Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>
Google Earth napravio je prvo veliko ažuriranje još od 2017. godine, a najveća novost je to što ćete moći vidjeti kako se Zemlja promijenila od 1984. do danas.</para>
<para>Doista je fascinantno što ćete sve moći pronaći, naravno i diljem Lijepe naše, a takozvani timelapse napravljen je od više od 24 milijuna satelitskih fotografija.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="0590729a-b1c8-11eb-86f2-0242ac150025"/>
<para>Kod mnogih će ponajviše zanimanja izazvati prikazi kako su to urbanizacija, krčenje šuma i globalno zatopljenje utjecali na određene regije, jer će u trenutku oka moći dobiti jasniju sliku na što nas to znanstvenici alarmantno upozoravaju već dugi niz godina.</para>
<para>Timelapse se nalazi na <ulink url="https://earth.google.com/web/@0,0,0a,22251752.77375655d,35y,0h,0t,0r">sljedećoj adresi</ulink>, a vi ćete dalje već sami moći upisati željenu lokaciju i istražiti što vas zanima.</para>
<para> 
</para>
<para>Zagreb 1984. godine</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="5f3256fc-a9f2-11eb-aae8-0242ac120046" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Zagreb 2020. godine</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="5f75dc4c-a9f2-11eb-8c77-0242ac120046" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para> 
</para>
<para>Split 1984. godine</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="5f78e9c8-a9f2-11eb-8570-0242ac120046" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para> 
</para>
<para>Split 2020. godine</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="5f7dd10e-a9f2-11eb-9352-0242ac120046" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Amazonska prašuma 1984. godine</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="5fae216a-a9f2-11eb-b4b5-0242ac120046" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Amazonska prašuma 2020.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="5fd5f87a-a9f2-11eb-a72c-0242ac120046" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Dubai 1984</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="5fff97fc-a9f2-11eb-9295-0242ac120046" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Dubai 2020.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="60039bc2-a9f2-11eb-9c4b-0242ac120046" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Glečer Columbia na Aljasci 1984. godine</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="6006f006-a9f2-11eb-9487-0242ac120046" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Glečer Columbia na Aljasci 2020. godine</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="600cd570-a9f2-11eb-896d-0242ac120046" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para> </para>

Pogledajte kako su Hrvatska i svijet izgledali 1984., a kako izgledaju danas Kod mnogih će ponajviše zanimanja izazvati prikazi kako su to urbanizacija, krčenje šuma i globalno zatopljenje utjecali na određene regije 

Google Earth napravio je prvo veliko ažuriranje još od 2017. godine, a najveća novost je to što ćete moći vidjeti kako se Zemlja promijenila od 1984. do danas.
Doista je fascinantno što ćete sve moći pronaći, naravno i diljem Lijepe naše, a takozvani timelapse napravljen je od više od 24 milijuna satelitskih fotografija.


Kod mnogih će ponajviše zanimanja izazvati prikazi kako su to urbanizacija, krčenje šuma i globalno zatopljenje utjecali na određene regije, jer će u trenutku oka moći dobiti jasniju sliku na što nas to znanstvenici alarmantno upozoravaju već dugi niz godina.
Timelapse se nalazi na sljedećoj adresi, a vi ćete dalje već sami moći upisati željenu lokaciju i istražiti što vas zanima.
 

Zagreb 1984. godine

   

Zagreb 2020. godine

   

 

Split 1984. godine

   

 

Split 2020. godine

   

Amazonska prašuma 1984. godine

   

Amazonska prašuma 2020.

   

Dubai 1984

   

Dubai 2020.

   

Glečer Columbia na Aljasci 1984. godine

   

Glečer Columbia na Aljasci 2020. godine

   

  ZEMLJA SE U 37 GODINA JAKO PROMIJENILA: 

ZEMLJA SE U 37 GODINA JAKO PROMIJENILA:

