, znali i morali u konkretnom slučaju omogućiti ispunjavanje svih različitih funkcija javnog servisa. </para>
<para>Ispunjavanje funkcija javnog servisa zadaća je glavnih urednika programa", navode. </para>
<para>Kad nova jesenska shema bude posložena i kad čuju emisije koje su urednici i novinari pripremili, moći će donositi relevantne zaključke o tome jesu li ispunili svoju ulogu i funkciju, zaključuju.</para>

Ukinuta emisija Hrvatskog radija u kojoj se raspravljalo o Radmanu Iako se ni kalendarski ni po temperaturama ne bi reklo da je ljeto stiglo, na Hrvatskom su radiju već 'obukli bikinije' – krenuli su u ljetnu shemu već u svibnju. 
U petak je, naime, emitirana posljednja emisija Medijatrije gosta urednika Igora Lasića, koja se jedina u hrvatskom medijskom prostoru sustavno bavila problematikom medija. S obzirom da i Ministarstvo obrazovanja u okviru kurikuluma građanskog odgoja planira dužnu pozornost posvetiti upravo tome, mediji su nesumnjivo tema od javnog interesa. 
Popularno objašnjenje za skidanje ove, ali i drugih emisija iz ciklusa gost urednik, koje se bave resorom kulture – o filmu, kazalištu, književnosti i likovnoj kulturi – jest da nema novca. Da se naslutiti da će se pravdati i slabom slušanošću, unatoč porukama aktualnog vodstva javne radiotelevizije s početka mandata da će se inzistirati na javnom interesu, a ne na popularnosti. 
"Od 3. lipnja kreće ljetna shema u kojoj se program rasterećuje od govornih emisija. To je bio običaj i duži niz ranijih godina. Jesenska shema još nije gotova, te o njoj ne možemo tako konkretno govoriti. Ono što u ovom trenutku načelno možemo reći o jesenskoj shemi jest da će se pri njezinu kreiranju, među ostalim, voditi računa i o slušanosti pojedinih emisija te opravdanosti troškova", navodi HRT u odgovoru na naš upit. 
"Većina govornih emisija Drugog programa HR-a koje su emitirane tijekom godine miču se s rasporeda tijekom ljetnih mjeseci kako bi se oslobodio prostor za servisne informacije, poput HAK-ovih informacija, vijesti za strane turiste, emisije Sunčani sat (o turizmu) i slično. Tako se iz programa miču primjerice i emisije Europska avenija br. 1 (koja se bavi ljudskim pravima i mehanizmima zaštite ljudskih prava), Šuškalica, Čekaonica, Džepno izdanje, itd.", nastavlja se u odgovoru.
'Nema veze s Radmanom'

Poriču da ukidanje Medijatrije ima veze s 
       Goran Radmanraspravom o sukobu interesa u kojem se zatekao ravnatelj, a u kojoj je prošloga tjedna sudjelovala i novinarka Slavica Lukić.
"Ova odluka nema nikakve veze s emisijom koju spominjete", navode HRT Komunikacije.
Napominju da glavni urednik programa, pa tako i urednica Drugog programa HR-a Jadranka Rilović, imaju svako pravo i obvezu uređivati program te odlučivati o troškovima programa.
Imaju dovoljno svojih zaposlenika

"Honorare vanjskih suradnika, kao ni plaće svojih zaposlenika HRT u skladu s dobrim poslovnim običajima ne komentira. Možemo, međutim, napomenuti da sredstva za 'goste urednike' u ljetnoj shemi nisu planirana. Smatramo da HRT ima dovoljno zaposlenika i osobito visokoobrazovanih zaposlenika (ali i programa, radijskih i televizijskih) koji bi mogli, znali i morali u konkretnom slučaju omogućiti ispunjavanje svih različitih funkcija javnog servisa. 
Ispunjavanje funkcija javnog servisa zadaća je glavnih urednika programa", navode. 
Kad nova jesenska shema bude posložena i kad čuju emisije koje su urednici i novinari pripremili, moći će donositi relevantne zaključke o tome jesu li  ispunili svoju ulogu i funkciju, zaključuju. 

