Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>
Njemačka kancelarka Angela Merkel pohvalila je u utorak Hrvatsku zbog zaštite vanjskih granica EU-a i poduprla ulazak zemlje u šengensku zonu.</para>
<para>Hrvatska posljednjih mjeseci bilježi pojačan ulazak ilegalnih migranata, koji rutom od Grčke, Albanije i BiH pokušavaju stići do bogatijih zemalja EU-a.</para>
<para>Prema podacima ministarstva unutarnjih poslova, ove je godine bilo 3200 ilegalnih prelazaka granice, 26 posto više nego lani.
</para>
<heading2>Hrvatska je napredovala</heading2>
<para>
"Djelovanje hrvatske policije na vanjskim granicama EU-a dokaz je da je Hrvatska napredovala. Hrvatska obavlja izvrstan posao na zaštiti vanjskih granica“, rekla je Merkel na zajedničkoj konferenciji za novinare s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem u Berlinu.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="3027e15a-b1c3-11eb-8e0e-0242ac140015"/>
<para>Dodala je da Berlin sa Zagrebom izvanredno surađuje i u sklopu Dublinskog sporazuma o transferu izbjeglica te je poduprla nastojanje Hrvatske da postane članica europskog prostora slobodnog kretanja ljudi i roba. Zagreb taj cilj želi ostvariti do početka 2020., kada preuzima predsjedanje EU-om.</para>
<para>"Pozitivno smo nastrojeni prema želji Hrvatske da postane dijelom šengenskog prostora“, rekla je Merkel.
</para>
<heading2>Odnosi u susjedstvu</heading2>
<para>
Merkel i Plenković su raspravljali i o odnosima u susjedstvu Hrvatske te o stanju u BiH uoči izbora u listopadu. Dvoje dužnosnika se suglasilo da Hrvatska igra "konstruktivnu i važnu" ulogu u rješavanju problema u tom dijelu Europe.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="f1915bb0-b1c2-11eb-848d-0242ac130011"/>
<para>Plenković je spomenuo i da se govorilo o podršci Hrvatske BiH na putu u EU te o potrebi ravnopravnosti hrvatskog naroda u toj susjednoj zemlji.</para>
<para>Govoreći o odnosima između Srbije i Kosova, Merkel i Plenković su oprezni kada je u pitanju moguća promjena granice između tih dviju država.</para>
<para>"Što se tiče promjene granica mislim da je to osjetljivo pitanje. Postojeće granice su važna premisa i moramo biti oprezni da se to ne reflektira na drugim mjestima, recimo u pitanju granice s Crnom Gorom“, rekla je kancelarka.</para>
<para>Hrvatski premijer kaže kako povijest uči da je pitanje granica u jugoistočnoj Europi "vrlo osjetljivo pitanje“. "Hrvatska je protiv mogućih promjena granica jer mislim da bi to moglo imati negativnih refleksija drugdje na tom prostoru“, istaknuo je Plenković.
</para>
<heading2>Akcijski plan</heading2>
<para>
Tema razgovora u Berlinu bilo je i gospodarstvo, pri čemu je kancelarka pohvalila trenutnu suradnju, ali je i potaknula Hrvatsku na daljnje reforme.</para>
<para>Važnu ulogu u jačanju gospodarskih, političkih i kulturnih odnosa trebao bi odigrati akcijski plan koji bi na razini ministara vanjskih poslova trebao biti potpisan u sljedećih nekoliko mjeseci.</para>
<para>"Akcijski plan je pripremnoj fazi i sada radimo na detaljima“, rekla je Merkel.</para>
<para>"Želimo iskoristiti dobre političke odnose između naših dviju zemalja kako bi im na političkom, gospodarskom i kulturnom planu dali novu strukturu“, dodao je Plenković.</para>
<para>Prije susreta s kancelarkom Merkel, Plenković je razgovarao s predstavnicima Njemačke trgovinske i gospodarske komore.</para>
<para>Hrvatski premijer nastavlja dvodnevni radni posjet Njemačkoj razgovorima u medijskoj kući Axel Springer koja izdaje najtiražniji njemački dnevni list Bild nakon čega će, u demokršćanima bliskoj, zakladi Konrad Adenauer održati predavanje na temu „Hrvatska i budućnost EU-a“.</para>
<para>Posjet završava u utorak navečer razgovorom s ministrom gospodarstva i energetike Peterom Altmeierom.</para>

Podupire ulazak u šengensku zonu, otkrila i detalje 'akcijskog plana' Važnu ulogu u jačanju gospodarskih, političkih i kulturnih odnosa trebao bi odigrati akcijski plan koji bi na razini ministara vanjskih poslova trebao biti potpisan u sljedećih nekoliko mjeseci 

Njemačka kancelarka Angela Merkel pohvalila je u utorak Hrvatsku zbog zaštite vanjskih granica EU-a i poduprla ulazak zemlje u šengensku zonu.
Hrvatska posljednjih mjeseci bilježi pojačan ulazak ilegalnih migranata, koji rutom od Grčke, Albanije i BiH pokušavaju stići do bogatijih zemalja EU-a.
Prema podacima ministarstva unutarnjih poslova, ove je godine bilo 3200 ilegalnih prelazaka granice, 26 posto više nego lani.

