Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

sportnet.rtl.hr

indizajn.rtl.hr

putoholicari.rtl.hr

klinfo.rtl.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>
 
 <ulink url="http://net.hr/danas/znanost/istrazivanje-kometa-sto-su-otkrili-rosetta-i-philae-nakon-12-godisnje-svemirske-odiseje/">ISTRAŽIVANJE KOMETA: Što su otkrili Rosetta i Philae nakon 12-godišnje svemirske odiseje?</ulink>
 
</para>
<para>Kontrola misije u njemačkom gradu Darmstadtu potvrdila je udar tako što se naprasno izgubio radio kontakt s letjelicom.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="32808cae-92b0-11eb-a835-0242ac12000f" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Nekoliko sati prije planiranog udara, Rosetta je poslala niz fotografija visoke rezolucije i ostalih podataka s kometa 67P/Čurjumov-Gerasimenko.
</para>
<heading2>Podacima će se baviti još desetljećima</heading2>
<para>
"Mogu potvrditi da je ovo povijesno spuštanje Rosette na komet 67P posve uspjelo", rekao je direktor misije Patrick Martin iz Europske svemirske agencije.</para>
<para>Znanstvenici kažu da će još desetljećima baviti podacima koje je letjelica prikupila na kometu udaljenom 700 milijuna kilometara od Zemlje.</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/watch?v=TYFH1qa88xI"/>
<para>Nakon desetogodišnjeg putovanja sa Zemlje, Rosetta je u kolovozu 2014. počela otrivati tajne strukture, kemije i ponašanja tog stjenovitog svemirskog tijela prekrivenog ledom.</para>
<para>Rosetta, koja će nakon 12-godišnje svemirske odiseje u petak prestati s radom, imala je 11 znanstvenih instrumenata kojima je 'mirisala' i fotografirala komet 67P iz svih kuteva.
</para>
<heading2>Lansirala modul Philaea</heading2>
<para>
Nakon što je stigla u orbitu kometa 67P/Čurjumov-Gerasimenko 700 milijuna kilometara udaljenog od Zemlje, Rosetta je na njegovu površinu lansirala modul Philaea koji sam ima deset visokotehnoloških naprava, od kamera i rendgenskih zraka do bušilice.</para>
<para>Rosetta i Philae zajedno su višestruko unaprijedili ljudsko znanje o kometima, kojih ima na milijarde i predstavljaju 'ostatke' rođenja Sunčevog sustava prije 4.6 milijardi godina.</para>

Zabila se u ledom okovanu površinu kometa 67P Europska svemirska letjelica Rosetta završila je misiju na kometu 67P udarivši u njegovu ledom okovanu površinu, prenose u petak svjetski mediji. 

   
      ISTRAŽIVANJE KOMETA: Što su otkrili Rosetta i Philae nakon 12-godišnje svemirske odiseje?
   

Kontrola misije u njemačkom gradu Darmstadtu potvrdila je udar tako što se naprasno izgubio radio kontakt s letjelicom.

   

Nekoliko sati prije planiranog udara, Rosetta je poslala niz fotografija visoke rezolucije i ostalih podataka s kometa 67P/Čurjumov-Gerasimenko.

Podacima će se baviti još desetljećima

"Mogu potvrditi da je ovo povijesno spuštanje Rosette na komet 67P posve uspjelo", rekao je direktor misije Patrick Martin iz Europske svemirske agencije.
Znanstvenici kažu da će još desetljećima baviti podacima koje je letjelica prikupila na kometu udaljenom 700 milijuna kilometara od Zemlje.

Nakon desetogodišnjeg putovanja sa Zemlje, Rosetta je u kolovozu 2014. počela otrivati tajne strukture, kemije i ponašanja tog stjenovitog svemirskog tijela prekrivenog ledom.
Rosetta, koja će nakon 12-godišnje svemirske odiseje u petak prestati s radom, imala je 11 znanstvenih instrumenata kojima je 'mirisala' i fotografirala komet 67P iz svih kuteva.

Lansirala modul Philaea

Nakon što je stigla u orbitu kometa 67P/Čurjumov-Gerasimenko 700 milijuna kilometara udaljenog od Zemlje, Rosetta je na njegovu površinu lansirala modul Philaea koji sam ima deset visokotehnoloških naprava, od kamera i rendgenskih zraka do bušilice.
Rosetta i Philae zajedno su višestruko unaprijedili ljudsko znanje o kometima, kojih ima na milijarde i predstavljaju 'ostatke' rođenja Sunčevog sustava prije 4.6 milijardi godina. ROSETTA OKONČALA POVIJESNU MISIJU: 

ROSETTA OKONČALA POVIJESNU MISIJU:

Zabila se u ledom okovanu površinu kometa 67P

<para>
Nakon što je stigla u orbitu kometa 67P/Čurjumov-Gerasimenko 700 milijuna kilometara udaljenog od Zemlje, Rosetta je na njegovu površinu lansirala modul Philaea koji sam ima deset visokotehnoloških naprava, od kamera i rendgenskih zraka do bušilice.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="85d871a0-b1c3-11eb-8f5f-0242ac140017"/>
<para>Rosetta i Philae zajedno su višestruko unaprijedili ljudsko znanje o kometima, kojih ima na milijarde i predstavljaju 'ostatke' rođenja Sunčevog sustava prije 4.6 milijardi godina.</para>
<para>"Nitko nije imao ideju da su kometi tako 'čudni' dok Rosetta nije stigla", rekao je stručnjak za robotiku u Europskoj svemirskoj agenciji (ESA) Fabio Favata.</para>
<para>A što je misija otkrila?</para>
<para>Teški problemi na kometu</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="038ddff0-b1c3-11eb-88e5-0242ac130016"/>
<heading2>Oblik</heading2>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="3b0d0f50-92b0-11eb-82bb-0242ac120010" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Znanstvenici su očekivali da će naići na nešto jajolika oblika, poput lopte za američki nogomet. Iznenadili su se kad su kamere s Rosette pokazale da 67P sliči gumenoj patki s izraženim 'tijelom' i ' glavom' i pukotinama na 'vratu'.</para>
<para>Takav oblik nije mogao nastati erozijom, smatraju stručnjaci, nego je posljedica sudara niskog intenziteta dva tijela koja su se spojila u jedno. To sugerira da je komet nastao u mlađem, vanjskom dijelu Sunčeva sustava gdje 'promet' svemirskih tijela nije bio toliko gust. U suprotnom, 67P bi s ovakvim oblikom bio razoren da ga je pogodilo neko veće tijelo.
</para>
<heading2>Tvrdoća</heading2>
<para>
Površina kometa znanstvenicima je bila drugo iznenađenje. Umjesto nečeg "mekušastog" dočekala ih je tvrda podloga, zbog koje je Philae nekoliko puta odskočio od tla prije nego što se uspio pričvrstiti svojim harpunima.</para>
<para>Komet je prepun oblutaka i stijenja u promjeru od nekoliko centimetara do pet metara.
</para>
<heading2>Kisik</heading2>
<para>
Stručnjake ESA-e posebno je osupnulo kada su pronašli molekule kisika u plinovitom omotaču oko kometa. Prijašnji znanstveni modeli temeljeni na kalkulacijama pokazivali su da prisutnost molekula kisika nije moguća u vrijeme stvaranja kometa jer bi se spojio s drugim elementima, poput vodika.</para>
<para>Ali kako je komet došao do kisika znanstvenici još nisu dokučili.
</para>
<heading2>Početak života</heading2>
<para>
67P ima mnoge organske molekule, uključujući i aminokiseline, koje su temelj života kakvog poznajemo.</para>
<para>Otkriće podržava hipotezu da su kometi pomogli iskri života na Zemlji kada su putem brojnih sudara dostavili mladom planetu, tada zapravo rastopljenom željezu, organske materijale.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="39e878ee-92b0-11eb-abe0-0242ac120010" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<heading2>Nema vode</heading2>
<para>
Voda, suprotno tome, vjerojatno nije stigla s kometa poput 67P. Voda je ondje drugačijeg 'okusa' nego na Zemlji jer sadrži triput više deuterija, teškog vodika.
</para>
<heading2>Smrad</heading2>
<para>
Analizirajući kemijski potpis planeta znanstvenici su zaključili da vjerojatno 'miriše' kao kombinacija trulih jaja, konjskog urina, alkohola i gorkih badema.</para>
<para>"Da ste mogli pomirisati komet, vjerojatno biste poželjeli da niste", kazao je stručnjak ESA-e Mark McCaughrean.
</para>
<heading2>Nema privlačnosti</heading2>
<para>
Philaeev magnetometar iznenađujuće je pokazao da na kometu nema mjerljivog magnetskog polja, što dovodi u pitanje jednu od ključnih teorija o stvaranju Sunčeva sustava.</para>
<para>Ovo otkriće implicira da magnetizam nije imao ulogu u privlačenju krhotina u ranom Sunčevom sustavu i stvaranju planeta, kometa, asteroida i mjeseca.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="39183c38-92b0-11eb-9e53-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<heading2>Škrinja s blagom</heading2>
<para>
Znanstvenici očekuju da će ih podaci koje su prikupili držati zaposlenima još desetljećima.</para>
<para>"Rekao sam to na početku, ova misija će biti ključ koji će otključati škrinju s blagom, odnosno tajnama Sunčeva sustava. Mislim da smo pronašli ključ... on je rasut po podu i prvo ga moramo sastaviti kako bismo otvorili škrinju", slikovito je rekao McCaughrean.
</para>
<heading2>Put dug deset godina</heading2>
<para>
Sve je počelo 1993. kada je odobrena prva misija istraživanja kometa u povijesti, vrijedna 1,4 milijarde eura. Uključeno je bilo 14 europskih zemalja i Sjedinjene Države.</para>
<para>Rosetta i Philae lansirani su 2004. iz Francuske Gvajane. Cilj misije nije bio ništa manje nego istraživanje podrijetla života analizom prašine s kometa 67P, vremenske kapsule iz vremena nastanka Sunčeva sustava.</para>
<para>U deset godina proputovali su šest milijardi kilometara kako bi stigli do kometa. Putem su se služili gravitacijama Zemlje i Marsa.</para>
<para>Rosetta je u dvije godine kruženja u orbiti, 'osjetila' i fotografirala komet iz svih uglova. Philae je s površine slao uzorke tla i elemente koji su preko Rosette analizirani u središtu misije u Darmstadtu.</para>
<para>Rosetta će u petak nakon dvije godine provedene u orbiti kometa 67P/Čurjumov-Gerasimenko, stotine milijune kilometara daleko od doma, završiti svoju povijesnu misiju rušenjem na površinu kometa koji ju je proslavio.</para>
<para>Ostavši bez snage, Rosetta će se pridružiti već ugaslom robotu Philaeu u vječnom boravku u novome izvanzemaljskom svijetu.</para>
<para>Rosetta će biti oborena na 67P oko 12.40 sati po srednjoeuropskom vremenu. Potvrda da je misiji došao kraj stići će 40 minuta kasnije. Toliko će trebati da posljednji signal s Rosette stigne do Zemlje.</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/watch?v=RnwwxZwUSCY"/>

Što su otkrili Rosetta i Philae nakon 12-godišnje svemirske odiseje? 