Ukinuta emisija Hrvatskog radija u kojoj se raspravljalo o Radmanu

<para>HRT je do kraja 2011. godine akumulirao gubitke od 333 milijuna kuna, što je, uz zaduženje od oko 418 milijuna kuna, dovelo do toga da je dug 250 puta veći od kapitala.</para>
<para>Za 2012. godinu javna radiotelevizijska kuća planirala je smanjenje ukupnih troškova, prvenstveno kroz smanjenje troškova osoblja, i to za 10 posto, te smanjenje drugih troškova za 35 milijuna kuna. Međutim, kako je pokazao Vladin nacrt, uštede kroz troškove osoblja su izostale.</para>
<heading2>Pad prihoda od oglasa i pad gledanosti</heading2>
<para>
Istodobno, događa se pad prihoda pristojbe u prvih šest mjeseci 2012. i to za dva posto, odnosno 12 milijuna kuna, dok su prihodi od promidžbe ostvareni na razini od 83,5 posto plana, odnosno za 30 milijuna kuna manje u odnosu na plan. Dogodilo se to zbog pada tržišta oglašavanja te pada gledanosti HTV-a. Pad u odnosu na 2010. rezultat je također Zakona o HRT-u kojim je smanjen broj dopuštenih minuta oglašavanja sa šest na četiri u udarnom terminu. </para>
<para>Kako nije uspio provesti planirane mjere štednje, niti namaknuti dovoljno novca od pretplate i oglašavanja, HRT se dao u zaduživanje.</para>
<para>A gdje sve HRT-u 'curi lova'?</para>
<heading2>Proizvode program koji ne emitiraju</heading2>
<para>
Kako je detektirano Vladinim nacrtom, HRT stvara visoke troškove interne produkcije zbog neadekvatnog korištenja kapaciteta. Također, bilježi se i izostanak kontrole troškova projekata te visoki troškovi poslovanja. </para>
<para>Javna radio i TV kuća ima i velik broj zaposlenih (3.390), a koristi i ogroman broj vanjskih suradnika. Konkretno, u šest mjeseci prošle godine HRT je brojao 3.700 vanjskih suradnika, više nego što je stalno zaposlenih u kući. </para>
<para>I konačno, Vladinim nacrtom se bilježi i značajan udio proizvedenog, a neemitiranog programa, i to od 14 do 20 posto. </para>
<heading2>Stalne promjene šefova</heading2>
<para>
HRT s druge strane najviše muči nemogućnost povećanja pristojbe zbog neispunjenja zakonske obveze definiranja plana restrukturiranja te, kao što je već rečeno, pad prihoda od prodaje oglasnog prostora koji je u odnosu na 2010. godinu manji za 46 milijuna kuna. </para>
<para>Javna kuća u posljednje dvije godine trpjela je i učestale promjene rukovodstva, što uglavnom može zahvaliti upravo politici, što unutar, što izvan kuće. Niz promjena urednika tijekom 2011. i 2012. godine sigurno nije donio ništa dobroga HRT-u, a bilježi se i neadekvatna suradnja nadzornog odbora i uprave te nedovoljno jasno definirana poslovna strategija. </para>
<para>I ono ključno i nezaobilazno – izostanak plana restrukturiranja. </para>
<heading2>Novinara u Informativi je premalo!</heading2>
<para>
S druge strane, kada govorimo o najvažnijem programu Hrvatske televizije, a to je Informativni program, nalazimo sljedeću situaciju: 257 zaposlenih ljudi na četiri programa HTV-a. Od toga nisu svi novinari. Dio njih obavlja poslove na desku, dio ih otpada na nove medije, 115 ljudi radi u dopisništvima, a dio ih je u odjelu međunarodne razmjene koji obrađuje strani materijal. </para>
<para>Drugim riječima, broj zaposlenih u Informativnom programu je premalen da bi na kvalitetan način servisirao potrebe sva četiri kanala (zato je i Sanja Mikleušević Pavić otišla s mjesta urednice Informativnog programa zaključivši da se četvrti kanal HTV-a ne može na kvalitetan način napraviti uz tako mali broj ljudi i 40 milijuna kuna manje).</para>
<heading2>Zastarjela i nevaljala oprema</heading2>
<para>
Ljudi iz Informative koji rade pravi novinarski posao na terenu preopterećeni su poslom jer rade na programu koji proizvodi 18 tjednih i 14 dnevnih emisija, dok se za 2013. godinu planira 67 emisija. Od zaposlenih, možda njih tek dvadesetak ne radi ništa, a prima plaću. A ne zaboravimo tu spomenuti i da HTV barata sa zastarjelom opremom, pokvarenim kamerama, tehnikom u koju se godinama nije ulagalo.</para>

