Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe


<heading2>Idealan je za mrsavljenje</heading2>
<para>
U salici kuhanog kupusa nalaze se samo 33 kalorije, a on sadrzi i malo masnoca, te puno vlakana.
</para>
<heading2>Hrana za mozak</heading2>
<para>
Pun je vitamina K i antocijana koji pomazu u mentalnom funkcioniranju i koncentraciji. Ove hranjive tvari ce vam pomoci i kod ostecenja zivcanog sustava, te ce poboljsati vas obrambeni mehanizam protiv razvoja Alzheimerove bolesti i demencije.
</para>
<heading2>Pun je sumpora, proljepsavajuceg minerala</heading2>
<para>
Kupus pomaze u isusivanju masne koze sklone aknama. Sumpor je naime nuzan za keratin, protein bez kojeg ne bismo imali zdravu kosu, nokte i kozu.
</para>
<heading2>Odlican je za detoksikaciju</heading2>
<para>
Visoka razina vitamina C i sumpora u kupusu, uklanja toksine (slobodne radikale i mokracne kiseline) koji su glavni uzrocnici artritisa, koznih bolesti, reume i kostobolje.
</para>
<heading2>Ima spojeve poznate po sprjecavanju razvoja karcinoma</heading2>
<para>
Spojevi lupeol, sinigrini i sulforafan stimuliraju aktivnost enzima i zaustavljaju rast kancerogenih tumora. Istrazivanje na zenama pokazalo je smanjen broj oboljelih od raka dojke kad su u prehranu dodale kupus.
</para>
<heading2>Pomaze krvnom tlaku da ne raste</heading2>
<para>
Visoka razina kalija pomaze u prohodnosti krvih zila, te olaksava protok krvi.
</para>
<heading2>Dobar je za glavobolju</heading2>
<para>
Topla kompresa od listova kupusa moze pomoci kod glavobolje. Usitnite listove kupusa, umotajte ih u krpu i stavite na celo. Takoder, pijte sok od kupusa, 25-50 ml dnevno, u slucaju kronicnih glavobolja.
</para>
<heading2>Pomaze kod mamurluka</heading2>
<para>
Jos od vremena starih Rimljana, mamrluk se lijecio s kupusom.
</para>
<heading2>Djeluje protuupalno i regulira secer u krvi</heading2>
<para>
Prirodni crveni pigment crvenog kupusa navodno snizava razinu secera u krvi i pojacava proizvodnju inzulina. Crveni kupus sadrzi i protuupalna svojstva, kao i repa.</para>

Jelo siromaha štiti vas od raka, drži pod kontrolom tlak, sećer i liniju Kupus je izuzetno snazan lijek. 
Idealan je za mrsavljenje

U salici kuhanog kupusa nalaze se samo 33 kalorije, a on sadrzi i malo masnoca, te puno vlakana.

Hrana za mozak

Pun je vitamina K i antocijana koji pomazu u mentalnom funkcioniranju i koncentraciji. Ove hranjive tvari ce vam pomoci i kod ostecenja zivcanog sustava, te ce poboljsati vas obrambeni mehanizam protiv razvoja Alzheimerove bolesti i demencije.

Pun je sumpora, proljepsavajuceg minerala

Kupus pomaze u isusivanju masne koze sklone aknama. Sumpor je naime nuzan za keratin, protein bez kojeg ne bismo imali zdravu kosu, nokte i kozu.

Odlican je za detoksikaciju

Visoka razina vitamina C i sumpora u kupusu, uklanja toksine (slobodne radikale i mokracne kiseline) koji su glavni uzrocnici artritisa, koznih bolesti, reume i kostobolje.

Ima spojeve poznate po sprjecavanju razvoja karcinoma

Spojevi lupeol, sinigrini i sulforafan stimuliraju aktivnost enzima i zaustavljaju rast kancerogenih tumora. Istrazivanje na zenama pokazalo je smanjen broj oboljelih od raka dojke kad su u prehranu dodale kupus.

Pomaze krvnom tlaku da ne raste

Visoka razina kalija pomaze u prohodnosti krvih zila, te olaksava protok krvi.

Dobar je za glavobolju

Topla kompresa od listova kupusa moze pomoci kod glavobolje. Usitnite listove kupusa, umotajte ih u krpu i stavite na celo. Takoder, pijte sok od kupusa, 25-50 ml dnevno, u slucaju kronicnih glavobolja.

Pomaze kod mamurluka

Jos od vremena starih Rimljana, mamrluk se lijecio s kupusom.

Djeluje protuupalno i regulira secer u krvi

Prirodni crveni pigment crvenog kupusa navodno snizava razinu secera u krvi i pojacava proizvodnju inzulina. Crveni kupus sadrzi i protuupalna svojstva, kao i repa. 