Nakon što je stigla u orbitu kometa 67P/Čurjumov-Gerasimenko 700 milijuna kilometara udaljenog od Zemlje, Rosetta je na njegovu površinu lansirala modul Philaea koji sam ima deset visokotehnoloških naprava, od kamera i rendgenskih zraka do bušilice.


Rosetta i Philae zajedno su višestruko unaprijedili ljudsko znanje o kometima, kojih ima na milijarde i predstavljaju 'ostatke' rođenja Sunčevog sustava prije 4.6 milijardi godina.
"Nitko nije imao ideju da su kometi tako 'čudni' dok Rosetta nije stigla", rekao je stručnjak za robotiku u Europskoj svemirskoj agenciji (ESA) Fabio Favata.
A što je misija otkrila?
Teški problemi na kometu

Oblik

   

Znanstvenici su očekivali da će naići na nešto jajolika oblika, poput lopte za američki nogomet. Iznenadili su se kad su kamere s Rosette pokazale da 67P sliči gumenoj patki s izraženim 'tijelom' i ' glavom' i pukotinama na 'vratu'.
Takav oblik nije mogao nastati erozijom, smatraju stručnjaci, nego je posljedica sudara niskog intenziteta dva tijela koja su se spojila u jedno. To sugerira da je komet nastao u mlađem, vanjskom dijelu Sunčeva sustava gdje 'promet' svemirskih tijela nije bio toliko gust. U suprotnom, 67P bi s ovakvim oblikom bio razoren da ga je pogodilo neko veće tijelo.

Tvrdoća

Površina kometa znanstvenicima je bila drugo iznenađenje. Umjesto nečeg "mekušastog" dočekala ih je tvrda podloga, zbog koje je Philae nekoliko puta odskočio od tla prije nego što se uspio pričvrstiti svojim harpunima.
Komet je prepun oblutaka i stijenja u promjeru od nekoliko centimetara do pet metara.

Kisik

Stručnjake ESA-e posebno je osupnulo kada su pronašli molekule kisika u plinovitom omotaču oko kometa. Prijašnji znanstveni modeli temeljeni na kalkulacijama pokazivali su da prisutnost molekula kisika nije moguća u vrijeme stvaranja kometa jer bi se spojio s drugim elementima, poput vodika.
Ali kako je komet došao do kisika znanstvenici još nisu dokučili.

Početak života

67P ima mnoge organske molekule, uključujući i aminokiseline, koje su temelj života kakvog poznajemo.
Otkriće podržava hipotezu da su kometi pomogli iskri života na Zemlji kada su putem brojnih sudara dostavili mladom planetu, tada zapravo rastopljenom željezu, organske materijale.

   

Nema vode

Voda, suprotno tome, vjerojatno nije stigla s kometa poput 67P. Voda je ondje drugačijeg 'okusa' nego na Zemlji jer sadrži triput više deuterija, teškog vodika.

Smrad

Analizirajući kemijski potpis planeta znanstvenici su zaključili da vjerojatno 'miriše' kao kombinacija trulih jaja, konjskog urina, alkohola i gorkih badema.
"Da ste mogli pomirisati komet, vjerojatno biste poželjeli da niste", kazao je stručnjak ESA-e Mark McCaughrean.

Nema privlačnosti

Philaeev magnetometar iznenađujuće je pokazao da na kometu nema mjerljivog magnetskog polja, što dovodi u pitanje jednu od ključnih teorija o stvaranju Sunčeva sustava.
Ovo otkriće implicira da magnetizam nije imao ulogu u privlačenju krhotina u ranom Sunčevom sustavu i stvaranju planeta, kometa, asteroida i mjeseca.

   

Škrinja s blagom

Znanstvenici očekuju da će ih podaci koje su prikupili  držati zaposlenima još desetljećima.
"Rekao sam to na početku, ova misija će biti ključ koji će otključati škrinju s blagom, odnosno tajnama Sunčeva sustava. Mislim da smo pronašli ključ... on je rasut po podu i prvo ga moramo sastaviti kako bismo otvorili škrinju", slikovito je rekao McCaughrean.

Put dug deset godina

Sve je počelo 1993. kada je odobrena prva misija istraživanja kometa u povijesti, vrijedna 1,4 milijarde eura. Uključeno je bilo 14 europskih zemalja i Sjedinjene Države.
Rosetta i Philae lansirani su 2004. iz Francuske Gvajane. Cilj misije nije bio ništa manje nego istraživanje podrijetla života analizom prašine s kometa 67P, vremenske kapsule iz vremena nastanka Sunčeva sustava.
U deset godina proputovali su šest milijardi kilometara kako bi stigli do kometa. Putem su se služili gravitacijama Zemlje i Marsa.
Rosetta je u dvije godine kruženja u orbiti, 'osjetila' i fotografirala komet iz svih uglova. Philae je s površine slao uzorke tla i elemente koji su preko Rosette analizirani u središtu misije u Darmstadtu.
Rosetta će u petak nakon dvije godine provedene u orbiti kometa 67P/Čurjumov-Gerasimenko, stotine milijune kilometara daleko od doma, završiti svoju povijesnu misiju rušenjem na površinu kometa koji ju je proslavio.
Ostavši bez snage, Rosetta će se pridružiti već ugaslom robotu Philaeu u vječnom boravku u novome izvanzemaljskom svijetu.
Rosetta će biti oborena na 67P oko 12.40 sati po srednjoeuropskom vremenu. Potvrda da je misiji došao kraj stići će 40 minuta kasnije. Toliko će trebati da posljednji signal s Rosette stigne do Zemlje.
 ISTRAŽIVANJE KOMETA: 

ISTRAŽIVANJE KOMETA:

Što su otkrili Rosetta i Philae nakon 12-godišnje svemirske odiseje?