pored 3.390 zaposlenih angažirao još 3.700 vanjskih suradnika?! 'Gubici nagrizaju kapital HRT-a, a nedostatak priljeva novca uzrokuje visoku zaduženost u odnosu na preostali kapital.' Ili – HRT je u katastrofalnom stanju. 
HRT je do kraja 2011. godine akumulirao gubitke od 333 milijuna kuna, što je, uz zaduženje od oko 418 milijuna kuna, dovelo do toga da je dug 250 puta veći od kapitala.
Za 2012. godinu javna radiotelevizijska kuća planirala je smanjenje ukupnih troškova, prvenstveno kroz smanjenje troškova osoblja, i to za 10 posto, te smanjenje drugih troškova za 35 milijuna kuna. Međutim, kako je pokazao Vladin nacrt, uštede kroz troškove osoblja su izostale.
Pad prihoda od oglasa i pad gledanosti

Istodobno, događa se pad prihoda pristojbe u prvih šest mjeseci 2012. i to za dva posto, odnosno 12 milijuna kuna, dok su prihodi od promidžbe ostvareni na razini od 83,5 posto plana, odnosno za 30 milijuna kuna manje u odnosu na plan. Dogodilo se to zbog pada tržišta oglašavanja te pada gledanosti HTV-a. Pad u odnosu na 2010. rezultat je također Zakona o HRT-u kojim je smanjen broj dopuštenih minuta oglašavanja sa šest na četiri u udarnom terminu. 
Kako nije uspio provesti planirane mjere štednje, niti namaknuti dovoljno novca od pretplate i oglašavanja, HRT se dao u zaduživanje.
A gdje sve HRT-u 'curi lova'?
Proizvode program koji ne emitiraju

Kako je detektirano Vladinim nacrtom, HRT stvara visoke troškove interne produkcije zbog neadekvatnog korištenja kapaciteta. Također, bilježi se i izostanak kontrole troškova projekata te visoki troškovi poslovanja. 
Javna radio i TV kuća ima i velik broj zaposlenih (3.390), a koristi i ogroman broj vanjskih suradnika. Konkretno, u šest mjeseci prošle godine HRT je brojao 3.700 vanjskih suradnika, više nego što je stalno zaposlenih u kući. 
I konačno, Vladinim nacrtom se bilježi i značajan udio proizvedenog, a neemitiranog programa, i to od 14 do 20 posto.   
Stalne promjene šefova

HRT s druge strane najviše muči nemogućnost povećanja pristojbe zbog neispunjenja zakonske obveze definiranja plana restrukturiranja te, kao što je već rečeno, pad prihoda od prodaje oglasnog prostora koji je u odnosu na 2010. godinu manji za 46 milijuna kuna. 
Javna kuća u posljednje dvije godine trpjela je i učestale promjene rukovodstva, što uglavnom može zahvaliti upravo politici, što unutar, što izvan kuće. Niz promjena urednika tijekom 2011. i 2012. godine sigurno nije donio ništa dobroga HRT-u, a bilježi se i neadekvatna suradnja nadzornog odbora i uprave te nedovoljno jasno definirana poslovna strategija. 
I ono ključno i nezaobilazno – izostanak plana restrukturiranja. 
Novinara u Informativi je premalo!

S druge strane, kada govorimo o najvažnijem programu Hrvatske televizije, a to je Informativni program, nalazimo sljedeću situaciju: 257 zaposlenih ljudi na četiri programa HTV-a. Od toga nisu svi novinari. Dio njih obavlja poslove na desku, dio ih otpada na nove medije, 115 ljudi radi u dopisništvima, a dio ih je u odjelu međunarodne razmjene koji obrađuje strani materijal. 
Drugim riječima, broj zaposlenih u Informativnom programu je premalen da bi na kvalitetan način servisirao potrebe sva četiri kanala (zato je i Sanja Mikleušević Pavić otišla s mjesta urednice Informativnog programa zaključivši da se četvrti kanal HTV-a ne može na kvalitetan način napraviti uz tako mali broj ljudi i 40 milijuna kuna manje).
Zastarjela i nevaljala oprema

Ljudi iz Informative koji rade pravi novinarski posao na terenu preopterećeni su poslom jer rade na programu koji proizvodi 18 tjednih i 14 dnevnih emisija, dok se za 2013. godinu planira 67 emisija. Od zaposlenih, možda njih tek dvadesetak ne radi ništa, a prima plaću. A ne zaboravimo tu spomenuti i da HTV barata sa zastarjelom opremom, pokvarenim kamerama, tehnikom u koju se godinama nije ulagalo. HRT 

pored 3.390 zaposlenih angažirao još 3.700 vanjskih suradnika?!