Jelo siromaha štiti vas od raka, drži pod kontrolom tlak, sećer i liniju


<heading2>Jaja su nezdrava</heading2>
<para>
S ovom su neistinom nutricionisti napravili puno stete. Naime, uspjeli su demonizirati izuzetno zdravu namirnicu koja sadrzi veliku kolicinu kolesterola, pa se smatralo da povecava rizik od srcanih bolesti.</para>
<para>No nedavno je dokazano da kolesterol u prehrani ne utjece na povecanje kolesterola u krvi. Dapace, jaja su puna dobrog kolesterola i nimalo ne utjecu na srcane probleme. Uz to, ona su namirnica bogata hranjivim tvarima, te sadrze jedinstvenu vrstu antioksidansa koji cuvaju vid. Na kraju, lakse cete smrsavjeti ako doruckujete jaja nego pecivo iz obliznje pekarne.</para>
<heading2>Zasicene masti su lose za zdravlje</heading2>
<para>
Prije nekoliko deseteljeca odluceno je da je okidac epidemije srcanih bolesti jedenje previse masti, pogotovo zasicenih masti. To se baziralo ne nekoliko povrsno odradenih istrazivanja i politickim odlukama koje su se pokazale izrazito losima.</para>
<para>2010. godine objavljen je rad kojim je obuhvaceno 21 istrazivanje, a koji je dokazao da nema apsolutno nikakve poveznice izmedu zasicenih masti i srcanih bolesti. Dapace, konzumiranje zasicenih masti povecava razinu dobog kolesterola u krvi. Dakle, nemojte se bojati mesa, kokosovog ulja, sira i maslaca.</para>
<heading2>Svi bi trebali jesti zitarice</heading2>
<para>
Ideja da bi ljudi trebali bazirati svoju prehranu na zitaricama nikad nije pretjerano 'drzala vodu'. Poljoprivredna revolucija dogodila se rano u evolucijskoj povijesti, a nasi geni se nisu znacajno promijenili u meduvremenu. Zitarice nisu bas bogate hranjivim sastojcima, pogotovo u usporedbi s drugim namirnicama, kao primjerice povrce. Takoder su bogate fitinskom kiselinom koja veze bitne minerale u crijevima i sprjecava ih da se apsorbiraju.</para>
<para>Zitarica koju najcesce konzumiraju Zapadnjaci je psenica - koja se sve cesce razotkriva kao razlog brojnih zdravstvenih problema, od blagih do ozbiljnih. Dovoljno je reci da sve vise ljudi pokazuje znakove preosjetljivosti na gluten - protein iz psenice.</para>
<heading2>Konzumiranje previse bjelancevina lose ce djelovati na vase kosti i bubrege</heading2>
<para>
Prehrana bogata bjelancevinama bila je cesto optuzivana za nastanak osteoporoze i bubrezne bolesti. I iako je cinjenica da se konzumiranjem bjelancevina kratkorocno povecava izlucivanje kalcija iz kostiju, dugorocna istrazivanja pokazala su suprotan ucinak.</para>
<para>Naime dugorocnom konzumacijom bjelancevine pomazu u jacanju i zdravlju kostiju i smanjuju rizik od fraktura. Uz to, istrazivanja nisu pokazala nikakvu pojavu visoke razine bjelancevina kod ljudi koji su bubrezni bolesnici. Kod njih su glavni rizici zatajenja bubrega dijabetes i visok krvni tlak.</para>
<heading2>Namirnice s malo masti su najbolji odabir</heading2>
<para>
Znate li kakvog je okusa normalna hrana nakon sto se iz nje odstrani sva masnoca? E pa, ima okus po stiroporu. A to nitko ne bi zelio jesti. S obzirom da i proizvodaci hrane to znaju, oni dodaju razlicite druge stvari kako bi nadomjestili nedostatak masti. Pa najcesce dodaju secer, tj. umjetne zasladivace koji su povezani s pretiloscu, dijabetesom, metabolickim sindromom, srcanim bolestima, prijevremenim porodom i depresijom. I na kraju imate nezdraviju namirnicu nego da ste pojeli njezinu punomasnu verziju.</para>
<heading2>Tijekom dana biste trebali pojesti vise manjih obroka</heading2>
<para>
Ideja iza ovoga jest da biste trebali jesti cesce, manje obroke, kako biste metabolizam odrzavali u stanju pripravnosti i rada. No neki tvrde da je to mit koji nema nikakvog smisla. Naime, cinjenica je da jedenjem malo ubrzavate metabolizam (dok probavljate obrok), no kolicina pojedene hrane odreduje koliko ce energije biti potroseno, a ne broj obroka.</para>
<para>Ovaj nacin razmisljanja je testiran vise puta i kontrolirane studije, u kojima bi jedna grupa jela puno malih obroka, dok bi istu kolicinu druga skupina pojela u manjem broju obroka, pokazale su da ne postoji apsolutno nikakva razlika izmedu dvije grupe. Ne samo da je za vecinu ljudi ovaj nacin jedenja besmislen, nego moze biti i stetan, jer za nase tijelo nije prirodno da je konstantno sito. U prirodi smo povremeno postili, te nismo ni blizu jeli toliko cesto kao danas.</para>
<para>Kad neko vrijeme ne jedete, u tijelu se dogada stanicni proces putem kojeg se iz stanica izbacuju stetne tvari, sto znaci da je post itekako zdrav.</para>
<heading2>Ugljikohidrati bi trebali biti vas najveci izvor kalorija</heading2>
<para>
U svijetu prevladava misljenje da bi svi trebali jesti prehranu s malim udjelom masnoca, te da bi ugljikohidrati trebali zauzimati 50-60 posto svih unesenih kalorija. Ova vrst prehrane sadrzi mnostvo zitarica i secera, te malu kolicinu masne hrane kao sto su meso i jaja. Iako za neke osobe ovakva dijeta moze savrseno funkcionirati, to ce najcesce biti oni koji su prirodno vitke grade.</para>
<para>No za one sklonije debljanju, koji imaju metabolicki sindrom ili dijabetes, ova kolicina ugljikohidrata mogla bi se pokazati prilicno opasnom. I to je proucavano detaljno.</para>
<heading2>Sjemenke bogate s omega-6 i biljna ulja su dobra za vas</heading2>
<para>
Polinezasicene masti se smatraju zdravima jer je nekoliko istrazivanja pokazalo da smanjuju rizik od srcanih bolesti. No postoje mnoge vrste polinezaiscenih masti i nisu sve iste. Najbitnije je da postoje omega-3 i omega-6 masne kiseline. I dok omega-3 djeluju protuupalno i smanjuju rizik od pojave mnogih bolesti povezanih s upalnim procesima, ljudi u stvari trebaju unositi omega-3 i omega-6 kiseline u odredenom omjeru u organizam. Ako ima pak previse omega-6 kiselina, to moze uzrokovati probleme.</para>
<para>Danas ljudi najvise omega-6 kiselina unose u tijelu u obliku soje, kukuruza, i ulja suncokreta. Tijekom evolucije, nikad pak nisu imali pristup takvom obilju omega-6 masti, jer ih je neprirodno unositi u tolikoj kolicini. Stovise, one povecavaju rizik od srcanih bolesti.</para>
<heading2>Prehrana s malo ugljikohidrata je opasna</heading2>
<para>
Iako ovakva vrst prehrane moze biti potencijalni lijek za mnoge ucestale zdravstvene tegobe zapadne civilizacije, nije svemoguca i nece pomoci bas svima. No prehrana s malo ugljikohidrata (kakvu su demonizirali nutricionisti i mediji) dokazano je smanjila tjelesne masti, i to puno vise nego prehrana sa smanjenim unosom masti. Smanjila je znacajno krvni tlak i secer u krvi (istodobno poboljsavajuci simptome dijabetesa). Povecala je razinu dobrog kolesterola, te smanjila onu losega, a i lako se pridrzavati ovakvog nacina prehrane.</para>
<heading2>Secer je  nezdrav jer sadrzi prazne kalorije</heading2>
<para>
Siroko je prosireno vjerovanje da je secer los za zdravlje zato sto sadrzi prazne kalorije. To je istina, on sadrzi puno kalorija bez nuznih hranjivih tvari. No to je samo mali dio. Secer, prvenstveno zbog visokog udjela fruktoze, utjece na metabolizam na nacin da se pocnemo ubrzano debljati i da obolimo od metabolicke bolesti. Fruktoza se zatim metabolizira u jetri i pretvara u masti koje putuju do krvi, sto povecava kolesterol i trigliceride.</para>
<para>Secer uz to stvara osjetljivost na hormone inzulin i leptin, sto potice pretilost, metabolicki sindrom i dijabetes.</para>
<heading2>Namirnice bogate mastima ce vas udebljati</heading2>
<para>
Nekako je intuitivno vjerovanje da cemo se konzumiranjem masnoca i sami udebljati. Sve ono sto se nakuplja ispod nase koze i zbog cega djelujemo mekano i pufasto su masti. Dakle, mozete vjerovati da cete se odricanjem jedenja masti odreci i potkoznih masti. No to nije tako jednostavno.</para>
<para>Unatoc tome sto masti imaju vise kalorija po gramu do ugljikohidrata ili bjelancevina, ljudi se ne debljaju od njih. Naime sve je stvar konteksta i ovisi u kojim kombinacijama unosite u tijelo masti, jer ce, primjerice obrok bogat mastima i ugljikohidratima djelovati debljajuce, dok ce obrok bogat mastima, no siromasan ugljikohidratima uzrokovati gubitak tjelesnih masti, i to itekoliko vise od one prehrane koja ima mali udio masti.</para>

