Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>
Kako piše <ulink url="http://www.nacional.hr/ekskluzivno-krsticevica-terete-za-masakr-32-izbjeglica-zena-i-djece/">Nacional</ulink>, potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića tereti se zbog ratnog zločina počinjenog nad srpskim civilima tijekom akcije Maestral 13. rujna 1995. u selu Bravnice nedaleko od Jajca.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="7f66a216-b1cc-11eb-9b10-0242ac14003e"/>
<para>Nakon što su 13. rujna 1995. godine pripadnici Hrvatske vojske napali Srbobran (Donji Vakuf), srpsko stanovništvo s tog područja, među kojima je bilo najviše žena, djece i staraca, bježeći pred njihovim napadom krenulo je prema Jajcu i Banjoj Luci. Kolonu koja se kretala od Donjeg Vakufa prema Jajcu napali su 13. rujna 1995., kod sela Bravnice, na oko tri kilometra ispred Jajca, pripadnici Hrvatske vojske koji su ih pričekali u zasjedi i počeli nemilosrdno ubijati. Riječ je, piše Nacional, o nenaoružanim i potpuno zatečenim civilima, u izbjegličkoj koloni, koji nisu pružali nikakav otpor.</para>
<para>Prilikom tog napada neki su odmah ubijeni, a neki su ranjeni. Prema iskazima svjedoka, samo u jednom autobusu, usred vatre koju su otvorili pripadnici Hrvatske vojske, "ubijeno je i ranjeno više od polovice putnika, da bi taj isti autobus sa žrtvama potom gađali zoljom i zapalili s preostalim ranjenima i mrtvima.“
</para>
<heading2>Uhićenja pripadnika HVO-a u Orašju</heading2>
<para>
Krstičević jer najprije otkazao putovanje u Sarajevo, ali je onda ipak prošlog tjedna posjetio Međugorje gdje se i sastao s ministricom obrane BiH Marinom Pendeš.</para>
<para>Inače, desetorica bivših visokih i vojnih dužnosnika Hrvatskoga vijeća obrane (HVO) uhićena su 31. listopada u Orašju po nalogu Državnog odvjetništva koje ih tereti za ratne zločine počinjene nad zatočenim Srbima. Sud Bosne i Hercegovine u petak je pustio na slobodu jednog uhićenog, a devetoricu zadržao u pritvoru. U medijima su se pojavile informacije da je i Krstičević na popisu osumnjičenika za ratne zločine HV-a i HVO-a u BiH 1995. godine.</para>
<para>Ministar Krstičević poručio je da je ponosan na svoje sudjelovanje u ratu i u 4. gardijskoj brigadi te da su operacije te postrojbe u Bosni i Hercegovini donijele mir i slobodu, a sve drugo za njega je politizacija.</para>
<para>“Moj ratni put kao i pripadnika 4. gardijske brigade apsolutno je čist i na to sam iznimno ponosan. Smatram da politikantska zloporaba pravosuđa u svrhu zastrašivanja Hrvata u BiH i destabilizacije RH, nisu potezi koji pridonose razvoju dobrosusjedskih odnosa”, kazao je pretprošlog tjedna.</para>
<para>“Naglašavam da je ‘Južni potez’ bila briljantna vojna operacija koja je donijela mir na tom području ”, istaknuo je.</para>

Hrvatskog ministra terete za masakr srpskih civila, žena i djece? Damira Krstičevića tereti se za masakr 32 srpskih civila, žena i djece koji su bježali pred Hrvatskom vojskom. 

Kako piše Nacional, potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića tereti se zbog ratnog zločina počinjenog nad srpskim civilima tijekom akcije Maestral 13. rujna 1995. u selu Bravnice nedaleko od Jajca.