Pogledajte kako su Hrvatska i svijet izgledali 1984., a kako izgledaju danas

<para>
Tko god barem jednom prođe novozagrebačkim naseljem Svetom Klarom, prvo će vidjeti bagere, dizalice, miješalice za beton i građevinare na svakom koraku. Nove zgrade rapidno rastu; u ovom trenutku se gradi pet velikih stambenih kompleksa. U njima je dio stanova već rasprodan. Razlog tomu su niske cijene i bogata ponuda stanova. Za 1600 ili 1700 eura po kvadratu mogu se naći od garsonjera pa sve do četverosobnih stanova.</para>
<para>"Klara je po tom pitanju odlična jer se na Središću, Kajzerici, ostalim naseljima u Novom Zagrebu plaća 2200, 2500 eura po kvadratu. Klara je najjeftinija i stoga najpoželjnija za sve one koji sanjaju o vlastitoj nekretnini u tom dijelu grada", rekao je za <ulink url="https://www.vecernji.hr/zagreb/sveta-klara-zbog-jeftinih-kvadrata-postala-hit-ali-1377656">Večernji</ulink> agent za nekretnine Mario Špičić iz agencije Marlimat.</para>
<para>Mještani također hvale svoje naselje, jer nije daleko od centra grada, okružena je šoping-centrima, a kriminala nema. "Mirno je ovo i lijepo mjesto, nema gužvi i napetosti, život je ovdje ležeran. Obitelji s djecom pogotovo vole ovo naselje jer im je u blizini moderna škola", smatra Mladen Hadrović, čija obitelj u Svetoj Klari živi od 1711. godine.
</para>
<heading2>Odsječena od svijeta</heading2>
<para>
No, nije sve idilično u Klari. Njegov sumještanin nabraja kako u Klari nema pošte, vrtića, doma zdravlja, sportskih terena, mesnica, a ceste su loše. Predsjednik tamošnjeg Mjesnog odbora to potvrđuje. Nabraja probleme s kojima se to naselje susreće te upozorava kako bi se novih 1000 žitelja moglo brzo razočarati.</para>
<para>"Sve je to, nažalost, istina, ali dobra je vijest što već ove godine počinje gradnja vrtića koji bi trebao biti gotov najkasnije dogodine. A što se pošte i doma zdravlja tiče, to nažalost ne može riješiti ni Mjesni odbor ni Gradska četvrt", kaže predsjednik Mjesnog odbora Sveta Klara Boris Kihak te dodaje kako je Klara s tri strane okružena željezničkom prugom, pa se nerijetko na prijelazima čeka i po 20 minuta. Uz to, s ostatkom grada je povezuje samo jedna autobusna linija i to do Savskog mosta, zbog čega je gotovo nepristupačna. Drugi problem je komunalna infrastruktura.</para>
<para>"Građevinske se dozvole dijele olako, šakom i kapom i bez mnogo provjere. Gradi se previše i prebrzo. Jednog dana doći će to preopterećenja pa će cijelo naselje imati goleme probleme s vodom i kanalizacijom", upozorava Kihak.
</para>
<heading2>Doseljenici se nadaju da će se problemi riješiti</heading2>
<para>
No, agent za nekretnine kaže da doseljenike ti problemi ne zabrinjavaju, jer oni smatraju da će se nedostatak pratećih sadržaja s vremenom ublažiti. Klaru uspoređuje s još jednim novozagrebačkim naseljem - Kajzericom.</para>
<para>"Uzmite, na primjer, Kajzericu. Kad su se ljudi počeli ondje naseljavati, nije bilo ničega. I evo, sad imaju školu, vrtiće, sve što im je potrebno. Tako se nadaju da će se dogoditi i u Klari", zaključio je Špičić.</para>

Iako do tamo vozi samo jedan bus, ljudi dolaze tu živjeti zbog jednog i najvažnijeg razloga - novca 

Tko god barem jednom prođe novozagrebačkim naseljem Svetom Klarom, prvo će vidjeti bagere, dizalice, miješalice za beton i građevinare na svakom koraku. Nove zgrade rapidno rastu; u ovom trenutku se gradi pet velikih stambenih kompleksa. U njima je dio stanova već rasprodan. Razlog tomu su niske cijene i bogata ponuda stanova. Za 1600 ili 1700 eura po kvadratu mogu se naći od garsonjera pa sve do četverosobnih stanova.
"Klara je po tom pitanju odlična jer se na Središću, Kajzerici, ostalim naseljima u Novom Zagrebu plaća 2200, 2500 eura po kvadratu. Klara je najjeftinija i stoga najpoželjnija za sve one koji sanjaju o vlastitoj nekretnini u tom dijelu grada", rekao je za Večernji agent za nekretnine Mario Špičić iz agencije Marlimat.
Mještani također hvale svoje naselje, jer nije daleko od centra grada, okružena je šoping-centrima, a kriminala nema. "Mirno je ovo i lijepo mjesto, nema gužvi i napetosti, život je ovdje ležeran. Obitelji s djecom pogotovo vole ovo naselje jer im je u blizini moderna škola", smatra Mladen Hadrović, čija obitelj u Svetoj Klari živi od 1711. godine.

Odsječena od svijeta

No, nije sve idilično u Klari. Njegov sumještanin nabraja kako u Klari nema pošte, vrtića, doma zdravlja, sportskih terena, mesnica, a ceste su loše. Predsjednik tamošnjeg Mjesnog odbora to potvrđuje. Nabraja probleme s kojima se to naselje susreće te upozorava kako bi se novih 1000 žitelja moglo brzo razočarati.
"Sve je to, nažalost, istina, ali dobra je vijest što već ove godine počinje gradnja vrtića koji bi trebao biti gotov najkasnije dogodine. A što se pošte i doma zdravlja tiče, to nažalost ne može riješiti ni Mjesni odbor ni Gradska četvrt", kaže predsjednik Mjesnog odbora Sveta Klara Boris Kihak te dodaje kako je Klara s tri strane okružena željezničkom prugom, pa se nerijetko na prijelazima čeka i po 20 minuta. Uz to, s ostatkom grada je povezuje samo jedna autobusna linija i to do Savskog mosta, zbog čega je gotovo nepristupačna. Drugi problem je komunalna infrastruktura.
"Građevinske se dozvole dijele olako, šakom i kapom i bez mnogo provjere. Gradi se previše i prebrzo. Jednog dana doći će to preopterećenja pa će cijelo naselje imati goleme probleme s vodom i kanalizacijom", upozorava Kihak.