<para>
Svemirska letjelica Europske svemirske agencije nekoliko je puta detektirala aminokiselinu glicin pomoću koje živi organizmi sintetiziraju proteine, u oblaku plina i prašine oko kometa 67P/Čurjumov-Gerasimenko, piše BBC.</para>
<para>Glicin je ranije neizravno otkriven u uzorcima koji su na Zemlju pali 2006. s drugog kometa Wilda 2. No, uzorci otkriveni u američkoj saveznoj državi Utah bili su kontaminirani, što je otežalo znanstvene analize.</para>
<para>"Činjenica da je glicin otkriven u više kometa pokazuje da ni Wild 2 niti 67P nisu izuzeci", rekla je Kathrin Altwegg sa sveučilišta u Bernu koja je vodila istraživanje objavljeno u časopisu Science Advances.</para>
<para>Otkriće ukazuje na to da je glicin uobičajeni element u dijelovima svemira gdje nastaju zvijezde i planeti, kaže Altwegg.</para>
<para>"Aminokiseline su posvuda i život je mogao nastati u bilo kojem dijelu svemira", istaknula je.</para>
<para>Njezin je tim pronašao i fosfor, ključni element u svim živim organizmima, kao i druge organske molekule u prašini oko 67P.</para>
<para>To je prvi put da je oko kometa pronađen fosfor, navodi BBC.</para>
<para>Znanstvenici dugo raspravljaju o okolnostima koje su dovele do pojave života na Zemlju prije nekoliko milijardi godina, uključujući i hipotezu da su kometi i asteroidi s organskim elementima pali u oceane na Zemlji na u ranoj fazi njezine povijesti.</para>

'Možda konačno znamo kako je nastao život na Zemlji! 

Svemirska letjelica Europske svemirske agencije nekoliko je puta detektirala aminokiselinu glicin pomoću koje živi organizmi sintetiziraju proteine, u oblaku plina i prašine oko kometa 67P/Čurjumov-Gerasimenko, piše BBC.
Glicin je ranije neizravno otkriven u uzorcima koji su na Zemlju pali 2006. s drugog kometa Wilda 2. No, uzorci otkriveni u američkoj saveznoj državi Utah bili su kontaminirani, što je otežalo znanstvene analize.
"Činjenica da je glicin otkriven u više kometa pokazuje da ni Wild 2 niti 67P nisu izuzeci", rekla je Kathrin Altwegg sa sveučilišta u Bernu koja je vodila istraživanje objavljeno u časopisu Science Advances.
Otkriće ukazuje na to da je glicin uobičajeni element u dijelovima svemira gdje nastaju zvijezde i planeti, kaže Altwegg.
"Aminokiseline su posvuda i život je mogao nastati u bilo kojem dijelu svemira", istaknula je.
Njezin je tim pronašao i fosfor, ključni element u svim živim organizmima, kao i druge organske molekule u prašini oko 67P.
To je prvi put da je oko kometa pronađen fosfor, navodi BBC.
Znanstvenici dugo raspravljaju o okolnostima koje su dovele do pojave života na Zemlju prije nekoliko milijardi godina, uključujući i hipotezu da su kometi i asteroidi s organskim elementima pali u oceane na Zemlji na u ranoj fazi njezine povijesti. POVIJESNO OTKRIĆE ZNANSTVENIKA: 

POVIJESNO OTKRIĆE ZNANSTVENIKA:

'Možda konačno znamo kako je nastao život na Zemlji!

<para>
Predsjednik Francuske svemirske agencije Jean-Yves Le Gall jutros je izjavio TV postaji France 2 da je lander "potpuno budan", nakon što je ponovo uspostavio kontakt.</para>
<para>Na komet 67P/Churyumov-Gerasimenko Philae je sletio 12 studenog 2014., nakon što se deset godina vozio na svemirskom brodu Rosetta.</para>
<para>Ali umjesto da se čvrsto zabije u površinu kako je planirano, lander je nekoliko puta odskočio da bi na kraju završio nakrivljen u mračnom jarku. Kratko vrijeme je slao podatke, ali kada su mu se baterije istrošile prebacio se u stand-by mod koji je trajao punih sedam mjeseci.</para>
<para>Nada da će se približavanjem Suncu baterije napuniti dovoljno za ponovo podizanje sustava pokazala se opravdanom.</para>
<para>Komet 67P trenutno je udaljen 305 milijuna kilometara od Zemlje i 215 milijuna kilometara od Sunca, a kreće se brzinom od 31 kilometar u sekundi.</para>
<para>Biti će najbliže Suncu 13. kolovoza, a nakon toga 67P ponovo odlazi u svemirske dubine.</para>
<para>Znanstvenici sada aktiviraju i prilagođavaju planove koje su radili tijekom sedam mjeseci hibernacije kako bi što bolje iskoristili podatke koje dobivaju od landera.</para>
<para>Zanimljiva sreća u nesreći je da je Philae sletio tamo gdje je trebao, trajao bi do ožujka ili travnja, a zatim bi ga temperaturne varijacije na površini onemogućile u daljnjem radu. Kako je odskočio na potpuno nepredviđeno područje trajati će puno duže nego što je predviđeno, a možda će čak biti aktivan i kada komet bude najbliže Suncu.</para>
<para>Philae ima 10 instrumenata za proučavanje prašine i isparavanja koje će komet 'izbacivati' sa sebe kako se bude približavao našoj zvijezdi.</para>
<para>Glavni cilj misije je otključati tajne kometa, led i prašinu od koje se sastoje, a koje bi mogle pomoći otkriti kako je nastao Sunčev sustav.</para>

Philae lander je 'potpuno budan' Nakon sedam mjeseci hibernacije, Philae je po drugi put kontaktirao Zemlju sa površine kometa 67P/Churyumov-Gerasimenko. 