Nakon što su 13. rujna 1995. godine pripadnici Hrvatske vojske napali Srbobran (Donji Vakuf), srpsko stanovništvo s tog područja, među kojima je bilo najviše žena, djece i staraca, bježeći pred njihovim napadom krenulo je prema Jajcu i Banjoj Luci. Kolonu koja se kretala od Donjeg Vakufa prema Jajcu napali su 13. rujna 1995., kod sela Bravnice, na oko tri kilometra ispred Jajca, pripadnici Hrvatske vojske koji su ih pričekali u zasjedi i počeli nemilosrdno ubijati. Riječ je, piše Nacional, o nenaoružanim i potpuno zatečenim civilima, u izbjegličkoj koloni, koji nisu pružali nikakav otpor.
Prilikom tog napada neki su odmah ubijeni, a neki su ranjeni. Prema iskazima svjedoka, samo u jednom autobusu, usred vatre koju su otvorili pripadnici Hrvatske vojske, "ubijeno je i ranjeno više od polovice putnika, da bi taj isti autobus sa žrtvama potom gađali zoljom i zapalili s preostalim ranjenima i mrtvima.“

Uhićenja pripadnika HVO-a u Orašju

Krstičević jer najprije otkazao putovanje u Sarajevo, ali je onda ipak prošlog tjedna posjetio Međugorje gdje se i sastao s ministricom obrane BiH Marinom Pendeš.
Inače, desetorica bivših visokih i vojnih dužnosnika Hrvatskoga vijeća obrane (HVO) uhićena su 31. listopada u Orašju po nalogu Državnog odvjetništva koje ih tereti za ratne zločine počinjene nad zatočenim Srbima. Sud Bosne i Hercegovine u petak je pustio na slobodu jednog uhićenog, a devetoricu zadržao u pritvoru. U medijima su se pojavile informacije da je i Krstičević na popisu osumnjičenika za ratne zločine HV-a i HVO-a u BiH 1995. godine.
Ministar Krstičević poručio je da je ponosan na svoje sudjelovanje u ratu i u 4. gardijskoj brigadi te da su operacije te postrojbe u Bosni i Hercegovini donijele mir i slobodu, a sve drugo za njega je politizacija.
“Moj ratni put kao i pripadnika 4. gardijske brigade apsolutno je čist i na to sam iznimno ponosan. Smatram da politikantska zloporaba pravosuđa u svrhu zastrašivanja Hrvata u BiH i destabilizacije RH, nisu potezi koji pridonose razvoju dobrosusjedskih odnosa”, kazao je pretprošlog tjedna.
“Naglašavam da je ‘Južni potez’ bila briljantna vojna operacija koja je donijela mir na tom području ”, istaknuo je. 'AUTOBUS SU IZREŠETALI PA GAĐALI ZOLJOM': 

'AUTOBUS SU IZREŠETALI PA GAĐALI ZOLJOM':

Hrvatskog ministra terete za masakr srpskih civila, žena i djece?

<para>
Prvoosumnjičeni 67-godišnjak i drugoosumnjičeni 51-godišnjak su od 21. kolovoza do 21. listopada 1991. godine, kao zapovjednici srpskih paravojnih postrojbi, zajednički donosili odluke i izdavali naredbe da se civili i zarobljenici prvo zlostavljaju, a zatim ubijaju. Pripadnici njihovih postrojbi su, prema prijavi, odvodili i zatvarali civile u podrum društvenog doma u Ličkom Osiku.
</para>
<heading2>Bacali u jame</heading2>
<para>
Tamo su ih psihički i fizički zlostavljali. Zatim su ih 13. listopada 1991. godine usmrtili vatrenim oružjem i njihova tijela bacili u jame na području mjesta Ljubovo, nedaleko Ličkog Osika.</para>
<para>Trećeosumnjičeni muškarac, kao zapovjednik tzv. Jedinice za posebne namjene, Odjeljenja milicije Teslingrad, nije spriječio zatvaranje, zlostavljanje i ubijanje civilnog stanovništva, što je bio dužan učiniti prema odredbama ratnih i humanitarnih propisa, kao i pravilima međunarodnog prava.
</para>
<heading4>Ubili i jednog vojnika</heading4>
<para>
Osim toga, trojka se sumnjiči da nisu spriječili ubojstvo zarobljenog pripadnika hrvatske vojske neutvrđenog dana od kraja rujna do 13. listopada 1991. godine.</para>
<para>Osumnjičeni su počinili kaznena djela na štetu 18 hrvatskih državljana, od čega 17 civilnih osoba i jednog pripadnika hrvatske vojske. Protiv njih je podnesena kaznena prijava Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci.</para>