Najgore moguce lazi o hrani koje su izrekli, ni manje ni vise, nego strucnjaci Mnoge dezinformacije kruze vodecim nutricionistickim krugovima. Mnoge od njih ne samo da vam nece pomoci, nego cine vise stete nego koristi, a evo nekih od najgorih... 
Jaja su nezdrava

S ovom su neistinom nutricionisti napravili puno stete. Naime, uspjeli su demonizirati izuzetno zdravu namirnicu koja sadrzi veliku kolicinu kolesterola, pa se smatralo da povecava rizik od srcanih bolesti.
No nedavno je dokazano da kolesterol u prehrani ne utjece na povecanje kolesterola u krvi. Dapace, jaja su puna dobrog kolesterola i nimalo ne utjecu na srcane probleme. Uz to, ona su namirnica bogata hranjivim tvarima, te sadrze jedinstvenu vrstu antioksidansa koji cuvaju vid. Na kraju, lakse cete smrsavjeti ako doruckujete jaja nego pecivo iz obliznje pekarne.
Zasicene masti su lose za zdravlje

Prije nekoliko deseteljeca odluceno je da je okidac epidemije srcanih bolesti jedenje previse masti, pogotovo zasicenih masti. To se baziralo ne nekoliko povrsno odradenih istrazivanja i politickim odlukama koje su se pokazale izrazito losima.
2010. godine objavljen je rad kojim je obuhvaceno 21 istrazivanje, a koji je dokazao da nema apsolutno nikakve poveznice izmedu zasicenih masti i srcanih bolesti. Dapace, konzumiranje zasicenih masti povecava razinu dobog kolesterola u krvi. Dakle, nemojte se bojati mesa, kokosovog ulja, sira i maslaca.
Svi bi trebali jesti zitarice

Ideja da bi ljudi trebali bazirati svoju prehranu na zitaricama nikad nije pretjerano 'drzala vodu'. Poljoprivredna revolucija dogodila se rano u evolucijskoj povijesti, a nasi geni se nisu znacajno promijenili u meduvremenu. Zitarice nisu bas bogate hranjivim sastojcima, pogotovo u usporedbi s drugim namirnicama, kao primjerice povrce. Takoder su bogate fitinskom kiselinom koja veze bitne minerale u crijevima i sprjecava ih da se apsorbiraju.
Zitarica koju najcesce konzumiraju Zapadnjaci je psenica - koja se sve cesce razotkriva kao razlog brojnih zdravstvenih problema, od blagih do ozbiljnih. Dovoljno je reci da sve vise ljudi pokazuje znakove preosjetljivosti na gluten - protein iz psenice.
Konzumiranje previse bjelancevina lose ce djelovati na vase kosti i bubrege

Prehrana bogata bjelancevinama bila je cesto optuzivana za nastanak osteoporoze i bubrezne bolesti. I iako je cinjenica da se konzumiranjem bjelancevina kratkorocno povecava izlucivanje kalcija iz kostiju, dugorocna istrazivanja pokazala su suprotan ucinak.
Naime dugorocnom konzumacijom bjelancevine pomazu u jacanju i zdravlju kostiju i smanjuju rizik od fraktura. Uz to, istrazivanja nisu pokazala nikakvu pojavu visoke razine bjelancevina kod ljudi koji su bubrezni bolesnici. Kod njih su glavni rizici zatajenja bubrega dijabetes i visok krvni tlak.
Namirnice s malo masti su najbolji odabir