Doseljenici se nadaju da će se problemi riješiti

No, agent za nekretnine kaže da doseljenike ti problemi ne zabrinjavaju, jer oni smatraju da će se nedostatak pratećih sadržaja s vremenom ublažiti. Klaru uspoređuje s još jednim novozagrebačkim naseljem - Kajzericom.
"Uzmite, na primjer, Kajzericu. Kad su se ljudi počeli ondje naseljavati, nije bilo ničega. I evo, sad imaju školu, vrtiće, sve što im je potrebno. Tako se nadaju da će se dogoditi i u Klari", zaključio je Špičić. SVETA KLARA RAPIDNO RASTE: 

SVETA KLARA RAPIDNO RASTE:

Iako do tamo vozi samo jedan bus, ljudi dolaze tu živjeti zbog jednog i najvažnijeg razloga - novca

<para>
Yinchuan je svojevrsni predložak "pametnog grada" kakvom teže mnoge druge urbane metropole diljem Kine. No, u tom se gradu također mogu postaviti neka vrlo ozbiljna pitanja o zaštiti osobnih podataka, <ulink url="http://edition.cnn.com/2016/10/10/asia/yinchuan-smart-city-future/">piše CNN</ulink>.
</para>
<heading2>Šoping putem mobitela i solarne kante za smeće</heading2>
<para>
U Yinchuanu je vaše lice kreditna kartica. U lokalnim autobusima softveri za prepoznavanje lica zamijenili su klasično poništavanje karata. Također, ondje možete otiskom prsta otključati svoje smartphone, a lica putnika u gradskom prijevozu povezana su s njihovim bankovnim računima kako se ne bi gubilo vrijeme s kopanjem po džepovima u potrazi za kovanicama.</para>
<para>Kante za smeće rade na solarnu energiju, a njihov kapacitet čak pet puta uvećavaju kompaktori. Kante također šalju signal kada su pune, pa čistači znaju da ih treba isprazniti.</para>
<para>I odlazak u kupnju ondje je stvar prošlosti. Tamošnji žitelji mogu naručiti hranu ili druge potrepštine putem aplikacije na svojim mobitelima, a zatim, umjesto čekanja dostave, pokupiti ih u posebnim rashlađenim 'pametnim' ormarićima.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="a955dd74-b1c9-11eb-953c-0242ac14006c"/>
<hmn:twitter xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://twitter.com/roadmaps4energy/status/786484284957855744"/>
<heading2>Nema susreta sa službenicima u gradskoj upravi</heading2>
<para>
U Gradskoj vijećnici hologrami, a ne ljudi, dočekuju posjetitelje. Na zidovima su QR kodovi s pomoću kojih stranke dobivaju odgovore na sva pitanja, tako da nema ni čekanja u redovima. Oni koji traže posao mogu skeniranjem svojih kodova dobiti informacije o slobodnim radnim mjestima.</para>
<para>Cijela interakcija građana i gradske uprave - od ishođenja raznih dozvola do izdavanja dokumenata - događa se u Gradskoj vijećnici. No, svi ti poslovi za koje se donedavno moralo nalaziti 'licem u lice' sa službenicima, sada se jednostavno obavljaju online.</para>
<para>Isto vrijedi i u zdravstvu. Postoji specijalizirani portal koji spaja liječnike i pacijente, a putem kojeg se dogovaraju termini pregleda i izdaju recepti, a time smanjuju gužve u liječničkim ordinacijama.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="ee4c621e-b1c8-11eb-8b76-0242ac140011"/>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://youtu.be/zIzsUS-5I3Q"/>
<heading2>Žele preseliti 250 milijuna ljudi u 'pametne gradove'</heading2>
<para>
Yinchuan je jedan od dvjestotinjak sličnih u kineskom pilot-projektu pametnih gradova. Kineska vlada, naime, namjerava do 2050. preseliti oko 250 milijuna građana iz ruralnih u urbana područja, pa ulaže velika sredstva i napore da ta urbana područja budu tehnološki opremljena i što učinkovitija kako bi mogla podnijeti tako golem priljev stanovništva.</para>
<para>Kako bi učvrstio status lidera među "pametnim gradovima" Yinchuan je već dvije godine domaćin konferenciji pod nazivom 'Smart City in Focus', koji je ove godine privukao tisuću delegata iz 66 zemalja.</para>
<para>Na prvi pogled, Yinchuan se možda ne čini bogzna kakvim izborom sa svojom populacijom od 'samo' milijun i pol stanovnika, ništavnom u usporedbi s Pekingom (13 milijuna) ili Šangajem (24 milijuna). No, stručnjaci kažu da su ti gradovi preveliki i u usporedbi s njima Yinchuan se može lakše prilagoditi novim tehnologijama i privući ljude. Buduće stanovnike ondje već čekaju veliki prazni blokovi stambenih zgrada.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="0d8b0d3a-b1c2-11eb-9b20-0242ac130034"/>
<hmn:twitter xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://twitter.com/easylumen/status/780424935093178372"/>
<heading2>Što vlasti namjeravaju s osobnim podacima građana?</heading2>
<para>
No, ne misle svi da je politika izgradnje gradova 'od nule' koji bi funkcionirali od prvog dana ispravna. Igor Calzada, koji na Oxfordu predaje kolegij o budućnosti gradova, tvrdi da će se upravo u Yinchuanu za pet godina vidjeti kako nije lako povezati tehnologiju s ponašanjem ljudi.</para>
<para>"Gradovi tako ne funkcioniraju", kaže on.</para>
<para>Većina potencijala Yinchuana svodi se na podatke. Suština te filozofije jest da informacije o građanima mogu poboljšati njihov život. Iako, primjerice, zdravstveni sustav još nije na razini da hitna pomoć stiže čim senzori detektiraju da je netko pretrpio srčani udar ili dijabetički šok, tamošnji dužnosnici kažu da je na dobrom putu da se i to ostvari.</para>
<para>S druge strane, stručnjaci poput Calzade sumnjičavi su, ponajprije prema tome koje osobne podatke građana kineska vlada namjerava koristiti i za što.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="f25e6cfa-b1c1-11eb-90b4-0242ac130040"/>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://youtu.be/w39L5YgMeLw"/>