Hrvatska je napredovala

"Djelovanje hrvatske policije na vanjskim granicama EU-a dokaz je da je Hrvatska napredovala. Hrvatska obavlja izvrstan posao na zaštiti vanjskih granica“, rekla je Merkel na zajedničkoj konferenciji za novinare s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem u Berlinu.


Dodala je da Berlin sa Zagrebom izvanredno surađuje i u sklopu Dublinskog sporazuma o transferu izbjeglica te je poduprla nastojanje Hrvatske da postane članica europskog prostora slobodnog kretanja ljudi i roba. Zagreb taj cilj želi ostvariti do početka 2020., kada preuzima predsjedanje EU-om.
"Pozitivno smo nastrojeni prema želji Hrvatske da postane dijelom šengenskog prostora“, rekla je Merkel.

Odnosi u susjedstvu

Merkel i Plenković su raspravljali i o odnosima u susjedstvu Hrvatske te o stanju u BiH uoči izbora u listopadu. Dvoje dužnosnika se suglasilo da Hrvatska igra "konstruktivnu i važnu" ulogu u rješavanju problema u tom dijelu Europe.


Plenković je spomenuo i da se govorilo o podršci Hrvatske BiH na putu u EU te o potrebi ravnopravnosti hrvatskog naroda u toj susjednoj zemlji.
Govoreći o odnosima između Srbije i Kosova, Merkel i Plenković su oprezni kada je u pitanju moguća promjena granice između tih dviju država.
"Što se tiče promjene granica mislim da je to osjetljivo pitanje. Postojeće granice su važna premisa i moramo biti oprezni da se to ne reflektira na drugim mjestima, recimo u pitanju granice s Crnom Gorom“, rekla je kancelarka.
Hrvatski premijer kaže kako povijest uči da je pitanje granica u jugoistočnoj Europi "vrlo osjetljivo pitanje“. "Hrvatska je protiv mogućih promjena granica jer mislim da bi to moglo imati negativnih refleksija drugdje na tom prostoru“, istaknuo je Plenković.

Akcijski plan

Tema razgovora u Berlinu bilo je i gospodarstvo, pri čemu je kancelarka pohvalila trenutnu suradnju, ali je i potaknula Hrvatsku na daljnje reforme.
Važnu ulogu u jačanju gospodarskih, političkih i kulturnih odnosa trebao bi odigrati akcijski plan koji bi na razini ministara vanjskih poslova trebao biti potpisan u sljedećih nekoliko mjeseci.
"Akcijski plan je pripremnoj fazi i sada radimo na detaljima“, rekla je Merkel.
"Želimo iskoristiti dobre političke odnose između naših dviju zemalja kako bi im na političkom, gospodarskom i kulturnom planu dali novu strukturu“, dodao je Plenković.
Prije susreta s kancelarkom Merkel, Plenković je razgovarao s predstavnicima Njemačke trgovinske i gospodarske komore.
Hrvatski premijer nastavlja dvodnevni radni posjet Njemačkoj razgovorima u medijskoj kući Axel Springer koja izdaje najtiražniji njemački dnevni list Bild nakon čega će, u demokršćanima bliskoj, zakladi Konrad Adenauer održati predavanje na temu „Hrvatska i budućnost EU-a“.
Posjet završava u utorak navečer razgovorom s ministrom gospodarstva i energetike Peterom Altmeierom. MERKEL HVALI HRVATSKU: 

MERKEL HVALI HRVATSKU:

Podupire ulazak u šengensku zonu, otkrila i detalje 'akcijskog plana'