Srpski zapovjednici mučili i ubili 17 civila i jednog vojnika Policija je dovršila kriminalističku obradu nad trojicom zapovjednika srpskih paravojnih postrojbi tzv. 

Prvoosumnjičeni 67-godišnjak i drugoosumnjičeni 51-godišnjak su od 21. kolovoza do 21. listopada 1991. godine, kao zapovjednici srpskih paravojnih postrojbi, zajednički donosili odluke i izdavali naredbe da se civili i zarobljenici prvo zlostavljaju, a zatim ubijaju. Pripadnici njihovih postrojbi su, prema prijavi, odvodili i zatvarali civile u podrum društvenog doma u Ličkom Osiku.

Bacali u jame

Tamo su ih psihički i fizički zlostavljali. Zatim su ih 13. listopada 1991. godine usmrtili vatrenim oružjem i njihova tijela bacili u jame na području mjesta Ljubovo, nedaleko Ličkog Osika.
Trećeosumnjičeni muškarac, kao zapovjednik tzv. Jedinice za posebne namjene, Odjeljenja milicije Teslingrad, nije spriječio zatvaranje, zlostavljanje i ubijanje civilnog stanovništva, što je bio dužan učiniti prema odredbama ratnih i humanitarnih propisa, kao i pravilima međunarodnog prava.

Ubili i jednog vojnika

Osim toga, trojka se sumnjiči da nisu spriječili ubojstvo zarobljenog pripadnika hrvatske vojske neutvrđenog dana od kraja rujna do 13. listopada 1991. godine.
Osumnjičeni su počinili kaznena djela na štetu 18 hrvatskih državljana, od čega 17 civilnih osoba i jednog pripadnika hrvatske vojske. Protiv njih je podnesena kaznena prijava Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci. SPORA PRAVDA: 

SPORA PRAVDA:

Srpski zapovjednici mučili i ubili 17 civila i jednog vojnika

<para>Na Županijskom sudu u <ulink url="http://danas.net.hr/hrvatska/gradovi/vukovar">Vukovaru</ulink> svjedočili su patolog dr. Zdravko Tomašević, koji je tada obducirao tijelo žrtve i vještak patolog vukovarske bolnice, i dr. Anto Blažanović, koji je vještačio Tomaševićevo obdukcijsko izvješće. Tomašević je posvjedočio kako je ocijenio da je žena ubijena iz neposredne blizine, od nekoliko milimetara, hicem u glavu. Blažanović je potvrdio da su druge ozljede na glavi mogle nastati "djelovanjem tupog tvrdog mehaničkog sredstva", pa se može raditi o udarcima kundakom, no nije sa sigurnošću mogao reći u kojem je položaju bila žrtva kada je zadobila smrtonosne ozljede.</para>
<para>Optuženi Z.
 B., koji je u vrijeme kada je počinio zločin imao 21 godinu, nije imao primjedbi na izlaganje vještaka i svjedoka, ali je zatražio balističko vještačenje kako bi se utvrdilo iz kojeg je oružja žrtva ubijena jer za očevida na licu mjesta 1997. nije izuzeto oružje. Bauković je, naime, odmah nakon ubojstva napustio Ilok i pobjegao u Srbiju. No, sudsko vijeće to je odbilo jer je vještak balističke struke još prije utvrdio o kakvom je oružju riječ.</para>
<heading2>Ubojstvo - a ne ratni zločin</heading2>
<para>
Točno prije dvije godine, 14 godina nakon ubojstva, PU vukovarsko-srijemska završila je kriminalističko istraživanje i utvrdila da je Z.B. osnovano osumnjičen, no on je tada bio nedostupan hrvatskom pravosuđu. On je, kako je utvrdilo kriminalističko istraživanje, 14. siječnja 1997. hodao po Iloku s oružjem u ruci i iz čista mira ubio D.
 B., koja je mirno prolazila ulicom dok je ubojica, kao da se nije ništa dogodilo, nastavio ludovati pucajući u zrak pa je, tvrde Iločani, pucao i na pripadnike prijelazne policije sastavljene od Hrvata i Srba, koja je tada već bila formirana.</para>
<para>Sudac Slavko Teofilović kaže da se Z.B. ne sudi za ratni zločin nego za ubojstvo.</para>