Ovo je najpametniji grad na svijetu u kojem nešto ipak zastrašuje Vjerojatno nikada niste čuli za Yinchuan, glavni grad sjeverne kineske pokrajine Ningxia. No, tamošnji ga gradski oci žele svijetu predstaviti kao tehničko čudo i 'najpametniji grad na svijetu'. 

Yinchuan je svojevrsni predložak "pametnog grada" kakvom teže mnoge druge urbane metropole diljem Kine. No, u tom se gradu također mogu postaviti neka vrlo ozbiljna pitanja o zaštiti osobnih podataka, piše CNN.

Šoping putem mobitela i solarne kante za smeće

U Yinchuanu je vaše lice kreditna kartica. U lokalnim autobusima softveri za prepoznavanje lica zamijenili su klasično poništavanje karata. Također, ondje možete otiskom prsta otključati svoje smartphone, a lica putnika u gradskom prijevozu povezana su s njihovim bankovnim računima kako se ne bi gubilo vrijeme s kopanjem po džepovima u potrazi za kovanicama.
Kante za smeće rade na solarnu energiju, a njihov kapacitet čak pet puta uvećavaju kompaktori. Kante također šalju signal kada su pune, pa čistači znaju da ih treba isprazniti.
I odlazak u kupnju ondje je stvar prošlosti. Tamošnji žitelji mogu naručiti hranu ili druge potrepštine putem aplikacije na svojim mobitelima, a zatim, umjesto čekanja dostave, pokupiti ih u posebnim rashlađenim 'pametnim' ormarićima.



Nema susreta sa službenicima u gradskoj upravi

U Gradskoj vijećnici hologrami, a ne ljudi, dočekuju posjetitelje. Na zidovima su QR kodovi s pomoću kojih stranke dobivaju odgovore na sva pitanja, tako da nema ni čekanja u redovima. Oni koji traže posao mogu skeniranjem svojih kodova dobiti informacije o slobodnim radnim mjestima.
Cijela interakcija građana i gradske uprave - od ishođenja raznih dozvola do izdavanja dokumenata - događa se u Gradskoj vijećnici. No, svi ti poslovi za koje se donedavno moralo nalaziti 'licem u lice' sa službenicima, sada se jednostavno obavljaju online.
Isto vrijedi i u zdravstvu. Postoji specijalizirani portal koji spaja liječnike i pacijente, a putem kojeg se dogovaraju termini pregleda i izdaju recepti, a time smanjuju gužve u liječničkim ordinacijama.



Žele preseliti 250 milijuna ljudi u 'pametne gradove'

Yinchuan je jedan od dvjestotinjak sličnih u kineskom pilot-projektu pametnih gradova. Kineska vlada, naime, namjerava do 2050. preseliti oko 250 milijuna građana iz ruralnih u urbana područja, pa ulaže velika sredstva i napore da ta urbana područja budu tehnološki opremljena i što učinkovitija kako bi mogla podnijeti tako golem priljev stanovništva.
Kako bi učvrstio status lidera među "pametnim gradovima" Yinchuan je već dvije godine domaćin konferenciji pod nazivom 'Smart City in Focus', koji je ove godine privukao tisuću delegata iz 66 zemalja.
Na prvi pogled, Yinchuan se možda ne čini bogzna kakvim izborom sa svojom populacijom od 'samo' milijun i pol stanovnika, ništavnom u usporedbi s Pekingom (13 milijuna) ili Šangajem (24 milijuna). No, stručnjaci kažu da su ti gradovi preveliki i u usporedbi s njima Yinchuan se može lakše prilagoditi novim tehnologijama i privući ljude. Buduće stanovnike ondje već čekaju veliki prazni blokovi stambenih zgrada.