<para>
Putovanje u Lisabon ili Atenu, od Palerma do Stockholma bez ijedne granične kontrole - to u Europi omogućuje Schengenski sporazum. Prije 30 godina se pet europskih zemalja u luksemburškom pograničnom mjestu Schengen dogovorilo postupno ukidanje granične kontrole na vlastitim granicama. Schengenski prostor je od tada stalno proširivan te se pokazao kao jedno od najomiljenijih dostignuća Europske unije.</para>
<para>No, "Šengen" je omiljen i kod onih za koje ta sloboda putovanja nije bila namijenjena, na primjer za migrante iz trećih zemalja izvan Europske unije. Oni u EU, na primjer, ulaze u Italiji i putuju - često uz pristanak tamošnjih vlasti - dalje na sjever. Omiljena je i takozvana "Balkanska ruta" preko Grčke, Makedonije ili Srbije u Mađarsku i od tamo zatim dalje ka zapadu. U biti bi se svaki migrant trebao registrirati u zemlji u kojoj uđe u EU. Ali, jednom kad se nađe u Schengenskom prostoru, ima dobre šanse izbjeći kontrole, piše <ulink url="http://www.dw.de/%C5%A1engenska-sloboda-kretanja-vi%C5%A1e-%C5%A1tete-nego-koristi/a-18515724">DW</ulink>.
</para>
<heading2>Nitko ne želi povratak u vrijeme redova na granicama</heading2>
<para>
Bavarska policija je za vrijeme nedavnog summita G7 imala priliku uočiti razmjere ilegalnih prelazaka granice. Kad se održavaju tako velike manifestacije onda se može na određeno vrijeme izvan snage staviti schengenske odredbe i ponovno uvesti granične kontrole. Bavarska je policija tako od 26. svibnja utvrdila više od 10.000 ilegalnih prijelaza granice, "dvostruko više nego što se na teritoriju cijele države inače utvrdi u takvom jednom vremenskom razdoblju", kako navodi Jörg Radek iz sindikata policije. Ujedno su, kaže on, otkriveni i delikti povezani s drogom i falsificiranjem dokumenata kao i kršenja prava na azil.</para>
<para>
 Andreas Scheuer, generalni tajnik bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU), za Bild Zeitung je izjavio: "Vanjske granice EU-a su pune rupa, a naši susjedi okreću glavu. Ako odgovorni u EU-u ne dozvole ponovno više graničnih kontrola, sami sebe će time učiniti sudionicima krijumčara, trgovaca ljudima i drugih kriminalaca."</para>
<para>
 Monika Hohlmeier je Scheuerova stranačka kolegica, ali u Europskom parlamentu. Ona u razgovoru za DW ističe da je Schengen za EU "veliki uspjeh" te da "nitko ne želi više čekati u kilometrima dugim redovima kamiona da bi prešao granicu". Ali je Schengen ujedno i "iskvaren", dodaje ona: "Schengen bi trebao biti prostor sigurnosti i slobode. Trenutačno se o njemu, međutim, raspravlja samo kao o prostoru slobode."
</para>
<heading2>Pritisak iz Francuske, Italije i Danske</heading2>
<para>
Postavlja se pitanje koliko ostaje inače neotkrivenih slučajeva. Matteo Salvini, šef talijanske desničarske stranke Lega Nord, već u svibnju je zatražio da se izvan snage stave odredbe o bezgraničnom režimu s obzirom na izbjeglički val i opasnost od džihadista skrivenih među izbjeglicama.</para>
<para>A u Francuskoj je šefica Nacionalne fronte (Front National) Marine Le Pen nakon napada u Parizu početkom godine zatražila: "Moramo kontrolirati naše granice. Useljavanje moramo odmah zaustaviti i izvan snage staviti Schengen kako bismo nadzirali tko napušta zemlju i tko u nju ulazi." Le Pen očito može računati na određenu podršku svojih sunarodnjaka. Krajem svibnja se u jednoj anketi 60 posto Francuza izjasnilo kako smatra upitnima schengenske odredbe.</para>
<para>I Nicolas Sarkozy, bivši francuski predsjednik i današnji šef konzervativne oporbe u toj zemlji, zatražio je reviziju schengenskih odredbi.</para>
<para>U Danskoj ta tema također igra veliku ulogu. Tamo se 18. lipnja bira novi parlament. Desno usmjerenoj Danskoj narodnoj stranci (DF - Dansk Folkeparti) se prognoziraju jasni izborni uspjesi i do 20 posto osvojenih glasova. Ta stranka se također zalaže da se granica s Njemačkom ponovno redovito kontrolira kako bi se, kako se navodi, moglo djelovati protiv ilegalne migracije i kriminala.</para>
<para>Danska narodna stranka se već kao koalicijski partner u vladi 2011. pobrinula za to da su danski carinici ponovno kontrolirali vozila iz Njemačke, što je dovelo do galame u Berlinu i Bruxellesu.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="1f2440b8-92a3-11eb-bebe-0242ac120010" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<heading2>U krajnjem slučaju će se države oprostiti od EU-a</heading2>
<para>
Hoće li se Schengenski sustav održati ili propasti ovisi o kvaliteti kontrola na vanjskim granicama Unije. Ukoliko samo jedna država ne odradi ozbiljno svoj posao, sve druge članice Schengena snose posljedice. CSU-ova zastupnica u Europskom parlamentu Monika Hohlmeier je mišljenja da bi se vanjske granice EU-a trebale "intenzivno kontrolirati". Hohlmeier smatra da je sustav sada tako ustrojen da se policajce i pravne ustanove "neprestano ometa u poduzimanju potrebnih mjera zaštite". Dodaje da bi se članicama trebalo odobriti provođenje nenajavljene kontrole.</para>
<para>Ukoliko Europska komisija ne iziđe u susret po tom pitanju, onda će se, uvjerena je Hohlmeier, "članice u tim pitanjima oprostiti od Europske unije" i stvari riješiti između sebe. "A to vidim kao sasvim loš razvoj događaja." Hohlmeier smatra da bi Schengen trebalo promijeniti u praksi, ako ga se želi spasiti. No ona taj sustav ne želi promatrati samo iz perspektive ilegalnih migracija: "Bilo bi previše jednostavno problem s izbjeglicama proglasiti problemom Schengena."
</para>
<heading2>Nova ograda u Mađarskoj zbog Srbije?</heading2>
<para>
Drugi su, pak, s tom temom odavno već krenuli u ofenzivu. Mađarska, u kojoj je na vlasti desno orijentirana vlada, nalazi se na vanjskoj granici EU-a. Da bi se obranila od vala izbjeglica, vlada premijera Viktora Orbana namjerava susjednu Srbiju proglasiti "sigurnom zemljom" i izbjeglicama time oduzeti pravo na dobivanje azila u Mađarskoj. Njemačka je Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju već proglasila "sigurnim zemljama porijekla" kako bi suzbila priljev prije svega Roma iz tih zemalja u Njemačku.
Mađarski premijer Orban je prijedlog Europske komisije o uvođenju kvota raspodjele izbjeglica po zemljama EU-a proglasio ludošću. Nakon toga jedan glasnogovornik vlade u Budimpešti u svojoj izjavi nije isključio gradnju jedne žičane ograde uzduž granice sa Srbijom. Time bi Mađarska, koja je 1989. za njemačke izbjeglice iz DDR-a bila simbol rasječene žičane ograde, mogla sada postati predvodnikom nove europske izolacije.</para>