<para> 
Vlada Jadranke Kosor doista je ostvarila dio svojih planova kad su u pitanju državne agencije i zavodi i smanjila je njihovo potrošnju u 2010. godini, pokazuje to izvješće o izvršenju proračuna za 2011. godinu u kojem je prikazana potrošnja 36 agencija i zavoda koje dobivaju novac direktno iz proračunske blagajne. Većina njih potrošila je manje novca nego je planirano za 2011. godinu i manje novca nego u 2010. godini, pa je trošak tih institucija bio 1,029 milijardi kuna, odnosno 200 milijuna kuna manji nego godinu dana ranije.</para>
<para>No, onaj važniji dio zadataka, smanjenje troška zaposlenih, koji su i inače plaćeni bolje nego njihove kolege koji rade po ministarstvima te rezanje troška intelektualnih usluga u godinu dana pretvorio se u svoju suprotnost. Prošla je Vlada ukidala i spajala agencije, i tako je smanjila njihov broj za dvadesetak, ali trošak zaposlenih veći je za deset posto nego godinu dana ranije, a trošak intelektualnih usluga koje te agencije plaćaju porastao je za 128 posto u odnosu na prethodnu godinu.</para>
<para>U 2011. godini unatoč padu ukupnih troškova agenciju su njihovi zaposleni koštali 485 milijuna kuna, odnosno 51 milijun kuna više nego godinu dana ranije. Istovremeno su na intelektualne usluge potrošili 103,732 milijuna kuna, što znači da su gotovo na svake četiri kune koje su isplatili svojim zaposlenima, jednu dali vanjskim suradnicima koji su za njih obavljali poslove. U 2010. godini trošak intelektualnih usluga bio je 'tek' 45 milijuna kuna.</para>
<para>Kad je Vlada u 2010. počela, a u 2011. godini nastavila rezati broj agencija jedna od glavnih zamjerki bila je ta da se, bez kontrole države, na intelektualne usluge i ugovore o djelu troši iznos koji i do 20 posto pokriva troškove zaposlenih u pojedinoj agenciji. Uz to objavljivalo se kako su još u ljeto 2010. godine započeli pregovori s predstavnicima zaposlenih po agencijama kako bi se smanjili njihovi koeficijenti i osnovice, odnosno plaće, a sve da bi ih se po primanjima barem približili zaposlenima u državnoj upravi i javnim službama.</para>
<heading2>Bujanje intelektualnih usluga</heading2>
<para>
Vladine prijetnje očito ni u jednoj agenciji nikoga nisu zaplašile, jer su unatoč smanjenju svojih proračuna, u prosjeku za šestinu povećali izdatke za zaposlene, a intelektualne usluge naprosto su nabujale.</para>
<para>Većina agencija pri tome nije vodila računa ni o zakonu koji kaže da u institucijama koje se financiraju novcem iz državnog proračuna, na trošak vanjske suradnje ne smije potrošiti iznos koji prelazi dva posto ukupnog troška za zaposlene. Na to je u više navrata u svojim izvješćima upozoravala i Državna revizija, a gotovo uvijek na njezinoj listi prozvanih našle bi se pojedine agencije i Ministarstvo prometa i veza, piše <emphasis>Novi list</emphasis>.</para>
<para>U pojedinim agencijama tako je trošak intelektualnih usluga u 2011. godini dosegnuo čak i do 50 posto ukupnog troška zaposlenih. Takav je primjer Hrvatska akreditacijska agencija, koju su njezini zaposleni koštali 4,271 milijun kuna, a na intelektualne je usluge potrošila 2,575 milijuna kuna. Isto je i u Agenciji za zaštitu okoliša koja je od 15,2 milijuna kuna, koliko je iznosio njezin prošlogodišnji proračun na zaposlene potrošila 7,54 milijuna kuna, a na intelektualne usluge 4,5 milijuna kuna.</para>

Državnim agencijama poslove obavljaju drugi! 
 