Znate li kakvog je okusa normalna hrana nakon sto se iz nje odstrani sva masnoca? E pa, ima okus po stiroporu. A to nitko ne bi zelio jesti. S obzirom da i proizvodaci hrane to znaju, oni dodaju razlicite druge stvari kako bi nadomjestili nedostatak masti. Pa najcesce dodaju secer, tj. umjetne zasladivace koji su povezani s pretiloscu, dijabetesom, metabolickim sindromom, srcanim bolestima, prijevremenim porodom i depresijom. I na kraju imate nezdraviju namirnicu nego da ste pojeli njezinu punomasnu verziju.
Tijekom dana biste trebali pojesti vise manjih obroka

Ideja iza ovoga jest da biste trebali jesti cesce, manje obroke, kako biste metabolizam odrzavali u stanju pripravnosti i rada. No neki tvrde da je to mit koji nema nikakvog smisla. Naime, cinjenica je da jedenjem malo ubrzavate metabolizam (dok probavljate obrok), no kolicina pojedene hrane odreduje koliko ce energije biti potroseno, a ne broj obroka.
Ovaj nacin razmisljanja je testiran vise puta i kontrolirane studije, u kojima bi jedna grupa jela puno malih obroka, dok bi istu kolicinu druga skupina pojela u manjem broju obroka, pokazale su da ne postoji apsolutno nikakva razlika izmedu dvije grupe. Ne samo da je za vecinu ljudi ovaj nacin jedenja besmislen, nego moze biti i stetan, jer za nase tijelo nije prirodno da je konstantno sito. U prirodi smo povremeno postili, te nismo ni blizu jeli toliko cesto kao danas.
Kad neko vrijeme ne jedete, u tijelu se dogada stanicni proces putem kojeg se iz stanica izbacuju stetne tvari, sto znaci da je post itekako zdrav.
Ugljikohidrati bi trebali biti vas najveci izvor kalorija

U svijetu prevladava misljenje da bi svi trebali jesti prehranu s malim udjelom masnoca, te da bi ugljikohidrati trebali zauzimati 50-60 posto svih unesenih kalorija. Ova vrst prehrane sadrzi mnostvo zitarica i secera, te malu kolicinu masne hrane kao sto su meso i jaja. Iako za neke osobe ovakva dijeta moze savrseno funkcionirati, to ce najcesce biti oni koji su prirodno vitke grade.
No za one sklonije debljanju, koji imaju metabolicki sindrom ili dijabetes, ova kolicina ugljikohidrata mogla bi se pokazati prilicno opasnom. I to je proucavano detaljno.
Sjemenke bogate s omega-6 i biljna ulja su dobra za vas

Polinezasicene masti se smatraju zdravima jer je nekoliko istrazivanja pokazalo da smanjuju rizik od srcanih bolesti. No postoje mnoge vrste polinezaiscenih masti i nisu sve iste. Najbitnije je da postoje omega-3 i omega-6 masne kiseline. I dok omega-3 djeluju protuupalno i smanjuju rizik od pojave mnogih bolesti povezanih s upalnim procesima, ljudi u stvari trebaju unositi omega-3 i omega-6 kiseline u odredenom omjeru u organizam. Ako ima pak previse omega-6 kiselina, to moze uzrokovati probleme.
Danas ljudi najvise omega-6 kiselina unose u tijelu u obliku soje, kukuruza, i ulja suncokreta. Tijekom evolucije, nikad pak nisu imali pristup takvom obilju omega-6 masti, jer ih je neprirodno unositi u tolikoj kolicini. Stovise, one povecavaju rizik od srcanih bolesti.
Prehrana s malo ugljikohidrata je opasna

Iako ovakva vrst prehrane moze biti potencijalni lijek za mnoge ucestale zdravstvene tegobe zapadne civilizacije, nije svemoguca i nece pomoci bas svima. No prehrana s malo ugljikohidrata (kakvu su demonizirali nutricionisti i mediji) dokazano je smanjila tjelesne masti, i to puno vise nego prehrana sa smanjenim unosom masti. Smanjila je znacajno krvni tlak i secer u krvi (istodobno poboljsavajuci simptome dijabetesa). Povecala je razinu dobrog kolesterola, te smanjila onu losega, a i lako se pridrzavati ovakvog nacina prehrane.
Secer je  nezdrav jer sadrzi prazne kalorije

Siroko je prosireno vjerovanje da je secer los za zdravlje zato sto sadrzi prazne kalorije. To je istina, on sadrzi puno kalorija bez nuznih hranjivih tvari. No to je samo mali dio. Secer, prvenstveno zbog visokog udjela fruktoze, utjece na metabolizam na nacin da se pocnemo ubrzano debljati i da obolimo od metabolicke bolesti. Fruktoza se zatim metabolizira u jetri i pretvara u masti koje putuju do krvi, sto povecava kolesterol i trigliceride.
Secer uz to stvara osjetljivost na hormone inzulin i leptin, sto potice pretilost, metabolicki sindrom i dijabetes.
Namirnice bogate mastima ce vas udebljati

Nekako je intuitivno vjerovanje da cemo se konzumiranjem masnoca i sami udebljati. Sve ono sto se nakuplja ispod nase koze i zbog cega djelujemo mekano i pufasto su masti. Dakle, mozete vjerovati da cete se odricanjem jedenja masti odreci i potkoznih masti. No to nije tako jednostavno.
Unatoc tome sto masti imaju vise kalorija po gramu do ugljikohidrata ili bjelancevina, ljudi se ne debljaju od njih. Naime sve je stvar konteksta i ovisi u kojim kombinacijama unosite u tijelo masti, jer ce, primjerice obrok bogat mastima i ugljikohidratima djelovati debljajuce, dok ce obrok bogat mastima, no siromasan ugljikohidratima uzrokovati gubitak tjelesnih masti, i to itekoliko vise od one prehrane koja ima mali udio masti. 