Hoće li se ukinuti schengenska zona? Bavarska policija je u roku od nekoliko dana uočila desetke tisuća ilegalnih prijelaza granice. Zbog toga se sloboda kretanja zajamčena Schengenskim sporazumom koji slavi svoju 30. 

Putovanje u Lisabon ili Atenu, od Palerma do Stockholma bez ijedne granične kontrole - to u Europi omogućuje Schengenski sporazum. Prije 30 godina se pet europskih zemalja u luksemburškom pograničnom mjestu Schengen dogovorilo postupno ukidanje granične kontrole na vlastitim granicama. Schengenski prostor je od tada stalno proširivan te se pokazao kao jedno od najomiljenijih dostignuća Europske unije.
No, "Šengen" je omiljen i kod onih za koje ta sloboda putovanja nije bila namijenjena, na primjer za migrante iz trećih zemalja izvan Europske unije. Oni u EU, na primjer, ulaze u Italiji i putuju - često uz pristanak tamošnjih vlasti - dalje na sjever. Omiljena je i takozvana "Balkanska ruta" preko Grčke, Makedonije ili Srbije u Mađarsku i od tamo zatim dalje ka zapadu. U biti bi se svaki migrant trebao registrirati u zemlji u kojoj uđe u EU. Ali, jednom kad se nađe u Schengenskom prostoru, ima dobre šanse izbjeći kontrole, piše DW.

Nitko ne želi povratak u vrijeme redova na granicama

Bavarska policija je za vrijeme nedavnog summita G7 imala priliku uočiti razmjere ilegalnih prelazaka granice. Kad se održavaju tako velike manifestacije onda se može na određeno vrijeme izvan snage staviti schengenske odredbe i ponovno uvesti granične kontrole. Bavarska je policija tako od 26. svibnja utvrdila više od 10.000 ilegalnih prijelaza granice, "dvostruko više nego što se na teritoriju cijele države inače utvrdi u takvom jednom vremenskom razdoblju", kako navodi Jörg Radek iz sindikata policije. Ujedno su, kaže on, otkriveni i delikti povezani s drogom i falsificiranjem dokumenata kao i kršenja prava na azil.

   Andreas Scheuer, generalni tajnik bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU), za Bild Zeitung je izjavio: "Vanjske granice EU-a su pune rupa, a naši susjedi okreću glavu. Ako odgovorni u EU-u ne dozvole ponovno više graničnih kontrola, sami sebe će time učiniti sudionicima krijumčara, trgovaca ljudima i drugih kriminalaca."

   Monika Hohlmeier je Scheuerova stranačka kolegica, ali u Europskom parlamentu. Ona u razgovoru za DW ističe da je Schengen za EU "veliki uspjeh" te da "nitko ne želi više čekati u kilometrima dugim redovima kamiona da bi prešao granicu". Ali je Schengen ujedno i "iskvaren", dodaje ona: "Schengen bi trebao biti prostor sigurnosti i slobode. Trenutačno se o njemu, međutim, raspravlja samo kao o prostoru slobode."