Što vlasti namjeravaju s osobnim podacima građana?

No, ne misle svi da je politika izgradnje gradova 'od nule' koji bi funkcionirali od prvog dana ispravna. Igor Calzada, koji na Oxfordu predaje kolegij o budućnosti gradova, tvrdi da će se upravo u Yinchuanu za pet godina vidjeti kako nije lako povezati tehnologiju s ponašanjem ljudi.
"Gradovi tako ne funkcioniraju", kaže on.
Većina potencijala Yinchuana svodi se na podatke. Suština te filozofije jest da informacije o građanima mogu poboljšati njihov život. Iako, primjerice, zdravstveni sustav još nije na razini da hitna pomoć stiže čim senzori detektiraju da je netko pretrpio srčani udar ili dijabetički šok, tamošnji dužnosnici kažu da je na dobrom putu da se i to ostvari.
S druge strane, stručnjaci poput Calzade sumnjičavi su, ponajprije prema tome koje osobne podatke građana kineska vlada namjerava koristiti i za što.


 'VAŠE LICE JE OVDJE KREDITNA KARTICA': 

'VAŠE LICE JE OVDJE KREDITNA KARTICA':

Ovo je najpametniji grad na svijetu u kojem nešto ipak zastrašuje

<para>
Istraživanje pod vodstvom Meredith Reba objavljeno u časopisu Scientific Data okupilo je povijesne zapise koji se protežu o 3.700 godine pr. Kr. do 2.000 godine, a podaci su sažeti u kratkoj animaciji koju možete pogledati ovdje:</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/watch?v=yKJYXujJ7sU"/>
<para>Sumerski grad Eridu označava početak urbanizacije, a nakon njega gradovi su počeli polagano nicati diljem Mezopotamije. Urbanizacija se postepeno širila Mediteranom i Azijom da bi na koncu veliku gradovi preplavili cijeli svijet, prenosi <ulink url="https://www.theguardian.com/cities/2016/jun/27/rise-fall-great-world-cities-5700-years-urbanisation-mapped">The Guardina</ulink>.</para>
<para>Urbani centri naročito su eksplodirali u kasnom 19. stoljeću, kada je svega 3 posto svjetske populacije živjelo u gradovima. Ova baza podataka nije konačna jer obuhvaća gradove do 2000. godine, pa su tako izostavljeni brojni novi gradovi u Aziji.</para>

Pogledajte fascinantni pregled ljudske povijesti Ovog trenutka više od polovice ljudske populacije živi u gradovima, a detalji urbanizacije donedavno su bili nepoznati. Sve je promijenilo nedavno istraživanje koje je okupilo skoro 6. 

Istraživanje pod vodstvom Meredith Reba objavljeno u časopisu Scientific Data okupilo je povijesne zapise koji se protežu o 3.700 godine pr. Kr. do 2.000 godine, a podaci su sažeti u kratkoj animaciji koju možete pogledati ovdje:

Sumerski grad Eridu označava početak urbanizacije, a nakon njega gradovi su počeli polagano nicati diljem Mezopotamije. Urbanizacija se postepeno širila Mediteranom i Azijom da bi na koncu veliku gradovi preplavili cijeli svijet, prenosi The Guardina.
Urbani centri naročito su eksplodirali u kasnom 19. stoljeću, kada je svega 3 posto svjetske populacije živjelo u gradovima. Ova baza podataka nije konačna jer obuhvaća gradove do 2000. godine, pa su tako izostavljeni brojni novi gradovi u Aziji. USPON I PAD NAJVEĆIH SVJETSKIH GRADOVA: 

USPON I PAD NAJVEĆIH SVJETSKIH GRADOVA:

Pogledajte fascinantni pregled ljudske povijesti

<para>"Moja supruga i njezina sestra, psihologinja i liječnica, u poduzetništvu su dvadesetak godina. Osnovale su tvrtku i sagradile hotel Valsabion. Dakako da su u tom razdoblju prolazile dobre i loše trenutke i naravno da sam kao član obitelji imao uvida što im se događa na poduzetničkom planu. Početkom 2000. došle su na ideju o gradnji novog, većeg hotela, a 2004. nađeno je i zemljište u vlasništvu obitelji Miton. Kupac je bila fizička osoba, moja šogorica, kao i prodavač", objašnjavao je ministar turizma 
 <ulink url="http://danas.net.hr/specijal/veljko-ostojic">Veljko Ostojić</ulink>
 aferu s kupnjom, urbanizacijom i prodajom desetak hektara poljoprivrednog zemljišta u istarskom mjestu Bale, prenosi <emphasis>
 <ulink url="http://www.vecernji.hr/vijesti/znao-sam-sto-rade-supruga-sogorica-ali-nisam-uzeo-novac-clanak-520389">Večernji list</ulink>
 </emphasis>. </para>
<para>Podsjetimo, radi se o atraktivnom zemljištu pokraj Rovinja čiju kupoprodaju ispituje Državno odvjetništvo jer je njegova vrijednost nakon urbanizacije porasla s milijun na 25 milijuna kuna. </para>
<heading2>U izradu idejnog rješenja projekta bio je uključen</heading2>
<para>
Ostojić kaže kako su zemljište kupili jer je bilo atraktivno i zato što je postojala opcija da se na njemu rade agroturistički objekti. </para>
<para>"Godinu poslije toga Istarska županija usvojila je županijski prostorni plan i ja sam tada uistinu bio član županijskog Poglavarstva, ali ta lokacija u Balama nije uopće predmet županijskog prostornog plana. Tek ga je kasnije sama općina definirala kao turistički punkt. U konačnici to prihvaća ili odbija Ministarstvo graditeljstva i nije bilo ni teorijske mogućnosti na to utjecati. Štoviše, općina Bale cijelu je proceduru provela za primjer kako bi to trebalo raditi, čak su tijekom procesa dali izraditi i prostornoplansku studiju što bi se gdje trebalo raditi. U svakom slučaju, prostorni plan u Balama usvojen je dvije godine nakon što je zemljište kupljeno, nakon čega su šogorica i supruga prionule projektu, dale izraditi idejno rješenje budućeg hotela, fisibility studiju... Dakako da sam u taj dio bio uključen, bio sam član obitelji koji je cijeli život u turizmu. Fisibility studija pokazala je, pak, da je vrijednost investicije čak 20 milijuna eura, što je bilo previše, i počela je potraga za kupcem koji bi gradio vrhunski hotel. Nakon nekoliko mjeseci jedan zagrebački odvjetnički ured ga je i pronašao. I to u Zagrebu i 2007. godine šogorica je prodala zemljište", priča Ostojić. </para>
<heading2>Bio prisutan i na pregovorima</heading2>
<para>
Ministar turizma također smatra kako je priča sada dospjela u javnost zbog predstojećih izbora za Europski parlament za koji se kandidira i šef IDS-a Ivan Jakovčić te lokalnih izbora na kojima će Ostojić biti na IDS-ovoj listi. </para>
<para>Kazao je i kako je od 2007. na ovamo u dva navrata s članovima obitelji u policiji dao izjave o projektu u Balama, no postupci nisu pokrenuti. Opovrgava da je ikad rekao kako ni na koji način nije sudjelovao u kupnji, urbanizaciji i prodaji spornog zemljišta. "Rekao sam samo da nisam osobno kupio ili prodao, ali dakako da sam kao član obitelji imao informacije. Bio sam prisutan u nekoliko navrata i tijekom pregovora o kupnji s obitelji Miton. U podjeli dobiti nisam sudjelovao. To je novac moje šogorice i supruge", ustvrdio je.</para>
<para>Kaže i kako je premijer rekao da njegov mandat nije upitan te da će zajedno pratiti razvoj događaja.</para>

'Znao sam što rade supruga i šogorica, ali u podjeli dobiti nisam sudjelovao' Veljko Ostojić sa berlinskom sajma turizma novinarima je pokušavao objasniti da niti je osobno kupio niti prodao sporno zemljište u istarskim Balama. 
"Moja supruga i njezina sestra, psihologinja i liječnica, u poduzetništvu su dvadesetak godina. Osnovale su tvrtku i sagradile hotel Valsabion. Dakako da su u tom razdoblju prolazile dobre i loše trenutke i naravno da sam kao član obitelji imao uvida što im se događa na poduzetničkom planu. Početkom 2000. došle su na ideju o gradnji novog, većeg hotela, a 2004. nađeno je i zemljište u vlasništvu obitelji Miton. Kupac je bila fizička osoba, moja šogorica, kao i prodavač", objašnjavao je ministar turizma 
      Veljko Ostojić
   aferu s kupnjom, urbanizacijom i prodajom desetak hektara poljoprivrednog zemljišta u istarskom mjestu Bale, prenosi 
      Večernji list
   . 
Podsjetimo, radi se o atraktivnom zemljištu pokraj Rovinja čiju kupoprodaju ispituje Državno odvjetništvo jer je njegova vrijednost nakon urbanizacije porasla s milijun na 25 milijuna kuna. 
U izradu idejnog rješenja projekta bio je uključen

Ostojić kaže kako su zemljište kupili jer je bilo atraktivno i zato što je postojala opcija da se na njemu rade agroturistički objekti. 
"Godinu poslije toga Istarska županija usvojila je županijski prostorni plan i ja sam tada uistinu bio član županijskog Poglavarstva, ali ta lokacija u Balama nije uopće predmet županijskog prostornog plana. Tek ga je kasnije sama općina definirala kao turistički punkt. U konačnici to prihvaća ili odbija Ministarstvo graditeljstva i nije bilo ni teorijske mogućnosti na to utjecati. Štoviše, općina Bale cijelu je proceduru provela za primjer kako bi to trebalo raditi, čak su tijekom procesa dali izraditi i prostornoplansku studiju što bi se gdje trebalo raditi. U svakom slučaju, prostorni plan u Balama usvojen je dvije godine nakon što je zemljište kupljeno, nakon čega su šogorica i supruga prionule projektu, dale izraditi idejno rješenje budućeg hotela, fisibility studiju... Dakako da sam u taj dio bio uključen, bio sam član obitelji koji je cijeli život u turizmu. Fisibility studija pokazala je, pak, da je vrijednost investicije čak 20 milijuna eura, što je bilo previše, i počela je potraga za kupcem koji bi gradio vrhunski hotel. Nakon nekoliko mjeseci jedan zagrebački odvjetnički ured ga je i pronašao. I to u Zagrebu i 2007. godine šogorica je prodala zemljište", priča Ostojić. 
Bio prisutan i na pregovorima