Najgore moguce lazi o hrani koje su izrekli, ni manje ni vise, nego strucnjaci


<para>Jedna od najvećih razlika između morske i obične soli je u sastavu minerala. Morska sol je, naime, krcata mineralima kao što su magnezij, kalcij, natrij i kalij - a svi oni su ključni igrači kad je zdavlje i izgled naše kože u pitanju. Upravo zato, nedostatak njih manifestira se u obliku suhoće kože, sive puti, osjećaja zatezanja, iritacija i crvenila, što je pogotovo vidljivo kad dođu hladniji dani.</para>
<para>Ako morsku sol iz kuhinje prebacite u kupaonu i uključite u svoje beauty rituale, možete samo profitirati, a evo i kako...</para>
<heading2>1. Maska koja uspostavlja ravnotežu</heading2>
<para>
Sol i med imaju protuupalna djelovanja, te mogu uspostaviti ravnotežu kod pretjeranog lučenja masti i hidrataciju, i to u slojevima kože gdje je ona najpotrebnija.</para>
<para>
   <emphasis>Probajte:</emphasis> Pomiješajte dvije žličice morske soli s četiri žličice meda. Nanesite ravnomjerno na čistu, suhu kožu, izbjegavajući područje oko očiju. Nakon 10-15 minuta namočite krpicu u jako vruću vodu i prislonite je na lice na pola minute. Zatim mlakom vodom isperite masku, usput kružnim pokretima prstiju lagano masirajući lice. Na kraju nanesite uobičajenu kremu.</para>
<heading2>2. Tonik za masnu kožu</heading2>
<para>
Sol dubinski čisti pore, pa se koža manje masti i manja je mogućnost od širenja bakterija i nastanka akni.</para>
<para>
   <emphasis>Probajte: </emphasis>Pomiješajte žličicu morske soli sa 120 ml tople vode u maloj sprej bočici, sve dok se sol ne rastopi. Pošpricajte na čistu, suhu kožu, izbjegavajući oči, te upotrebljavajte jednom do dva puta dnevno.</para>
<heading2>3. Omekšajte grubu kožu</heading2>
<para>
Sol je prirodni, nježni piling koji uklanja mrtvu kožu. No istodobno sadrži minerale koji će omekšati kožu i vratiti hidrataciju.</para>
<para>
   <emphasis>Probajte:</emphasis> Pomiješajte četvrtinu šalice soli s pola šalice maslinovog ulja ili omekšalog kokosovog ulja, sve dok ne dobijete čvrstu smjesu. Možete dodati i 10 kapi omiljenog eteričnog ulja. Nanesite na mokru kožu s rukavicom za piling i nježno umasirajte u kožu kružnim pokretima, te isperite.</para>
<heading2>4. Pomlađujući piling</heading2>
<para>
Sol omekšava i vraća kožu u njezino najbolje moguće izdanje.</para>
<para>
   <emphasis>Probajte:</emphasis> Pomiješajte pola šalice soli, četvrtinu šalice čiste aloe vere, četvrtinu šalicu ulja po vašem izboru, jednu žličicu osušenih cvjetova lavande i 10 kapi eteričnog ulja lavande. Tu čvrstu pastu nanesite pod tušem, kao i prethodni piling.</para>
<heading2>5. Umirujuća kupka</heading2>
<para>
Sol apsorbira prljavštinu i toksine, te dubinski čisti pore vaše kože, ali i vraća obrambenu funkciju vašoj koži i zadržava hidrataciju.</para>
<para>
   <emphasis>Probajte:</emphasis> Dodajte trećinu šalice soli u kadu napunjenu toplom vodom, te je dobro promiješajte, kako bi se sol rastopila. Uživajte u kadi 15 do 30 minuta.</para>
<heading2>6. Tretman protiv prhuti</heading2>
<para>
Sol pomaže u omekšavanju i uklanjanju postojećih ljuskica, istodobno stimulirajući cirkulaciju i zdravije tjeme. Ona će također upiti višak masti i pružiti hidrataciju nužnu za izbjegavanje nastanka gljivica.</para>
<para>
   <emphasis>Probajte: </emphasis>Razdvojite kosu na nekoliko mjesta te na tim mjestima po tjemenu posipajte jednu do dvije žličice soli. Mokrim prstima nježno, ali temeljito izmasirajte tjeme (tijekom 10 do 15 minuta). Normalno operite kosu poslije ovoga, te uživajte u instant rezultatima.</para>
<heading2>7. Izbjeljivač zubi</heading2>
<para>
Sol i soda bikarbona su nježni abrazivi koji će vas riješiti mrlja i posvijetliti vaše zube, a sol sadrži i fluorid, što mu je samo dodatan bonus.</para>
<para>
   <emphasis>Probajte:</emphasis> Pomiješajte žličicu soli s dvije žličice sode bikarbone. Umočite u mješavinu vlažnu četkicu za zube i normalno operite zube. Ako vam okus bude preintenzivan, dodajte malo paste za zube na četkicu, prije nego što je 'uronite' u mješavinu.</para>
<heading2>8.Prirodna vodica za ispiranje usta</heading2>
<para>
Sol ima antibakterijska djelovanja, te vas može riješiti bakterija zaslužnih za loš dah i upalu desni.</para>
<para>
   <emphasis>Probajte:</emphasis> Pomiješajte pola žličice soli, pola žličice sode bikarbone, te četvrtinu šalice vode dok se sol ne rastopi. Tu tekućinu malo promiješajte po grlu i grgljajte, pa pljunite i dobro isperite usta.</para>
<para>9. Izbjeljivač noktiju
Sol omekšava kožicu noktiju, istodobno ih ojačavajući. Soda bikarbona i limun pak uklanjaju žutilo i mrlje na noktima.</para>
<para>
   <emphasis>Probajte:</emphasis> Pomiješajte žličicu soli, žličicu sode bikarbone, žličicu limunovog soka i pola šalice tople vode u maloj zdjelici. Namočite u tu mješavinu nokte, te ih tako držite desetak minuta, pa izribajte s mekanom četkicom. Isperite ruke i namažite ih hidratantnom kremom.</para>