Pritisak iz Francuske, Italije i Danske

Postavlja se pitanje koliko ostaje inače neotkrivenih slučajeva.  Matteo Salvini, šef talijanske desničarske stranke Lega Nord, već u svibnju je zatražio da se izvan snage stave odredbe o bezgraničnom režimu s obzirom na izbjeglički val i opasnost od džihadista skrivenih među izbjeglicama.
A u Francuskoj je šefica Nacionalne fronte (Front National) Marine Le Pen nakon napada u Parizu početkom godine zatražila: "Moramo kontrolirati naše granice. Useljavanje moramo odmah zaustaviti i izvan snage staviti Schengen kako bismo nadzirali tko napušta zemlju i tko u nju ulazi." Le Pen očito može računati na određenu podršku svojih sunarodnjaka. Krajem svibnja se u jednoj anketi 60 posto Francuza izjasnilo kako smatra upitnima schengenske odredbe.
I Nicolas Sarkozy, bivši francuski predsjednik i današnji šef konzervativne oporbe u toj zemlji, zatražio je reviziju schengenskih odredbi.
U Danskoj ta tema također igra veliku ulogu. Tamo se 18. lipnja bira novi parlament. Desno usmjerenoj Danskoj narodnoj stranci (DF - Dansk Folkeparti) se prognoziraju jasni izborni uspjesi i do 20 posto osvojenih glasova. Ta stranka se također zalaže da se granica s Njemačkom ponovno redovito kontrolira kako bi se, kako se navodi, moglo djelovati protiv ilegalne migracije i kriminala.
Danska narodna stranka se već kao koalicijski partner u vladi 2011. pobrinula za to da su danski carinici ponovno kontrolirali vozila iz Njemačke, što je dovelo do galame u Berlinu i Bruxellesu.

   

U krajnjem slučaju će se države oprostiti od EU-a

Hoće li se Schengenski sustav održati ili propasti ovisi o kvaliteti kontrola na vanjskim granicama Unije. Ukoliko samo jedna država ne odradi ozbiljno svoj posao, sve druge članice Schengena snose posljedice. CSU-ova zastupnica u Europskom parlamentu Monika Hohlmeier je mišljenja da bi se vanjske granice EU-a trebale "intenzivno kontrolirati". Hohlmeier smatra da je sustav sada tako ustrojen da se policajce i pravne ustanove "neprestano ometa u poduzimanju potrebnih mjera zaštite". Dodaje da bi se članicama trebalo odobriti provođenje nenajavljene kontrole.
Ukoliko Europska komisija ne iziđe u susret po tom pitanju, onda će se, uvjerena je Hohlmeier, "članice u tim pitanjima oprostiti od Europske unije" i stvari riješiti između sebe. "A to vidim kao sasvim loš razvoj događaja." Hohlmeier smatra da bi Schengen trebalo promijeniti u praksi, ako ga se želi spasiti. No ona taj sustav ne želi promatrati samo iz perspektive ilegalnih migracija: "Bilo bi previše jednostavno problem s izbjeglicama proglasiti problemom Schengena."

Nova ograda u Mađarskoj zbog Srbije?

Drugi su, pak, s tom temom odavno već krenuli u ofenzivu. Mađarska, u kojoj je na vlasti desno orijentirana vlada, nalazi se na vanjskoj granici EU-a. Da bi se obranila od vala izbjeglica, vlada premijera Viktora Orbana namjerava susjednu Srbiju proglasiti "sigurnom zemljom" i izbjeglicama time oduzeti pravo na dobivanje azila u Mađarskoj. Njemačka je Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju već proglasila "sigurnim zemljama porijekla" kako bi suzbila priljev prije svega Roma iz tih zemalja u Njemačku.
Mađarski premijer Orban je prijedlog Europske komisije o uvođenju kvota raspodjele izbjeglica po zemljama EU-a proglasio ludošću. Nakon toga jedan glasnogovornik vlade u Budimpešti u svojoj izjavi nije isključio gradnju jedne žičane ograde uzduž granice sa Srbijom. Time bi Mađarska, koja je 1989. za njemačke izbjeglice iz DDR-a bila simbol rasječene žičane ograde, mogla sada postati predvodnikom nove europske izolacije. PROBLEMI U RAJU: 

PROBLEMI U RAJU:

Hoće li se ukinuti schengenska zona?