Ministar turizma također smatra kako je priča sada dospjela u javnost zbog predstojećih izbora za Europski parlament za koji se kandidira i šef IDS-a Ivan Jakovčić te lokalnih izbora na kojima će Ostojić biti na IDS-ovoj listi. 
Kazao je i kako je od 2007. na ovamo u dva navrata s članovima obitelji u policiji dao izjave o projektu u Balama, no postupci nisu pokrenuti. Opovrgava da je ikad rekao kako ni na koji način nije sudjelovao u kupnji, urbanizaciji i prodaji spornog zemljišta. "Rekao sam samo da nisam osobno kupio ili prodao, ali dakako da sam kao član obitelji imao informacije. Bio sam prisutan u nekoliko navrata i tijekom pregovora o kupnji s obitelji Miton. U podjeli dobiti nisam sudjelovao. To je novac moje šogorice i supruge", ustvrdio je.
Kaže i kako je premijer rekao da njegov mandat nije upitan te da će zajedno pratiti razvoj događaja. 

'Znao sam što rade supruga i šogorica, ali u podjeli dobiti nisam sudjelovao'

<para>Svjetski dan zdravlja ove godine obilježava se pod motom "1000 gradova 1000 života", a posvećen je temi "urbanizacija i zdravlje" ukazujući na utjecaj koji urbanizacija ima na globalno zdravlje i zdravlje svakog pojedinca, priopćeno je iz Ministarstva zdravstva u povodu 7. travnja Svjetskog dana zdravlja.</para>
<para>Faktori koji su izvan zdravstvenog područja tzv. socijalne odrednice zdravlja, kao npr. urbanizacija, imaju utjecaj na mnoge zdravstvene izazove povezane s vodom, okolišem, nasiljem i ozljedama, nezaraznim bolestima i faktorima rizika za nastanak kroničnih bolesti kao što su uporaba duhana, nezdrava prehrana, fizička neaktivnost, zlouporaba alkohola ali je povezana i s rizicima uz epidemije bolesti.</para>
<para>U 2007. godini statistički je evidentirano da je u svjetskim razmjerima populacija osoba koje žive u gradovima prvi puta u povijesti premašila 50%, a postotak i dalje raste. Do 2030. godine 6 od 10 osoba živjet će u gradu, a taj broj narast će na 7 od 10 do 2050. godine.</para>
<para>Urbanizacija je očito nepovratan proces i trend koji je dio svijeta u kojem danas živimo, a Svjetski dan zdravlja 2010. osmišljen je da usmjeri pažnju na teme urbanizacije i zdravlja, navodi se.</para>
<para>Želi se podići svijest o zdravstvenim izazovima povezanim s urbanizacijom i potrebu za stavljanjem teme zdravlja u središte urbanog planiranja i aktivnosti različitih sektora, ističu u Ministarstvu zdravstva.</para>
<para>Urbano planiranje može promovirati zdravije životne navike i ponašanja investirajući u promet, osmišljavanje i dizajniranje prostora koji promoviraju i potiču fizičku aktivnost. Želi se ojačati spremnost lokalnih vlasti gradova da stvaraju uvjete kontinuiranog podizanja kvalitete života svojih građana uz usmjerenost na održivi razvoj, naglašava se u priopćenju.</para>
<para>Svjetska zdravstvena organizacija pozvala je gradove da jedan dan tijekom tjedna 7. do 11. travnja 2010. organiziraju različite aktivnosti za sve dobne skupine (zdravstveni pregledi, različite fizičke aktivnosti, hodanje, vježbanje, zdrava hrana itd.), a vrhunac je zamišljen kao zatvaranje jedne prometnice za promet i otvaranje za građane.</para>
<para>Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi pridružuje se tim nastojanjima Svjetske zdravstvene organizacije te poziva sve građane da se aktivno uključe u preporučene aktivnosti u svojim gradovima i na taj način doprinesu svojem i našem zdravlju, stoji u današnjem priopćenju u povodu Svjetskog dana zdravlja.</para>