Iz čista mira ubio ženu koja je prolazila ulicom Nastavlja se suđenje Z.B. (37), optuženom da je u veljači 1997. u Iloku, gdje je tada još bila međunarodna uprava UNTAES-a, kao pripadnik srpskih paravojnih postrojbi automatskim oružjem ubio D. 
Na Županijskom sudu u Vukovaru svjedočili su patolog dr. Zdravko Tomašević, koji je tada obducirao tijelo žrtve i vještak patolog vukovarske bolnice, i dr. Anto Blažanović, koji je vještačio Tomaševićevo obdukcijsko izvješće. Tomašević je posvjedočio kako je ocijenio da je žena ubijena iz neposredne blizine, od nekoliko milimetara, hicem u glavu. Blažanović je potvrdio da su druge ozljede na glavi mogle nastati "djelovanjem tupog tvrdog mehaničkog sredstva", pa se može raditi o udarcima kundakom, no nije sa sigurnošću mogao reći u kojem je položaju bila žrtva kada je zadobila smrtonosne ozljede.
Optuženi Z.
   B., koji je u vrijeme kada je počinio zločin imao 21 godinu, nije imao primjedbi na izlaganje vještaka i svjedoka, ali je zatražio balističko vještačenje kako bi se utvrdilo iz kojeg je oružja žrtva ubijena jer za očevida na licu mjesta 1997. nije izuzeto oružje. Bauković je, naime, odmah nakon ubojstva napustio Ilok i pobjegao u Srbiju. No, sudsko vijeće to je odbilo jer je vještak balističke struke još prije utvrdio o kakvom je oružju riječ.
Ubojstvo - a ne ratni zločin

Točno prije dvije godine, 14 godina nakon ubojstva, PU vukovarsko-srijemska završila je kriminalističko istraživanje i utvrdila da je Z.B. osnovano osumnjičen, no on je tada bio nedostupan hrvatskom pravosuđu. On je, kako je utvrdilo kriminalističko istraživanje, 14. siječnja 1997. hodao po Iloku s oružjem u ruci i iz čista mira ubio D.
   B., koja je mirno prolazila ulicom dok je ubojica, kao da se nije ništa dogodilo, nastavio ludovati pucajući u zrak pa je, tvrde Iločani, pucao i na pripadnike prijelazne policije sastavljene od Hrvata i Srba, koja je tada već bila formirana.
Sudac Slavko Teofilović kaže da se Z.B. ne sudi za ratni zločin nego za ubojstvo. 