<para>S tehničke strane, Hrvatska je u proteklih 10 godina udvostručila broj graničnih policajaca kojih sada ima 6400. Do kraja godine treba potrošiti ostatak od ukupno 120 milijuna eura iz facility fondova, čime će se pokriti trošak nabavke opreme koja još nedostaje poput helikoptera ili morske i riječne flote, piše <emphasis>Deutsche Welle</emphasis>. Istovremeno se opremaju prihvatni centri za strance i u pogon stavljaju kamere velikog dometa za kontrolu mora.</para>
<para>I dok ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić i premijer Zoran Milanović tvrde da je Hrvatska spremna za ulazak u schengenski prostor, malo tko vjeruje da će taj proces biti brz i bezbolan. Ponajviše zbog poučka Bugarske i Rumunjske koje su ispunile formalne uvjete Europske komisije no već godinama čekaju "pomicanje" granice. Dodamo li tomu i specifičnosti hrvatske granične crte te pojačani europski oprez zbog terorizma, čini se da najmodernija oprema i potpuna spremnost u ljudstvu, neće ubrzati članice Unije u donošenje ove odluke.</para>
<heading2>Opasnost od islamskog terorizma</heading2>
<para>
Analitičar portala Obris.org Igor Tabak za <emphasis>DW</emphasis> upozorava da su hrvatske granice nastale dobrim dijelom tijekom ratova pa često prate rijeke i vrhove planinskih masiva. I dok je u prvom slučaju kontrola granice jednostavnija, u drugom je teže nadzirati rijetko naseljene teško dostupne dijelove kopna. "Hrvatska se zadnjih godina trudila pojačati kontrolu granica, dobili smo dosta opreme od naših partnera, u krajnjoj liniji i od Njemačke, a granična policija je pojačana ljudima baš za te stvari", dodaje Tabak.</para>
<para>I profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, vodeći hrvatski stručnjak za terorizam i međunarodnu sigurnost Mirko Bilandžić u razgovoru za <emphasis>DW</emphasis> ističe specifičnosti hrvatske granice, od čega preko tisuću kilometara otpada na granicu s BiH, a koja se u zadnje vrijeme spominje baš u kontekstu mogućeg terorističkog žarišta.</para>
<para>No i on potvrđuje da je zadnjih godina postignuta sigurnosna razina koja zadovoljava schengenske uvjete. Dodaje da je Hrvatska povijesno dokazala kako može biti vanjski štit EU-a, a već je 15 godina intenzivno, na unutarnjoj razini, posvećena procesu izgradnje sustava nacionalne sigurnosti. "U njoj je protuteroristički sustav bitno ojačan ulaskom u euroatlantske integracije i pozicijom Hrvatske kao članice Međunarodne koalicije za borbu protiv terorizma. Postoji i druga dimenzija. Čini mi se da se unutar Unije preuveličava opasnost od islamskog terorizma, a koja nepobitno postoji. Istovremeno se zanemaruje činjenica da se terorizam posljednjih godina događa unutar Unije te da on nije uvezeni problem. Analiziramo li sve događaje od Londona 2005. godine pa do posljednjih događaja u Parizu, vidimo da je to problem unutar granica Unije. Značilo bi to da Shengenski sporazum nije rješenje problema terorizma, već da je on dio problema. Zato islamski radikalizam ne bi trebao biti presudan čimbenik ulaska Hrvatske u shengenski prostor", smatra profesor. "Opasnost postoji, međutim, ništa se nije dogodilo. Nema indikacija da Hrvatska ne bi mogla odgovoriti i na te prijetnje."</para>
<para>Analitičar Tabak pak kaže da granica ovisi o stanju s obje njene strane, a za BiH smatra da je, na neki način, europski problem. "Riječ je o državi u kojoj je međunarodna zajednica pomogla zaustaviti rat, ali je formirala državno strukturu koja jedva radi. To ne pogoduje sigurnosti i svakodnevnom normalnom režimu na granici. Osim toga, takvi kaotični prostori otvaraju mjesto za rad skupina koje su sve samo ne dobrodošle." I pri tome, tvrdi, islamski radikalizam treba uzeti ozbiljno u obzir. "BiH je bila iznimno visoko po broju njenih državljana koji su bili u Guantanamo Bayu. Iz nje je i puno ljudi otišlo ratovati u Siriju i Irak. Dio tih ljudi se vratio, a povremeno se u pojedinim enklavama vide zastave takozvane Islamske države. To su simptomi šireg problema koji se tiče muslimanske zajednice u BiH koja je većinom umjerena. To se ne smije zanemariti i Hrvatska to mora imati na umu prilikom osmišljavanja svog Shengena", upozorava Tabak.</para>
<heading2>Problem s morem</heading2>
<para>
Uz sve to, Hrvatska ima i obalnu crtu dugu gotovo 6 tisuća kilometara koju, prema dr. Bilandžiću, može uspješno čuvati. "To je ogromno područje koje treba zaštiti. Rekao bih da je Hrvatska sposobna za to, ali i to treba promatrati u ukupnosti događanja. Vidimo da i moćne države EU imaju problema sa zaštitom morskih granica. Gledajte samo te ilegalne migracije koje se događaju s politički trusnog područja sjevera Afrike, posebice prema Italiji, a u perspektivi i prema drugim državama tipa Španjolske. To ne bi trebao biti faktor eliminacije za Hrvatsku. Taj rizik nije ni manji ni veći nego u slučaju najmoćnijih država unutar EU, a koje u kontinuitetu imaju problem. Ne postoji apsolutan mehanizam sigurnosti."</para>
<heading2>Čvrsta granica nije garancija sigurnosti</heading2>
<para>
No, jamči li schengenski prostor sam po sebi sigurnost? Ako je pitati Bruxelles, riječ je sigurnom prostoru, no ekstremniji europski desničari upozoravaju kako država ne može kontrolirati svoj teritorij ukoliko ne kontrolira svoje državne granice, pogotovo kada je riječ o ilegalnoj trgovini oružjem. „To su dvije krajnosti“, kaže Bilandžić. „Uvijek postoji taj sukob sigurnosti i slobode. Država je svojevrstan društveni kavez koji ima mogućnosti kontrolirati što se unutar njega događa. EU kao nadnacionalna institucija teži tomu da ima iste takve mehanizme. Schengen je jedan od tih mehanizama. S druge strane EU je od Amsterdamskog sporazuma prostor slobode, sigurnosti i pravde. Logično je da za to morate imati ekstremne mehanizme sigurnosti na vanjskim granicama. Tek kad apsolutno zaštitite vanjske granice možete imati sigurnost unutar njih. Ali, ako se vratimo na početak razgovora, to nije garancija“, zaključuje profesor u razgovoru za DW.</para>
<para>http://www.dw.de/hrvatska-i-schengen-velika-granica-i-problemati%C4%8Dni-susjedi/a-18344072</para>