Vlada Jadranke Kosor doista je ostvarila dio svojih planova kad su u pitanju državne agencije i zavodi i smanjila je njihovo potrošnju u 2010. godini, pokazuje to izvješće o izvršenju proračuna za 2011. godinu u kojem je prikazana potrošnja 36 agencija i zavoda koje dobivaju novac direktno iz proračunske blagajne. Većina njih potrošila je manje novca nego je planirano za 2011. godinu i manje novca nego u 2010. godini, pa je trošak tih institucija bio 1,029 milijardi kuna, odnosno 200 milijuna kuna manji nego godinu dana ranije.
No, onaj važniji dio zadataka, smanjenje troška zaposlenih, koji su i inače plaćeni bolje nego njihove kolege koji rade po ministarstvima te rezanje troška intelektualnih usluga u godinu dana pretvorio se u svoju suprotnost. Prošla je Vlada ukidala i spajala agencije, i tako je smanjila njihov broj za dvadesetak, ali trošak zaposlenih veći je za deset posto nego godinu dana ranije, a trošak intelektualnih usluga koje te agencije plaćaju porastao je za 128 posto u odnosu na prethodnu godinu.
U 2011. godini unatoč padu ukupnih troškova agenciju su njihovi zaposleni koštali 485 milijuna kuna, odnosno 51 milijun kuna više nego godinu dana ranije. Istovremeno su na intelektualne usluge potrošili 103,732 milijuna kuna, što znači da su gotovo na svake četiri kune koje su isplatili svojim zaposlenima, jednu dali vanjskim suradnicima koji su za njih obavljali poslove. U 2010. godini trošak intelektualnih usluga bio je 'tek' 45 milijuna kuna.
Kad je Vlada u 2010. počela, a u 2011. godini nastavila rezati broj agencija jedna od glavnih zamjerki bila je ta da se, bez kontrole države, na intelektualne usluge i ugovore o djelu troši iznos koji i do 20 posto pokriva troškove zaposlenih u pojedinoj agenciji. Uz to objavljivalo se kako su još u ljeto 2010. godine započeli pregovori s predstavnicima zaposlenih po agencijama kako bi se smanjili njihovi koeficijenti i osnovice, odnosno plaće, a sve da bi ih se po primanjima barem približili zaposlenima u državnoj upravi i javnim službama.
Bujanje intelektualnih usluga

Vladine prijetnje očito ni u jednoj agenciji nikoga nisu zaplašile, jer su unatoč smanjenju svojih proračuna, u prosjeku za šestinu povećali izdatke za zaposlene, a intelektualne usluge naprosto su nabujale.
Većina agencija pri tome nije vodila računa ni o zakonu koji kaže da u institucijama koje se financiraju novcem iz državnog proračuna, na trošak vanjske suradnje ne smije potrošiti iznos koji prelazi dva posto ukupnog troška za zaposlene. Na to je u više navrata u svojim izvješćima upozoravala i Državna revizija, a gotovo uvijek na njezinoj listi prozvanih našle bi se pojedine agencije i Ministarstvo prometa i veza, piše Novi list.
U pojedinim agencijama tako je trošak intelektualnih usluga u 2011. godini dosegnuo čak i do 50 posto ukupnog troška zaposlenih. Takav je primjer Hrvatska akreditacijska agencija, koju su njezini zaposleni koštali 4,271 milijun kuna, a na intelektualne je usluge potrošila 2,575 milijuna kuna. Isto je i u Agenciji za zaštitu okoliša koja je od 15,2 milijuna kuna, koliko je iznosio njezin prošlogodišnji proračun na zaposlene potrošila 7,54 milijuna kuna, a na intelektualne usluge 4,5 milijuna kuna. 

#vanjski suradnici

HRT-a IZNAD SAMOG USTAVA? Novinarima zabranili izražavanje osobnog mišljenja na društvenim mrežama

HRT-a IZNAD SAMOG USTAVA? Novinarima zabranili izražavanje osobnog mišljenja na društvenim mrežama

'Ne znam je li ovo smiješno ili uvredljivo'

'Ne znam je li ovo smiješno ili uvredljivo'

Jakovina na plaće vanjskih suradnika potrošio milijune

Jakovina na plaće vanjskih suradnika potrošio milijune

Ukinuta emisija Hrvatskog radija u kojoj se raspravljalo o Radmanu

Ukinuta emisija Hrvatskog radija u kojoj se raspravljalo o Radmanu

pored 3.390 zaposlenih angažirao još 3.700 vanjskih suradnika?!

pored 3.390 zaposlenih angažirao još 3.700 vanjskih suradnika?!

Državnim agencijama poslove obavljaju drugi!

Državnim agencijama poslove obavljaju drugi!