Iz čista mira ubio ženu koja je prolazila ulicom

<para> 
Zamjenik srbijanskog tužitelja za ratne zločine i glasnogovornik tog tužiteljstva Bruno Vekarić naveo je kako je riječ o srbijanskim državljanima protiv kojih se u Crnoj Gori vodi kazneni postupak, te da se na temelju sporazuma može očekivati njihovo izručenje.</para>
<para>Radi se o Radoju Radunoviću, Milisavu Markoviću, Predragu Strugaru, Miloradu Ivanoviću i Bošku Bojoviću, objavio je srbijanski ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić. Njih petoricu Crna Gora potražuje zbog ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. Oni su već odvedeni istražnom sucu i određen im je ekstradicijski pritvor.</para>
<para>Oni su uhićeni temeljem sporazuma koji su petak navečer u Beogradu žurno potpisali srbijanska ministarica pravosuđa Snežana Malović i veleposlnik Crne Gore u Beogradu Igor Jovović, a koji je odmah stupio na snagu.</para>
<para>Sporazum je trebao biti potpisan za nekoliko dana, ali Malović je objasnila kako su dvije zemlje požurile upravo zbog operativnih istraga u tijeku i očekivanih uhićenja. Koordiniranim akcijama srbijanske i crnogorske policije uhićeno je u subotu još nekoliko osoba osumnjičenih za teška kaznena djela.</para>
<para>Izručenje se, kako je objasnila Malović, po sporazumu može odobriti za kaznena djela organiziranog kriminala, korupcije, kaznenih djela protiv čovječnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom, kao i pranja novca te drugih teških kaznenih djela za koja je zapriječena kazna zatvora od pet i više godina.</para>
<heading4>Prethodni članak:</heading4>
<para>
arti-201010230009006</para>

Zbog ratnih zločina uhićeno pet osoba 
 
Zamjenik srbijanskog tužitelja za ratne zločine i glasnogovornik tog tužiteljstva Bruno Vekarić naveo je kako je riječ o srbijanskim državljanima protiv kojih se u Crnoj Gori vodi kazneni postupak, te da se na temelju sporazuma može očekivati njihovo izručenje.
Radi se o Radoju Radunoviću, Milisavu Markoviću, Predragu Strugaru, Miloradu Ivanoviću i Bošku Bojoviću, objavio je srbijanski ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić. Njih petoricu Crna Gora potražuje zbog ratnih zločina protiv civilnog stanovništva. Oni su već odvedeni istražnom sucu i određen im je ekstradicijski pritvor.
Oni su uhićeni temeljem sporazuma koji su petak navečer u Beogradu žurno potpisali srbijanska ministarica pravosuđa Snežana Malović i veleposlnik Crne Gore u Beogradu Igor Jovović, a koji je odmah stupio na snagu.
Sporazum je trebao biti potpisan za nekoliko dana, ali Malović je objasnila kako su dvije zemlje požurile upravo zbog operativnih istraga u tijeku i očekivanih uhićenja. Koordiniranim akcijama srbijanske i crnogorske policije uhićeno je u subotu još nekoliko osoba osumnjičenih za teška kaznena djela.
Izručenje se, kako je objasnila Malović, po sporazumu može odobriti za kaznena djela organiziranog kriminala, korupcije, kaznenih djela protiv čovječnosti i drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom, kao i pranja novca te drugih teških kaznenih djela za koja je zapriječena kazna zatvora od pet i više godina.
Prethodni članak:

arti-201010230009006 

Zbog ratnih zločina uhićeno pet osoba

Postroll

Preroll

'AUTOBUS SU IZREŠETALI PA GAĐALI ZOLJOM': Hrvatskog ministra terete za masakr srpskih civila, žena i djece?

#razni zločin

Hrvatskog ministra terete za masakr srpskih civila, žena i djece?

Hrvatskog ministra terete za masakr srpskih civila, žena i djece?

Srpski zapovjednici mučili i ubili 17 civila i jednog vojnika

Srpski zapovjednici mučili i ubili 17 civila i jednog vojnika

Iz čista mira ubio ženu koja je prolazila ulicom

Iz čista mira ubio ženu koja je prolazila ulicom

Zbog ratnih zločina uhićeno pet osoba

Zbog ratnih zločina uhićeno pet osoba