Nećemo tako jednostavno ući u Šengensku zonu Hrvatska će 1.7.2015. zatražiti ulazak u šengenski prostor. Tehnički uvjeti su zadovoljeni, tvrde vladajući, pa je sada sve ostalo pitanje europske politike. 
S tehničke strane, Hrvatska je u proteklih 10 godina udvostručila broj graničnih policajaca kojih sada ima 6400. Do kraja godine treba potrošiti ostatak od ukupno 120 milijuna eura iz facility fondova, čime će se pokriti trošak nabavke opreme koja još nedostaje poput helikoptera ili morske i riječne flote, piše Deutsche Welle. Istovremeno se opremaju prihvatni centri za strance i u pogon stavljaju kamere velikog dometa za kontrolu mora.
I dok ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić i premijer Zoran Milanović tvrde da je Hrvatska spremna za ulazak u schengenski prostor, malo tko vjeruje da će taj proces biti brz i bezbolan. Ponajviše zbog poučka Bugarske i Rumunjske koje su ispunile formalne uvjete Europske komisije no već godinama čekaju "pomicanje" granice. Dodamo li tomu i specifičnosti hrvatske granične crte te pojačani europski oprez zbog terorizma, čini se da najmodernija oprema i potpuna spremnost u ljudstvu, neće ubrzati članice Unije u donošenje ove odluke.
Opasnost od islamskog terorizma