Vaš saveznik u borbi za prekrasnu kožu, kosu, nokte i zube Naše tijelo sastoji se od jednake koncentracije minerala i hranjivih tvari kao morska voda, pa nije čudo što je morska sol prirodni saveznik u uspostavljanju ravnoteže i očuvanju tijela i kože. 
Jedna od najvećih razlika između morske i obične soli je u sastavu minerala. Morska sol je, naime, krcata mineralima kao što su magnezij, kalcij, natrij i kalij - a svi oni su ključni igrači kad je zdavlje i izgled naše kože u pitanju. Upravo zato, nedostatak njih manifestira se u obliku suhoće kože, sive puti, osjećaja zatezanja, iritacija i crvenila, što je pogotovo vidljivo kad dođu hladniji dani.
Ako morsku sol iz kuhinje prebacite u kupaonu i uključite u svoje beauty rituale, možete samo profitirati, a evo i kako...
1. Maska koja uspostavlja ravnotežu

Sol i med imaju protuupalna djelovanja, te mogu uspostaviti ravnotežu kod pretjeranog lučenja masti i hidrataciju, i to u slojevima kože gdje je ona najpotrebnija.

   Probajte: Pomiješajte dvije žličice morske soli s četiri žličice meda. Nanesite ravnomjerno na čistu, suhu kožu, izbjegavajući područje oko očiju. Nakon 10-15 minuta namočite krpicu u jako vruću vodu i prislonite je na lice na pola minute. Zatim mlakom vodom isperite masku, usput kružnim pokretima prstiju lagano masirajući lice. Na kraju nanesite uobičajenu kremu.
2. Tonik za masnu kožu

Sol dubinski čisti pore, pa se koža manje masti i manja je mogućnost od širenja bakterija i nastanka akni.

   Probajte: Pomiješajte žličicu morske soli sa 120 ml tople vode u maloj sprej bočici, sve dok se sol ne rastopi. Pošpricajte na čistu, suhu kožu, izbjegavajući oči, te upotrebljavajte jednom do dva puta dnevno.
3. Omekšajte grubu kožu

Sol je prirodni, nježni piling koji uklanja mrtvu kožu. No istodobno sadrži minerale koji će omekšati kožu i vratiti hidrataciju.

   Probajte: Pomiješajte četvrtinu šalice soli s pola šalice maslinovog ulja ili omekšalog kokosovog ulja, sve dok ne dobijete čvrstu smjesu. Možete dodati i 10 kapi omiljenog eteričnog ulja. Nanesite na mokru kožu s rukavicom za piling i nježno umasirajte u kožu kružnim pokretima, te isperite.
4. Pomlađujući piling

Sol omekšava i vraća kožu u njezino najbolje moguće izdanje.

   Probajte: Pomiješajte pola šalice soli, četvrtinu šalice čiste aloe vere, četvrtinu šalicu ulja po vašem izboru, jednu žličicu osušenih cvjetova lavande i 10 kapi eteričnog ulja lavande. Tu čvrstu pastu nanesite pod tušem, kao i prethodni piling.
5. Umirujuća kupka

Sol apsorbira prljavštinu i toksine, te dubinski čisti pore vaše kože, ali i vraća obrambenu funkciju vašoj koži i zadržava hidrataciju.

   Probajte: Dodajte trećinu šalice soli u kadu napunjenu toplom vodom, te je dobro promiješajte, kako bi se sol rastopila. Uživajte u kadi 15 do 30 minuta.
6. Tretman protiv prhuti

Sol pomaže u omekšavanju i uklanjanju postojećih ljuskica, istodobno stimulirajući cirkulaciju i zdravije tjeme. Ona će također upiti višak masti i pružiti hidrataciju nužnu za izbjegavanje nastanka gljivica.

   Probajte: Razdvojite kosu na nekoliko mjesta te na tim mjestima po tjemenu posipajte jednu do dvije žličice soli. Mokrim prstima nježno, ali temeljito izmasirajte tjeme (tijekom 10 do 15 minuta). Normalno operite kosu poslije ovoga, te uživajte u instant rezultatima.
7. Izbjeljivač zubi

Sol i soda bikarbona su nježni abrazivi koji će vas riješiti mrlja i posvijetliti vaše zube, a sol sadrži i fluorid, što mu je samo dodatan bonus.

   Probajte: Pomiješajte žličicu soli s dvije žličice sode bikarbone. Umočite u mješavinu vlažnu četkicu za zube i normalno operite zube. Ako vam okus bude preintenzivan, dodajte malo paste za zube na četkicu, prije nego što je 'uronite' u mješavinu.
8.Prirodna vodica za ispiranje usta

Sol ima antibakterijska djelovanja, te vas može riješiti bakterija zaslužnih za loš dah i upalu desni.

   Probajte: Pomiješajte pola žličice soli, pola žličice sode bikarbone, te četvrtinu šalice vode dok se sol ne rastopi. Tu tekućinu malo promiješajte po grlu i grgljajte, pa pljunite i dobro isperite usta.
9. Izbjeljivač noktiju
Sol omekšava kožicu noktiju, istodobno ih ojačavajući. Soda bikarbona i limun pak uklanjaju žutilo i mrlje na noktima.

   Probajte: Pomiješajte žličicu soli, žličicu sode bikarbone, žličicu limunovog soka i pola šalice tople vode u maloj zdjelici. Namočite u tu mješavinu nokte, te ih tako držite desetak minuta, pa izribajte s mekanom četkicom. Isperite ruke i namažite ih hidratantnom kremom. 

