Postroll

Preroll

<para>1. &apos;Povratak kući&apos;, Earle L. Bunker (1944.): Novine su pokrivale mnoge aspekte Drugog svjetskog rata, u zemlji i inozemstvu. Fotograf Omaha World-Heralda Earle L. Bunker je dobio Pulitzerovu nagradu 1944. za svoju fotografiju &quot;Homecoming&quot;, koja prikazuje povratak vojnika svojoj obitelji nakon duge borbene dužnosti.

1943. je Bunker čekao 24 sata na željezničkoj postaji u Villisci, IA, kako bi snimio ovu fotografiju povratka potpukovnika Roberta Moorea kući njegovoj obitelji. Moore je dobio nagradu za izuzetnu službu dok se borio u sjevernoj Africi. Kada je ovo snimljeno, nije bio kod kuće 16 mjeseci.

Drugi sudobitnik Pulitzerove nagrade iz 1944., &quot;Otok Tarawa&quot;, usredotočio se na prekomorski aspekt rata. Jeziva fotografija fotografa Associated Pressa Franka Filana pokazala je zarobljeni neprijateljski položaj nakon bitke kod otoka Tarawa, jedne od mnogih otočnih bitaka koje su se vodile između Japana i savezničkih naroda tijekom Drugog svjetskog rata.
</para>

Earle L. Bunker  Wikimedia Commons  Public Domain.jpg

<para>2. &apos;USS New Ironsides u akciji&apos;, Haas &amp; Peale (1863.): Ovo je rijetka fotografija USS New Ironsides, jedinog pomorskog oklopnog ratnog broda Unije korištenog u građanskom ratu  i prva poznata fotografija borbenog sukoba.

Fotografija prikazuje ratni brod Unije kako napada dvije utvrde koje drže Konfederacija, Sumter i Moultrie, u luci Charleston, SC. Lokalni fotografi Haas &amp; Peale fotografirali su povijesnu bitku s obližnje plaže, snimivši i malu gomilu zadivljenih promatrača koji su svjedočili bitci.

Fotografija je postala poznata tek više od jednog stoljeća nakon što je snimljena, kada je autor Bob Zeller otkrio negative fotografije u Kongresnoj knjižnici i objavio ih u knjizi iz 2005. godine.
</para>

Haas & Peale  Wikipedia Public Domain.jpg

<para>3. &apos;Zapaljena naftna polja u Kuvajtu&apos; (1991.): Dok su se iračke snage povlačile iz Kuvajta nakon invazije međunarodne mirovne koalicije 1991. godine, diktator Sadam Hussein naredio je uništenje kuvajtskih naftnih polja. Izgorjelo je ukupno 650 naftnih bušotina, a oštećeno je još gotovo 75, što je izazvalo požare koji će gorjeti 10 mjeseci.

Ovu fotografiju su snimile zračne snage Sjedinjenih Država i prikazuje let borbenih zrakoplova F-16A, F-15C i F-15E kako patroliraju iznad Kuvajta dok naftna polja gore. Prikazuje mali dio ekološke katastrofe i katastrofe ljudskih prava koja je obilježila kraj Zaljevskog rata.
</para>

United States Air Force  Wikimedia Commons  Public Domain.jpg

<para>4. &apos;Custer i ranjeni zatvorenik&apos;, Henry William Elson (1862.): Ova fotografija prikazuje jednu od mnogih čudnih realnih situacija koje su nastale kada je počeo američki građanski rat. Snimljena je nakon bitke kod Williamsburga 1862. i prikazuje dvoje bivših kolega iz vojne akademije West Point koji su sada na suprotnim stranama rata.

Vojnik s desne strane je mladi George Armstrong Custer, tada poručnik. Među ranjenicima je prepoznao svog bivšeg kolegu iz razreda, kapetana vojske Konfederacije Johna &quot;Gimleta&quot; Leu i osigurao mu sigurno liječenje. Custer će kasnije poginuti u bitci kod Little Bighorna 1876., kada je nacija Siouxa razbila konjičku pukovniju Unije pod njegovim zapovjedništvom.