Predsjednik Francuske svemirske agencije Jean-Yves Le Gall jutros je izjavio TV postaji France 2 da je lander "potpuno budan", nakon što je ponovo uspostavio kontakt.
Na komet 67P/Churyumov-Gerasimenko Philae je sletio 12 studenog 2014., nakon što se deset godina vozio na svemirskom brodu Rosetta.
Ali umjesto da se čvrsto zabije u površinu kako je planirano, lander je nekoliko puta odskočio da bi na kraju završio nakrivljen u mračnom jarku. Kratko vrijeme je slao podatke, ali kada su mu se baterije istrošile prebacio se u stand-by mod koji je trajao punih sedam mjeseci.
Nada da će se približavanjem Suncu baterije napuniti dovoljno za ponovo podizanje sustava pokazala se opravdanom.
Komet 67P trenutno je udaljen 305 milijuna kilometara od Zemlje i 215 milijuna kilometara od Sunca, a kreće se brzinom od 31 kilometar u sekundi.
Biti će najbliže Suncu 13. kolovoza, a nakon toga 67P ponovo odlazi u svemirske dubine.
Znanstvenici sada aktiviraju i prilagođavaju planove koje su radili tijekom sedam mjeseci hibernacije kako bi što bolje iskoristili podatke koje dobivaju od landera.
Zanimljiva sreća u nesreći je da je Philae sletio tamo gdje je trebao, trajao bi do ožujka ili travnja, a zatim bi ga temperaturne varijacije na površini onemogućile u daljnjem radu. Kako je odskočio na potpuno nepredviđeno područje trajati će puno duže nego što je predviđeno, a možda će čak biti aktivan i kada komet bude najbliže Suncu.
Philae ima 10 instrumenata za proučavanje prašine i isparavanja koje će  komet 'izbacivati' sa sebe kako se bude približavao našoj zvijezdi.
Glavni cilj misije je otključati tajne kometa, led i prašinu od koje se sastoje, a koje bi mogle pomoći otkriti kako je nastao Sunčev sustav. IMAMO KONTAKT: 

IMAMO KONTAKT:

Philae lander je 'potpuno budan'

<para>
No, komet na kojoj se nalazi Philae približio se Suncu dovoljno da se sondi napune baterije, a Europska svemirska agencije očekuje da će sada poslati preko 8000 paketa podataka koje je tijekom vremena bez komunikacije spremila u memoriju. Ti će podaci pokazati što se događalo sa sondom posljednjim dana.
https://twitter.com/ESA_Rosetta/status/610047662856007680</para>
<para>Sonda je, za sada, uspostavila kontakt od 85 sekundi te je poslala oko 300 paketa podataka. Letjelica je u dobrom stanju i sprema je za rad sa 24 Watta energije.</para>
<para>Sonda Philae ima i vlastiti<emphasis> Twitter</emphasis> profil te je tako i održan prvi 'razgovor' s njom na društvenoj mreži u posljednjih sedam mjeseci.</para>
<hmn:twitter xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://twitter.com/Philae2014/status/610050752673902592"/>
<hmn:twitter xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://twitter.com/Philae2014/status/610052834252357632"/>
<para>Sondu je na komet spustila letjelica Rosetta, no samo 60 sati nakon toga, baterije su ostale bez energije zbog pozicije koja nije dozvoljavala njenim solarnim panelima da se napune koliko je potrebno za njen rad.</para>
<para>U tom kratkom vremenu, sonda je ipak uspjela analizirati uzorke tla s kometa i poslati podatke.</para>
<para>Znanstvenici su očekivali ovakav razvoj situacije jer su, prateći komet, vidjeli da se približio Suncu dovoljno da sondu napuni energijom. Philae se trenutno nalzi 215 milijuna kilometara od Sunca.</para>
<para>
 <emphasis> Danas.hr/bbc.com</emphasis>
</para>

Probudila se sonda Philae! "Halo, budna sam" Europska svemirska agencija obavijestila je o buđenju sonde Philae koja se nalazi na kometu 67P/Čurjumov-Garesimenko. 

No, komet na kojoj se nalazi Philae približio se Suncu dovoljno da se sondi napune baterije, a Europska svemirska agencije očekuje da će sada poslati preko 8000 paketa podataka koje je tijekom vremena bez komunikacije spremila u memoriju. Ti će podaci pokazati što se događalo sa sondom posljednjim dana.
https://twitter.com/ESA_Rosetta/status/610047662856007680
Sonda je, za sada, uspostavila kontakt od 85 sekundi te je poslala oko 300 paketa podataka. Letjelica je u dobrom stanju i sprema je za rad sa 24 Watta energije.
Sonda Philae ima i vlastiti Twitter profil te je tako i održan prvi 'razgovor' s njom na društvenoj mreži u posljednjih sedam mjeseci.