Vaš saveznik u borbi za prekrasnu kožu, kosu, nokte i zube


<para>Ispitivanje provedeno na 100 pretilih ispitanika koji boluju od dijabetesa istraživala je utjecaj unosa vitamina B skupine u obliku dodataka prehrani na povećanje antioksidativnog kapaciteta te smanjene upalne reakcije u organizmu.</para>
<para>Pacijenti su uzimali vitamine B skupine (1.67 mg folne kiseline, 1.67 mg vitamina B2, 20 mg vitamina B6, 0.134 mg vitamina B12), antioksidanse (221 mg of alfa-tokoferola i 167 mg vitamina C) ili dobivali placebo u periodu od 90 dana.</para>
<para>Znanstvenici su zaključili da uzimanje vitamine B kompleksa u obliku dodataka prehrani može povećati antioksidativni kapacitet pri čemu dolazi do smanjenog oksidativnog oštećenja u organizmu te može dovesti do protuupalnih rekacija u pretilih oboljelih od dijabetesa, objavljeno je u časopisu <emphasis>Nutrition&amp;Metabolism</emphasis>.</para>
<para>http://www.vitamini.hr/</para>

Tko bi trebao terapiju vitaminima B skupine Pekarski kvasac i jetra dobar su izvor vitamina B2 i B9 poznatijeg kao folna kiselina. Vitamine iz B skupine možete naći i u zelenom povrću i orasima. 
Ispitivanje provedeno na 100 pretilih ispitanika koji boluju od dijabetesa istraživala je utjecaj unosa vitamina B skupine u obliku dodataka prehrani na povećanje antioksidativnog kapaciteta te smanjene upalne reakcije u organizmu.
Pacijenti su uzimali vitamine B skupine (1.67 mg folne kiseline, 1.67 mg vitamina B2, 20 mg vitamina B6, 0.134 mg vitamina B12), antioksidanse (221 mg of alfa-tokoferola i 167 mg vitamina C) ili dobivali placebo u periodu od 90 dana.
Znanstvenici su zaključili da uzimanje vitamine B kompleksa u obliku dodataka prehrani može povećati antioksidativni kapacitet pri čemu dolazi do smanjenog oksidativnog oštećenja u organizmu te može dovesti do protuupalnih rekacija u pretilih oboljelih od dijabetesa, objavljeno je u časopisu Nutrition&amp;Metabolism.
http://www.vitamini.hr/ 

Tko bi trebao terapiju vitaminima B skupine


<para>Novije znanstvene spoznaje pokazuju da se đumbir osim u kulinarske svrhe često koristi u svrhu olakšavanja brojnih tegoba. Pregledom do sada provedenih znanstvenih istraživanja zaključeno je kako postoje dokazi o učinkovitosti đumbira kod olakšavanja mučnine u trudnica te kod postoperativne mučnine i povraćanja. Manje je uvjerljivih dokaza da koristi kod bolesti kretanja, mučnine i povraćanja uzrokovanih drugim stanjima te kod artritisa.</para>
<para>Točan mehanizam antiemetičkog (protiv mučnine i povraćanja) djelovanja đumbira je još uvijek nejasan, ali čini se da inhibira receptore serotonina i polučuje antiemetičke učinke na razini gastrointestinalnog sustava i središnjeg živčanog sustava.</para>
<heading2>Nutritivna vrijednost i ljekovita svojstva</heading2>
<para>
Đumbir se može razmatrati kao razmjerno hranjiv začin. Svježi đumbir približno sadrži 2 % bjelančevina, 0,75 % masti, 17 % ugljikohidrata, 1,2 % minerala i 2,4 % vlakana. Energetska vrijednost 100 g đumbira iznosi približno 80 kcal. Izvor je kalcija, bakra, magnezija, mangana, fosfora, selena, cinka, željeza i vitamina C. Budući da se koristi u malim količinama, kao začin, ne pridonosi značajno ni unosu energije ni unosu nutrijenata u svakodnevnoj prehrani.</para>
<para>Đumbir sadrži spojeve zvane gingeroli koji posjeduju protuupalno, analgetsko, antikarcinogeno i antipiretsko djelovanje. Prisutnost tih tvari vjerojatno je ključ povoljnog djelovanja đumbira na prevenciju i olakšavanje simptoma kroničnih upalnih bolesti.</para>
<para>Ipak, najpoznatiji je po ublažavanju simptoma gastrointestinalnih tegoba te djeluje na opuštanje probavnog sustava i smanjenje plinova u crijevima. Studije su otkrile da je učinkovit u sprečavanju simptoma bolesti kretanja, posebice morske bolesti te jutarnjih mučnina tijekom trudnoće i mučnine izazvane kemoterapijom.</para>
<para>Znanstvenici su revidirali šest studija koje su uključile gotovo 700 trudnica s jutarnjim mučninama. Cilj revizije bio je ispitati djelovanje đumbira na ublažavanje jutarnjih mučnina kod trudnica u odnosu na placebo te vitamin B6. Pokazano je da su, za razliku od trudnica koje su primale placebo, trudnice koje su uzimale đumbir imale manje problema sa jutarnjim mučninama, te da je đumbir gotovo jednako djelotvoran kao i vitamin B6.</para>
<para>Dugačkom popisu ljekovitih svojstava đumbira pridružuje se i dobro poznato djelovanje dekongestanta te je preporučljiv za konzumaciju tijekom gripe i prehlade jer pomaže kod začepljenih dišnih puteva.</para>
<heading2>U kulinarstvu</heading2>
<para>
Đumbir je kultiviran još u prethistorijsko doba, a smatra se da potječe iz južne Azije. Naziv mu potječe potječe od sanskrtske riječi 'shringavera' što znači 'tijelo kao rog'. U sušenom obliku donesen je na područje Mediterana u vrijeme stare Grčke, a bio je jedan od najznačajnijih začina srednjovjekovne Europe. Njegovu popularnost slikovito dočarava činjenica da je u to doba bio redovito posluživan na stolovima, uz sol i papar. Poznati kolačići Gingerbreads potječu iz srednjeg vijeka, a aromatizirano pivo od đumbira, Ginger ale, iz 19. stoljeća kada su engleske taverne uvele tradiciju posipanja đumbira u prahu po pivu.</para>
<para>Svježi đumbir je nezaobilazan je u azijskoj i orijentalnoj kuhinji. Aromatičan, rezak i ljut okus đumbira dodaje pikantnost brojnim jelima pripremljenih u woku, te osebujnim voćnim desertima. Koristi se pri pripremi marinada te u raznovrsnim kombinacijama ljutih i slatkih začina, primjerice u curry-u. Na zapadu se često koristi kao sastojak keksa, napitaka i slastica, primjerice slatkog kruha ili keksa s đumbirom. Mekan i svjež đumbir može se nasjeckati i dodati salatama, a od đumbira se mogu uzgojiti i klice koje čine odličan dodatak sendvičima i salatama.</para>
<para>doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender
http://www.vitamini.hr/</para>