Ovu fotografiju snimio je Henry William Elson, suradnik Mathewa Bradyja koji je objavio ovu i mnoge druge fotografije u kolekciji iz 1912. pod nazivom Građanski rat kroz kameru: stotine živopisnih fotografija stvarno snimljenih u vrijeme građanskog rata, zajedno s Elsonovom novom poviješću.
</para>

Internet Archive Book Images  Wikimedia Commons  No known copyright restrictions.jpg

<para>5. &apos;Ranjeni na Savage Station, nakon bitke 27. lipnja 1862.&apos; James Gibson: Fotografi su dokumentirali Meksičko-američki rat 1847. i Krimski rat 1853., ali se građanski rat u Sjedinjenim Državama smatra prvim velikim ratom u kojem je fotografija korištena za dokumentiranje događaja, dok je rat odnio ljudske živote.

James Gibson je snimio ovu fotografiju bolnice Union Army koja liječi ranjenike nakon bitke kod Savage Stationa. Gibson je radio kao asistent Alexanderu Gardneru, suradniku fotografa iz građanskog rata i poduzetnika Mathewa Bradyja. Ova fotografija je bila jedna od preko 100 Gibsonovih snimljenih tijekom kampanje s generalom McClellanom.

Brady je kasnije izložio zbirku u svojoj galeriji u New Yorku kako bi potaknuo suosjećanje s ratnim naporima.
</para>

James F. Gibson  Wikimedia Commons Public Domain.jpg

<para>6. &apos;Predsjednik Lincoln u posjeti Antietamu&apos;, Alexander Gardner (1862.): Građanski rat je bio najsmrtonosniji u američkoj povijesti, a njegova najkrvavija bitka se dogodila 1862. U jednodnevnoj bitci kod Antietama je bilo 23.000 zajedničkih žrtava Unije i Konfederacije, s 3600 ubijenih. Dva tjedna kasnije, predsjednik Lincoln je posjetio mjesto bojnog polja kako bi promatrao pokolj i odao počast žrtvama s obje strane.

Na fotografiji general John McClernand stoji s Lincolnove lijeve strane. McClernand je bio kongresmen iz Illinoisa i raniji Lincolnov politički suparnik, kojeg je Lincoln uvjerio da se pridruži vojsci Unije. S Lincolnove desne strane je Allan Pinkerton, koji je 1850. osnovao kontroverznu detektivsku agenciju Pinkerton. Tijekom rata Pinkerton je bio Lincolnov neslužbeni šef tajne službe i ministar vojne obavještajne službe. Njegove pogreške u ovoj ulozi pomogle su produžiti rat.

Ova fotografija je bila jedna od 25 koje je fotograf Alexander Gardner snimio tog dana. Gardner je bio zaposlenik poznatog fotografa iz građanskog rata Mathewa Bradyja, a na kraju je dobio redoviti zadatak u stožeru generala Georgea McClellana, pod počasnim činom kapetana.
</para>

Alexander Gardner Library of Congress No known copyright restrictions.jpg

<para>7. &apos;Dolina sjene smrti&apos;, Roger Fenton (1855.): Najranija ratna fotografija je bila ograničena tehnologijom tog vremena, ali je ipak proizvela neke od najtrajnijih slika medija. Britanski fotograf Roger Fenton dokumentirao je Krimski rat između Britanije i Rusije, noseći tešku opremu za fotoaparate preko ratnog područja. Fenton nije mogao fotografirati radnju rata, samo njegove posljedice.

Ova fotografija iz 1855. prikazuje područje obrubljeno ispaljenim topovskim kuglama. Britanci su mu dali nadimak &quot;Dolina sjene smrti&quot;, s obzirom na to da je to područje bilo izgubljeno i ponovno zauzeto mnogo puta tijekom rata.