Sondu je na komet spustila letjelica Rosetta, no samo 60 sati nakon toga, baterije su ostale bez energije zbog pozicije koja nije dozvoljavala njenim solarnim panelima da se napune koliko je potrebno za njen rad.
U tom kratkom vremenu, sonda je ipak uspjela analizirati uzorke tla s kometa i poslati podatke.
Znanstvenici su očekivali ovakav razvoj situacije jer su, prateći komet, vidjeli da se približio Suncu dovoljno da sondu napuni energijom. Philae se trenutno nalzi 215 milijuna kilometara od Sunca.

    Danas.hr/bbc.com
 NAKON SEDAM MJESECI HIBERNACIJE: 

NAKON SEDAM MJESECI HIBERNACIJE:

Probudila se sonda Philae! "Halo, budna sam"

<para>Gospođa Rosetta iz Vicenze napravila je vruću čokoladu nakon što su je to zamolili unuci u dobi između 9-12 godina, a napravila je dovoljno i za ostatak obitelji.</para>
<para>Nedugo nakon što su popili čokoladu, svi su prevezeni u bolnicu zbog problema s probavom i povraćanja, a naknadno je otkriveno da je vrećicama s prahom čokolade rok trajanja istekao 1990., što znači da su kupljene još u '80-ima.</para>
<para>Paketići su bili na dnu njezinog ormarića i potpuno je zaboravila na njih, sve dok djeca nisu tražili da im napravi. Simptomi su se pojavili oko sat vremena nakon ispijanja čokolade.</para>
<para>Prah iz vrećica sastoji se od kako praha i čokolade, koji se obično ne kvare s vremenom, ali i od mlijeka u prahu, koje se može pokvariti nakon dužeg perioda, a naročito je osjetljivo na vlagu, toplinu i ako je pakiranje oštećeno.</para>
<para>U bolnici je najduže ostao najmlađi unuk, koji je pušten nakon 20 dana, a iako je vjerojatno bila riječ o nezgodi, baka je optužena za nanošenje ozlijede te će sud procijeniti zaslužuje li kaznu.</para>

Baka čokoladom umalo pobila cijelu obitelj 
Gospođa Rosetta iz Vicenze napravila je vruću čokoladu nakon što su je to zamolili unuci u dobi između 9-12 godina, a napravila je dovoljno i za ostatak obitelji.
Nedugo nakon što su popili čokoladu, svi su prevezeni u bolnicu zbog problema s probavom i povraćanja, a naknadno je otkriveno da je vrećicama s prahom čokolade rok trajanja istekao 1990., što znači da su kupljene još u '80-ima.
Paketići su bili na dnu njezinog ormarića i potpuno je zaboravila na njih, sve dok djeca nisu tražili da im napravi. Simptomi su se pojavili oko sat vremena nakon ispijanja čokolade.
Prah iz vrećica sastoji se od kako praha i čokolade, koji se obično ne kvare s vremenom, ali i od mlijeka u prahu, koje se može pokvariti nakon dužeg perioda, a naročito je osjetljivo na vlagu, toplinu i ako je pakiranje oštećeno.
U bolnici je najduže ostao najmlađi unuk, koji je pušten nakon 20 dana, a iako je vjerojatno bila riječ o nezgodi, baka je optužena za nanošenje ozlijede te će sud procijeniti zaslužuje li kaznu. SMRTONOSNA ČOKOLADA 

SMRTONOSNA ČOKOLADA

Baka čokoladom umalo pobila cijelu obitelj

<para> Manje od dva dana nakon povijesnog slijetanja na komet, misija sonde Philae bliži se kraju. Budući da će joj uskoro nestati energije, znanstveni tim trudi se skupiti što je više moguće podataka.</para>
<para>Nezgodno slijetanje je sondu spustilo u neravno područje na kometu, gdje nije izložena dovoljno svjetlosti za njene solarne ploče. Baterija na koju radi imala je rok trajanja od samo 60 sati.</para>
<para>Kako je u petak ujutro izvijestio Stephan Ulamec, koji je nadzirao sondino slijetanje, trenutno nije jasno ni gdje se točno sonda nalazi.</para>

Teški problemi na kometu Sonda koja je spuštena na komet uskoro će prestati prikupljati podatke jer će joj nestati energije u baterijama pa znanstvenici grozničavo prikupljaju posljednje informacije.  
 Manje od dva dana nakon povijesnog slijetanja na komet, misija sonde Philae bliži se kraju. Budući da će joj uskoro nestati energije, znanstveni tim trudi se skupiti što je više moguće podataka.
Nezgodno slijetanje je sondu spustilo u neravno područje na kometu, gdje nije izložena dovoljno svjetlosti za njene solarne ploče. Baterija na koju radi imala je rok trajanja od samo 60 sati.
Kako je u petak ujutro izvijestio Stephan Ulamec, koji je nadzirao sondino slijetanje, trenutno nije jasno ni gdje se točno sonda nalazi. 

Teški problemi na kometu

<para> Europska svemirska agencija (ESA) objavila je prvu fotografiju koju je snimila sonda Philae sa svemirske letjelice Rosetta, koja je u srijedu sletjela na komet 67P/Čurjumov-Gerasimenko.</para>
<para>Na fotografiji se vidi dio podnožja sonde.</para>
<para>Znanstvenici se vesele podacima koje će dobiti ovim podvigom, koji predstavlja prvo slijetanje na jedan komet u povijesti ljudskog istraživanja svemira.</para>

Objavljena prva fotografija snimljena na kometu Sonda koja je uspješno sletjela na komet poslala je prvu fotografiju, koju je objavila Europska svemirska agencija. 
 Europska svemirska agencija (ESA) objavila je prvu fotografiju koju je snimila sonda Philae sa svemirske letjelice Rosetta, koja je u srijedu sletjela na komet 67P/Čurjumov-Gerasimenko.
Na fotografiji se vidi dio podnožja sonde.
Znanstvenici se vesele podacima koje će dobiti ovim podvigom, koji predstavlja prvo slijetanje na jedan komet u povijesti ljudskog istraživanja svemira. 