Ovom biljkom izliječite upale i boljke Prije nego krenete u ljekarnu razmislite o biljkama koje će pomoći bez popratnih nuspojava. 
Novije znanstvene spoznaje pokazuju da se đumbir osim u kulinarske svrhe često koristi u svrhu olakšavanja brojnih tegoba. Pregledom do sada provedenih znanstvenih istraživanja zaključeno je kako postoje dokazi o učinkovitosti đumbira kod olakšavanja mučnine u trudnica te kod postoperativne mučnine i povraćanja. Manje je uvjerljivih dokaza da koristi kod bolesti kretanja, mučnine i povraćanja uzrokovanih drugim stanjima te kod artritisa.
Točan mehanizam antiemetičkog (protiv mučnine i povraćanja) djelovanja đumbira je još uvijek nejasan, ali čini se da inhibira receptore serotonina i polučuje antiemetičke učinke na razini gastrointestinalnog sustava i središnjeg živčanog sustava.
Nutritivna vrijednost i ljekovita svojstva

Đumbir se može razmatrati kao razmjerno hranjiv začin. Svježi đumbir približno sadrži 2 % bjelančevina, 0,75 % masti, 17 % ugljikohidrata, 1,2 % minerala i 2,4 % vlakana. Energetska vrijednost 100 g đumbira iznosi približno 80 kcal. Izvor je kalcija, bakra, magnezija, mangana, fosfora, selena, cinka, željeza i vitamina C. Budući da se koristi u malim količinama, kao začin, ne pridonosi značajno ni unosu energije ni unosu nutrijenata u svakodnevnoj prehrani.
Đumbir sadrži spojeve zvane gingeroli koji posjeduju protuupalno, analgetsko, antikarcinogeno i antipiretsko djelovanje. Prisutnost tih tvari vjerojatno je ključ povoljnog djelovanja đumbira na prevenciju i olakšavanje simptoma kroničnih upalnih bolesti.
Ipak, najpoznatiji je po ublažavanju simptoma gastrointestinalnih tegoba te djeluje na opuštanje probavnog sustava i smanjenje plinova u crijevima. Studije su otkrile da je učinkovit u sprečavanju simptoma bolesti kretanja, posebice morske bolesti te jutarnjih mučnina tijekom trudnoće i mučnine izazvane kemoterapijom.
Znanstvenici su revidirali šest studija koje su uključile gotovo 700 trudnica s jutarnjim mučninama. Cilj revizije bio je ispitati djelovanje đumbira na ublažavanje jutarnjih mučnina kod trudnica u odnosu na placebo te vitamin B6. Pokazano je da su, za razliku od trudnica koje su primale placebo, trudnice koje su uzimale đumbir imale manje problema sa jutarnjim mučninama, te da je đumbir gotovo jednako djelotvoran kao i vitamin B6.
Dugačkom popisu ljekovitih svojstava đumbira pridružuje se i dobro poznato djelovanje dekongestanta te je preporučljiv za konzumaciju tijekom gripe i prehlade jer pomaže kod začepljenih dišnih puteva.
U kulinarstvu

Đumbir je kultiviran još u prethistorijsko doba, a smatra se da potječe iz južne Azije. Naziv mu potječe potječe od sanskrtske riječi 'shringavera' što znači 'tijelo kao rog'. U sušenom obliku donesen je na područje Mediterana u vrijeme stare Grčke, a bio je jedan od najznačajnijih začina srednjovjekovne Europe. Njegovu popularnost slikovito dočarava činjenica da je u to doba bio redovito posluživan na stolovima, uz sol i papar. Poznati kolačići Gingerbreads potječu iz srednjeg vijeka, a aromatizirano pivo od đumbira, Ginger ale, iz 19. stoljeća kada su engleske taverne uvele tradiciju posipanja đumbira u prahu po pivu.
Svježi đumbir je nezaobilazan je u azijskoj i orijentalnoj kuhinji. Aromatičan, rezak i ljut okus đumbira dodaje pikantnost brojnim jelima pripremljenih u woku, te osebujnim voćnim desertima. Koristi se pri pripremi marinada te u raznovrsnim kombinacijama ljutih i slatkih začina, primjerice u curry-u. Na zapadu se često koristi kao sastojak keksa, napitaka i slastica, primjerice slatkog kruha ili keksa s đumbirom. Mekan i svjež đumbir može se nasjeckati i dodati salatama, a od đumbira se mogu uzgojiti i klice koje čine odličan dodatak sendvičima i salatama.
doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender
http://www.vitamini.hr/ 

#protuupalno djelovanje

Jelo siromaha štiti vas od raka, drži pod kontrolom tlak, sećer i liniju

Jelo siromaha štiti vas od raka, drži pod kontrolom tlak, sećer i liniju

Najgore moguce lazi o hrani koje su izrekli, ni manje ni vise, nego strucnjaci

Najgore moguce lazi o hrani koje su izrekli, ni manje ni vise, nego strucnjaci

Vaš saveznik u borbi za prekrasnu kožu, kosu, nokte i zube

Vaš saveznik u borbi za prekrasnu kožu, kosu, nokte i zube

Tko bi trebao terapiju vitaminima B skupine

Tko bi trebao terapiju vitaminima B skupine

Ovom biljkom izliječite upale i boljke

Ovom biljkom izliječite upale i boljke