Fenton je bio jedan od prvih ratnih fotografa koji je stvorio buduće tržište za časopise i novine za kupnju fotografija. Ranije su se oslanjali na skice bojišta koje su crtali umjetnici, a koje su se mogle pretvoriti u gravure.
</para>

Roger Fenton  Wikimedia Commons  Public Domain.jpg

<para>8. &apos;Hitler obilazi Eiffelov toranj&apos;, Heinrich Hoffman (1940.): Kao i mnoge slavne osobe, Adolf Hitler je putovao s pratnjom u kojoj je bio i njegov osobni fotograf, Heinrich Hoffman.

Hitler je pažljivo kontrolirao svoj osobni imidž, a kako se Drugi svjetski rat nastavljao, postajao je sve više paranoičan. Hoffman je bio s Hitlerom od njegovih ranih dana kao političar u Münchenu, a do 1940. je bio jedina osoba koja je smjela fotografirati Hitlera.

Hoffman je bio ondje 14. lipnja, kada su Hitler i mnogi njegovi vrhunski generali pozirali za fotografije ispred Eiffelovog tornja i drugih spomenika u Parizu. Hvalisava serija fotografija postala je snažan simbol rane pobjede Njemačke u ratu.
</para>

Bundesarchiv, Bild 183-H28708  Wikimedia Commons  CC BY-SA 3.0 DE.jpg

<para>9. &apos;Podizanje zastave na Iwo Jimi&apos;, Joe Rosenthal (1945.): Bitka kod Iwo Jime u veljači 1945. je bila jedna od najkrvavijih u Drugom svjetskom ratu. Gotovo 18.000 Japanaca su bili KIA, dok su Amerikanci imali 27.000 žrtava, uključujući 7000 ubijenih.

Ovu fotografiju Associated Pressa je tijekom bitke snimio  fotograf Joe Rosenthal, a prikazuje trenutak kada je skupina američkih marinaca podigla zastavu na Iwo Jiminu planinu Suribachi, polažući pravo na otok za saveznike. Trojica od šest vojnika na fotografiji su stradala kasnije u bitci.

Rosenthalova slika je odmah postala ikona. Osvojio je Pulitzerovu nagradu 1945., američka pošta izdala ju je kao marku, a Ministarstvo rata ju je koristilo za promicanje obveznica. Kasnije je pretvorena u skulpturu koja obilježava bitku u Washingtonu, DC.
</para>

Joe Rosenthal  Wikimedia Commons  Public Domain.jpg

<para>10. &apos;Burst Of Joy&apos;, Slava Veder (1974.): 1973. godine je rat između Sjedinjenih Država i Vijetnama konačno počeo jenjavati, nakon gotovo 14 godina pokolja. Te su godine sjevernovijetnamska i američka vlada pregovarale o oslobađanju 600 američkih zarobljenika iz zatočeništva.

Ova fotografija prikazuje povratak potpukovnika Roberta Stirma njegovoj obitelji. Potpukovnik Stirm je oboren iznad Hanoija 1967. i preživio je šest mučnih godina kao ratni zarobljenik.

Fotografkinja Associated Pressa Slava Veder je osvojila Pulitzerovu nagradu 1974. za fotografiju koja je zabilježila osjećaj radosti i olakšanja s kojim su se mnogi Amerikanci mogli suočiti nakon godina sukoba. Međutim, olakšanje obitelji Stirm je bilo privremeno jer su se nakon ponovnog okupljanja teško prilagođavali.
</para>

Slava Veder  Wikipedia  Fair Use.jpg

<para>11. &apos;Marš na Pentagon&apos;, Albert R. Simpson (1967.): Demonstranti su prosvjedovali zbog rata u Vijetnamu tijekom svih godina u kojem se vodio s masovnim demonstracijama koje su se redovito održavale diljem zemlje i u glavnom gradu. Ova fotografija je snimljena tijekom slavnog &quot;Marša na Pentagon&quot;, 21. listopada 1967. Na njoj je sudjelovalo 100.000 demonstranata u Washingtonu, DC, a 35.000 ih je marširalo prema Pentagonu.