Objavljena prva fotografija snimljena na kometu

<para>
 NOVO 17:50 Sonda Philae po slijetanju je 'potonula' 4 centimetra u površinu kometa. No, prilikom procedure slijetanja otkazali su harpuni koji su sondu trebali dodatno učvrstiti na površini. Znanstvenici upravo odlučuju hoće li ponovno pokušati lansirati sidrene harpune.</para>
<para>Niti potisnik, koji je trebao dodatno 'pogurati' sondu u površinu kometa, nije se aktivirao. Komet ima vrlo nisku gravitaciju pa u ESA-i moraju biti posebno oprezni ne žele li da Philae ponovno ne odleti nazad u svemir.</para>
<para>
 NOVO 17:20 Sonda Philea sletjela je na površinu kometa 67P/Čurjumov-Gerasimenko u 17:05 po našem vremenu. U kontrolnoj sobi Europske svemirske agencije, u njemačkom Darmstadtu, prolomio se aplauz dok su znanstvenici i inžinjeri čestitali jedni drugima, piše <ulink url="http://www.jutarnji.hr/povijesni-trenutak-lander-philae-uspjesno-se-odvojio-od-letjelice-rosetta-i-poceo-svoje-spustanje-prema-povrsini-kometa/1235710/">Jutarnji list</ulink>.</para>
<para>
 NOVO 17:03 Europska svemirska agencija potvrdila je da je slijetanje robota Philae bilo uspješno</para>
<para>Rosetta je lansirana 2004. godine i uspješno je sustigla komet 67P/Čurjumov-Gerasimenko kojega je 'lovila' 10 godina.</para>
<para>Letjelica je koristila gravitaciju Zemlje i Marsa pored kojih je prolijetala kako bi ubrzala, a kako bi uštedjeli energiju, kontrola leta stavila ju je u "hibernaciju" na čak 31 mjesec, sve do siječnja ove godine.</para>
<para>U siječnju su uspješno "probudili" sondu, čime je započela posljednja etapa tog povijesnog putovanja.</para>
<para>Komet koji je velik 3,5 puta četiri kilometra, kreće se brzinom od 55.000 kilometara na sat. Brzina sonde je sada smanjena te ona leti usporedo s njime, relativnom brzinom sporog ljudskog hoda, od jednog metra u sekundi.</para>
<para>Robotska sonda Philae teška je 100 kg i prva je sonda koja će sletjeti na jezgru kometa. Sondi će trebati sedam i pol sati da prijeđe 22,5 kilometara od pozicije Rosette iznad kometa te sleti na područje koje je nazvano Agilkia, na površini jezgre kometa. Kad Philae sleti, izbacit će harpune koji će ga pričvrstiti za površinu.</para>
<para>
 <ulink url="http://new.livestream.com/accounts/362/events/3544091/player?width=596&amp;height=335&amp;autoPlay=true&amp;mute=false">http://new.livestream.com/accounts/362/events/3544091/player?width=596&amp;height=335&amp;autoPlay=true&amp;mute=false</ulink>
</para>

'Ovo je velik korak za ljudsku civilizaciju' Svemirska letjelica Rosetta Europske svemirske agencije (ESA), tijekom jutra je lansirala sondu Philae koja se uspješno spustila na  komet 67P/Čurjumov-Gerasimenko.  

   NOVO 17:50 Sonda Philae po slijetanju je 'potonula' 4 centimetra u površinu kometa. No, prilikom procedure slijetanja otkazali su harpuni koji su sondu trebali dodatno učvrstiti na površini. Znanstvenici upravo odlučuju hoće li ponovno pokušati lansirati sidrene harpune.
Niti potisnik, koji je trebao dodatno 'pogurati' sondu u površinu kometa, nije se aktivirao. Komet ima vrlo nisku gravitaciju pa u ESA-i moraju biti posebno oprezni ne žele li da Philae ponovno ne odleti nazad u svemir.

   NOVO 17:20 Sonda Philea sletjela je na površinu kometa 67P/Čurjumov-Gerasimenko u 17:05 po našem vremenu. U kontrolnoj sobi Europske svemirske agencije, u njemačkom Darmstadtu, prolomio se aplauz dok su znanstvenici i inžinjeri čestitali jedni drugima, piše Jutarnji list.

   NOVO 17:03 Europska svemirska agencija potvrdila je da je slijetanje robota Philae bilo uspješno
Rosetta je lansirana 2004. godine i uspješno je sustigla komet 67P/Čurjumov-Gerasimenko kojega je 'lovila' 10 godina.
Letjelica je koristila gravitaciju Zemlje i Marsa pored kojih je prolijetala kako bi ubrzala, a kako bi uštedjeli energiju, kontrola leta stavila ju je u "hibernaciju" na čak 31 mjesec, sve do siječnja ove godine.
U siječnju su uspješno "probudili" sondu, čime je započela posljednja etapa tog povijesnog putovanja.
Komet koji je velik 3,5 puta četiri kilometra, kreće se brzinom od 55.000 kilometara na sat. Brzina sonde je sada smanjena te ona leti usporedo s njime, relativnom brzinom sporog ljudskog hoda, od jednog metra u sekundi.
Robotska sonda Philae teška je 100 kg i prva je sonda koja će sletjeti na jezgru kometa. Sondi će trebati sedam i pol sati da prijeđe 22,5 kilometara od pozicije Rosette iznad kometa te sleti na područje koje je nazvano Agilkia, na površini jezgre kometa. Kad Philae sleti, izbacit će harpune koji će ga pričvrstiti za površinu.