Uskoro će 60 posto ljudi živjeti u gradovima Do 2030. godine šest od 10 osoba živjet će u gradu, a taj broj narast će na sedam od 10 do 2050. godine. Svjetski dan zdravlja 7. travnja posvećen je zdravijem životu u gradovima. 
Svjetski dan zdravlja ove godine obilježava se pod motom "1000 gradova 1000 života", a posvećen je temi "urbanizacija i zdravlje" ukazujući na utjecaj koji urbanizacija ima na globalno zdravlje i zdravlje svakog pojedinca, priopćeno je iz Ministarstva zdravstva u povodu 7. travnja Svjetskog dana zdravlja.
Faktori koji su izvan zdravstvenog područja tzv. socijalne odrednice zdravlja, kao npr. urbanizacija, imaju utjecaj na mnoge zdravstvene izazove povezane s vodom, okolišem, nasiljem i ozljedama, nezaraznim bolestima i faktorima rizika za nastanak kroničnih bolesti kao što su uporaba duhana, nezdrava prehrana, fizička neaktivnost, zlouporaba alkohola ali je povezana i s rizicima uz epidemije bolesti.
U 2007. godini statistički je evidentirano da je u svjetskim razmjerima populacija osoba koje žive u gradovima prvi puta u povijesti premašila 50%, a postotak i dalje raste. Do 2030. godine 6 od 10 osoba živjet će u gradu, a taj broj narast će na 7 od 10 do 2050. godine.
Urbanizacija je očito nepovratan proces i trend koji je dio svijeta u kojem danas živimo, a Svjetski dan zdravlja 2010. osmišljen je da usmjeri pažnju na teme urbanizacije i zdravlja, navodi se.
Želi se podići svijest o zdravstvenim izazovima povezanim s urbanizacijom i potrebu za stavljanjem teme zdravlja u središte urbanog planiranja i aktivnosti različitih sektora, ističu u Ministarstvu zdravstva.
Urbano planiranje može promovirati zdravije životne navike i ponašanja investirajući u promet, osmišljavanje i dizajniranje prostora koji promoviraju i potiču fizičku aktivnost. Želi se ojačati spremnost lokalnih vlasti gradova da stvaraju uvjete kontinuiranog podizanja kvalitete života svojih građana uz usmjerenost na održivi razvoj, naglašava se u priopćenju.
Svjetska zdravstvena organizacija pozvala je gradove da jedan dan tijekom tjedna 7. do 11. travnja 2010. organiziraju različite aktivnosti za sve dobne skupine (zdravstveni pregledi, različite fizičke aktivnosti, hodanje, vježbanje, zdrava hrana itd.), a vrhunac je zamišljen kao zatvaranje jedne prometnice za promet i otvaranje za građane.
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi pridružuje se tim nastojanjima Svjetske zdravstvene organizacije te poziva sve građane da se aktivno uključe u preporučene aktivnosti u svojim gradovima i na taj način doprinesu svojem i našem zdravlju, stoji u današnjem priopćenju u povodu Svjetskog dana zdravlja. 

Uskoro će 60 posto ljudi živjeti u gradovima

Postroll

Preroll

ZEMLJA SE U 37 GODINA JAKO PROMIJENILA: Pogledajte kako su Hrvatska i svijet izgledali 1984., a kako izgledaju danas

Amazonska prašuma 01

Amazonska prašuma 02

Dubai 1984

Dubai 2020

Glečer Columbia 1984

Glečer Columbia 2020

Svaštara

Članak

Webcafe.hr

SVETA KLARA RAPIDNO RASTE: Iako do tamo vozi samo jedan bus, ljudi dolaze tu živjeti zbog jednog i najvažnijeg razloga - novca

<para>03.05.2016., Zagreb - Radovi na nogostupu u Svetoklarskoj ulici. 
Photo: Marko Prpic/PIXSELL</para>

PXL_030516_12946101

get_image

Hrvatska

Danas.hr

'VAŠE LICE JE OVDJE KREDITNA KARTICA': Ovo je najpametniji grad na svijetu u kojem nešto ipak zastrašuje

CHINA-PROPERTY-DEVELOPMENT

Svijet

USPON I PAD NAJVEĆIH SVJETSKIH GRADOVA: Pogledajte fascinantni pregled ljudske povijesti

#urbanizacija

Pogledajte kako su Hrvatska i svijet izgledali 1984., a kako izgledaju danas

Pogledajte kako su Hrvatska i svijet izgledali 1984., a kako izgledaju danas

Iako do tamo vozi samo jedan bus, ljudi dolaze tu živjeti zbog jednog i najvažnijeg razloga - novca

Iako do tamo vozi samo jedan bus, ljudi dolaze tu živjeti zbog jednog i najvažnijeg razloga - novca

Ovo je najpametniji grad na svijetu u kojem nešto ipak zastrašuje

Ovo je najpametniji grad na svijetu u kojem nešto ipak zastrašuje

Pogledajte fascinantni pregled ljudske povijesti

Pogledajte fascinantni pregled ljudske povijesti

'Znao sam što rade supruga i šogorica, ali u podjeli dobiti nisam sudjelovao'

'Znao sam što rade supruga i šogorica, ali u podjeli dobiti nisam sudjelovao'

Uskoro će 60 posto ljudi živjeti u gradovima

Uskoro će 60 posto ljudi živjeti u gradovima