Analitičar portala Obris.org Igor Tabak za DW upozorava da su hrvatske granice nastale dobrim dijelom tijekom ratova pa često prate rijeke i vrhove planinskih masiva. I dok je u prvom slučaju kontrola granice jednostavnija, u drugom je teže nadzirati rijetko naseljene teško dostupne dijelove kopna. "Hrvatska se zadnjih godina trudila pojačati kontrolu granica, dobili smo dosta opreme od naših partnera, u krajnjoj liniji i od Njemačke, a granična policija je pojačana ljudima baš za te stvari", dodaje Tabak.
I profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, vodeći hrvatski stručnjak za terorizam i međunarodnu sigurnost Mirko Bilandžić u razgovoru za DW ističe specifičnosti hrvatske granice, od čega preko tisuću kilometara otpada na granicu s BiH, a koja se u zadnje vrijeme spominje baš u kontekstu mogućeg terorističkog žarišta.
No i on potvrđuje da je zadnjih godina postignuta sigurnosna razina koja zadovoljava schengenske uvjete. Dodaje da je Hrvatska povijesno dokazala kako može biti vanjski štit EU-a, a već je 15 godina intenzivno, na unutarnjoj razini, posvećena procesu izgradnje sustava nacionalne sigurnosti. "U njoj je protuteroristički sustav bitno ojačan ulaskom u euroatlantske integracije i pozicijom Hrvatske kao članice Međunarodne koalicije za borbu protiv terorizma. Postoji i druga dimenzija. Čini mi se da se unutar Unije preuveličava opasnost od islamskog terorizma, a koja nepobitno postoji. Istovremeno se zanemaruje činjenica da se terorizam posljednjih godina događa unutar Unije te da on nije uvezeni problem. Analiziramo li sve događaje od Londona 2005. godine pa do posljednjih događaja u Parizu, vidimo da je to problem unutar granica Unije. Značilo bi to da Shengenski sporazum nije rješenje problema terorizma, već da je on dio problema. Zato islamski radikalizam ne bi trebao biti presudan čimbenik ulaska Hrvatske u shengenski prostor", smatra profesor. "Opasnost postoji, međutim, ništa se nije dogodilo. Nema indikacija da Hrvatska ne bi mogla odgovoriti i na te prijetnje."
Analitičar Tabak pak kaže da granica ovisi o stanju s obje njene strane, a za BiH smatra da je, na neki način, europski problem. "Riječ je o državi u kojoj je međunarodna zajednica pomogla zaustaviti rat, ali je formirala državno strukturu koja jedva radi. To ne pogoduje sigurnosti i svakodnevnom normalnom režimu na granici. Osim toga, takvi kaotični prostori otvaraju mjesto za rad skupina koje su sve samo ne dobrodošle." I pri tome, tvrdi, islamski radikalizam treba uzeti ozbiljno u obzir. "BiH je bila iznimno visoko po broju njenih državljana koji su bili u Guantanamo Bayu. Iz nje je i puno ljudi otišlo ratovati u Siriju i Irak. Dio tih ljudi se vratio, a povremeno se u pojedinim enklavama vide zastave takozvane Islamske države. To su simptomi šireg problema koji se tiče muslimanske zajednice u BiH koja je većinom umjerena. To se ne smije zanemariti i Hrvatska to mora imati na umu prilikom osmišljavanja svog Shengena", upozorava Tabak.
Problem s morem

Uz sve to, Hrvatska ima i obalnu crtu dugu gotovo 6 tisuća kilometara koju, prema dr. Bilandžiću, može uspješno čuvati. "To je ogromno područje koje treba zaštiti. Rekao bih da je Hrvatska sposobna za to, ali i to treba promatrati u ukupnosti događanja. Vidimo da i moćne države EU imaju problema sa zaštitom morskih granica. Gledajte samo te ilegalne migracije koje se događaju s politički trusnog područja sjevera Afrike, posebice prema Italiji, a u perspektivi i prema drugim državama tipa Španjolske. To ne bi trebao biti faktor eliminacije za Hrvatsku. Taj rizik nije ni manji ni veći nego u slučaju najmoćnijih država unutar EU, a koje u kontinuitetu imaju problem. Ne postoji apsolutan mehanizam sigurnosti."
Čvrsta granica nije garancija sigurnosti

No, jamči li schengenski prostor sam po sebi sigurnost? Ako je pitati Bruxelles, riječ je sigurnom prostoru, no ekstremniji europski desničari upozoravaju kako država ne može kontrolirati svoj teritorij ukoliko ne kontrolira svoje državne granice, pogotovo kada je riječ o ilegalnoj trgovini oružjem. „To su dvije krajnosti“, kaže Bilandžić. „Uvijek postoji taj sukob sigurnosti i slobode. Država je svojevrstan društveni kavez koji ima mogućnosti kontrolirati što se unutar njega događa. EU kao nadnacionalna institucija teži tomu da ima iste takve mehanizme. Schengen je jedan od tih mehanizama. S druge strane EU je od Amsterdamskog sporazuma prostor slobode, sigurnosti i pravde. Logično je da za to morate imati ekstremne mehanizme sigurnosti na vanjskim granicama. Tek kad apsolutno zaštitite vanjske granice možete imati sigurnost unutar njih. Ali, ako se vratimo na početak razgovora, to nije garancija“, zaključuje profesor u razgovoru za DW.
http://www.dw.de/hrvatska-i-schengen-velika-granica-i-problemati%C4%8Dni-susjedi/a-18344072 BEZ GRANICA 

BEZ GRANICA

Nećemo tako jednostavno ući u Šengensku zonu

Postroll

Preroll

MERKEL HVALI HRVATSKU: Podupire ulazak u šengensku zonu, otkrila i detalje 'akcijskog plana'

<para>German Chancellor Angela Merkel and Croatian Prime Minister Andrej Plenkovic shake hands after a joint press conference in Berlin on August 28, 2018. / AFP PHOTO / Tobias SCHWARZ</para>

#šengenska zona

Podupire ulazak u šengensku zonu, otkrila i detalje 'akcijskog plana'

Podupire ulazak u šengensku zonu, otkrila i detalje 'akcijskog plana'

Hoće li se ukinuti schengenska zona?

Hoće li se ukinuti schengenska zona?

Nećemo tako jednostavno ući u Šengensku zonu

Nećemo tako jednostavno ući u Šengensku zonu