   http://new.livestream.com/accounts/362/events/3544091/player?width=596&amp;height=335&amp;autoPlay=true&amp;mute=false
 

'Ovo je velik korak za ljudsku civilizaciju'

<para> Pokvarena jaja, konjska mokraća, alkohol i gorki badem mješavina je mirisa koje biste zatekli kad biste mogli iz dubokog svemira dopremiti komet na Zemlju.</para>
<para>Instrument na letjelici Rosetta otkrio je intrigantne kemikalije na kometu 67P/Churyumov-Gerasimenko kad je u kolovozu naišao na njega. Molekule su uključivale amonijak, metan, sumporovodik, cijanovodik i formaldehid.</para>
<para>"Kad biste mogli pomirisati komet, vjerojatno biste poželjeli da niste", napisao je tim znanstvenika na blogu Europske svemirske agencije.</para>
<para>Rosetta se trenutno nalazi u orbiti kometa oko 400 milijuna kilometara od Sunca, a 12. studenog na njega će spustiti robota koji će izvesti dodatne testove.</para>

Pokvarena jaja, konjska mokraća, alkohol i gorki badem. Evo gdje ćete naći taj miris 
 Pokvarena jaja, konjska mokraća, alkohol i gorki badem mješavina je mirisa koje biste zatekli kad biste mogli iz dubokog svemira dopremiti komet na Zemlju.
Instrument na letjelici Rosetta otkrio je intrigantne kemikalije na kometu 67P/Churyumov-Gerasimenko kad je u kolovozu naišao na njega. Molekule su uključivale amonijak, metan, sumporovodik, cijanovodik i formaldehid.
"Kad biste mogli pomirisati komet, vjerojatno biste poželjeli da niste", napisao je tim znanstvenika na blogu Europske svemirske agencije.
Rosetta se trenutno nalazi u orbiti kometa oko 400 milijuna kilometara od Sunca, a 12. studenog na njega će spustiti robota koji će izvesti dodatne testove. 

Pokvarena jaja, konjska mokraća, alkohol i gorki badem. Evo gdje ćete naći taj miris

<para> 
Koncertna sezona u Zagrebu i ostatku Hrvatske naprosto luduje. Fanovi dobrih live nastupa već kalkuliraju i usklađuju rasporede kako bi se svi resursi ravnomjerno rasporedili na sve želje i mogućnosti. Ovih dana, za sve post-rock ljubitelje, stigla je još jedna čestitka, piše <emphasis>Muzika.hr.</emphasis>
</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="http://www.youtube.com/embed/zoEY5NoaMuw"/>
<para>U srijedu 6. srpnja u AKC Mediku, stiže Rosetta. Američki metalci za astronaute, kako se sami nazivaju, službeno su potvrdili da u sklopu svoje turneje stižu i u Zagreb, a sa sobom vode i zanimljivi City of Ships.</para>
<para>Dodatne informacije o ulaznicama i još jednoj predgrupi još čekamo, ali stižu uskoro.</para>

Rosetta, američki metalci za austronaute, u Zagrebu  U srijedu 6. srpnja u AKC Mediku stiže Rosetta. Američki metalci za astronaute u sklopu svoje turneje stižu u metropolu, a sa sobom dovode City of Ships. 
 
Koncertna sezona u Zagrebu i ostatku Hrvatske naprosto luduje. Fanovi dobrih live nastupa već kalkuliraju i usklađuju rasporede kako bi se svi resursi ravnomjerno rasporedili na sve želje i mogućnosti. Ovih dana, za sve post-rock ljubitelje, stigla je još jedna čestitka, piše Muzika.hr.


U srijedu 6. srpnja u AKC Mediku, stiže Rosetta. Američki metalci za astronaute, kako se sami nazivaju, službeno su potvrdili da u sklopu svoje turneje stižu i u Zagreb, a sa sobom vode i zanimljivi City of Ships.
Dodatne informacije o ulaznicama i još jednoj predgrupi još čekamo, ali stižu uskoro. 

#rosetta

Zabila se u ledom okovanu površinu kometa 67P

Zabila se u ledom okovanu površinu kometa 67P

Što su otkrili Rosetta i Philae nakon 12-godišnje svemirske odiseje?

Što su otkrili Rosetta i Philae nakon 12-godišnje svemirske odiseje?

'Možda konačno znamo kako je nastao život na Zemlji!

'Možda konačno znamo kako je nastao život na Zemlji!

Philae lander je 'potpuno budan'

Philae lander je 'potpuno budan'

Probudila se sonda Philae! "Halo, budna sam"

Probudila se sonda Philae! "Halo, budna sam"

Baka čokoladom umalo pobila cijelu obitelj

Baka čokoladom umalo pobila cijelu obitelj

Teški problemi na kometu

Teški problemi na kometu

Objavljena prva fotografija snimljena na kometu

Objavljena prva fotografija snimljena na kometu

'Ovo je velik korak za ljudsku civilizaciju'

'Ovo je velik korak za ljudsku civilizaciju'

Pokvarena jaja, konjska mokraća, alkohol i gorki badem. Evo gdje ćete naći taj miris

Pokvarena jaja, konjska mokraća, alkohol i gorki badem. Evo gdje ćete naći taj miris

Rosetta, američki metalci za austronaute, u Zagrebu

Rosetta, američki metalci za austronaute, u Zagrebu