Snimio ju je stožerni narednik tijekom prosvjeda ispred Pentagona u Arlingtonu, VA. Albert R. Simpson iz Army Signal Corps, a prikazuje antiratnog prosvjednika koji vojnom policajcu nudi cvijet u znak mira.
</para>

S.Sgt. Albert R. Simpson  Wikimedia Commons  Public Domain.jpg

<para>12. &apos;The Falling Soldier,&apos; Robert Capa (1938.): Uz napredak u tehnologiji fotoaparata, ratna fotografija 1930-ih je mogla snimiti slike bez presedana u svojoj jasnoći. Španjolski građanski rat je izbio 1936. godine kada je fašistička pobuna koju je predvodio Francisco Franco i koju je podupirao Hitler pokušala srušiti demokratski izabranu vladu Španjolske.

Ova fotografija iz 1938. označava trenutak kad je ubijen jedan od republikanskih lojalista. Objavljena je u britanskom časopisu Picture Post i skrenula je pozornost na ratnu stvarnost.

Fotografiju je snimio američki fotograf mađarskog porijekla Robert Capa, koji je bio suvremenik Ernesta Hemingwaya i Pabla Picassa. Njegova fotografija iz Španjolskog građanskog rata iz 1938. mu je donijela nadimak &quot;najveći svjetski ratni fotograf&quot; kada je imao samo 25 godina.
</para>

Robert Capa  Wikipedia  Fair Use.jpg

<para>13. &apos;Okupacija Saltilla, meksičko-američki rat&apos; (oko 1846.-1848.): Dagerotip je izumljen 1839. godine, a prva prilika za korištenje u ratovanju je došla gotovo desetljeće kasnije kada su Sjedinjene Države krenule u rat s Meksikom. Prema internetskoj izložbi Yaleove Beinecke Rare Book and Manuscript Library, &quot;prisutnost fotografa kada je slika napravljena je dala autentičnost očevidaca ratnim fotografijama koje su slike ili grafike teško dostigle.&quot;

Slike su pružile uvid u svakodnevni život grada tijekom rata, ali su značajne i po onome što ne prikazuju. Prve ratne fotografije nisu zabilježile aktivne bitke, niti ranjena i mrtva tijela, kao ni slavu koja se veže uz rat.

Ove fotografije su najranije sačuvane ratne fotografije, koje je snimio nepoznati fotograf oko 1847. Na njima je prikazana američka okupacija grada Saltilla u meksičkoj državi Coahuila.
</para>

Unknown  Wikimedia Commons  Public Domain 2.jpg

<para>14. &apos;Sharbat Gula&apos;, Steve McCurry (1984.): Ova fotografija se smatra jednom od najpoznatijih ratnih fotografija svih vremena, a nastala je iz sukoba između Afganistana i Sovjetskog Saveza 1980-ih.

Ratni fotograf Steve McCurry snimio je ovu fotografiju 12-godišnjeg paštunskog siročeta Sharbat Gule dok je boravila u izbjegličkom kampu Nasir Bagh u blizini Peshawara u Afganistanu. McCurry je snimio fotografiju 1984., a sljedeće je godine objavljena na naslovnici National Geographica.
</para>

Sharbat Gula.jpg

<para>
15. &apos;The Weeping Frenchman&apos; (1940.): Ovo je jedna od najpoznatijih slika snimljenih tijekom pada Pariza pred napadačkom njemačkom vojskom. Njemačko iznenadno osvajanje Francuske u proljeće 1940. bilo je jedna od prvih prekretnica u Drugom svjetskom ratu, kao i jedno od prvih velikih iznenađenja.

Ova je slika zapravo fotografija iz američkog propagandnog filma Zašto se borimo: Zavadi i vladaj, u režiji Franka Capre. 1942. godine je Zbor za signalizaciju američke vojske angažirao Capru da režira niz filmova koji su prikazivani američkim trupama koje su spremale krenuti u rat. Capra je snimio sedam filmova u seriji Zašto se borimo od 1942. do 1945. godine. Podijeli i vladaj je objavljen 1943. i prikazan vojnicima koji su potom ponovno preuzeli bivše francuske kolonije od nacista i samu Francusku 1944. godine.

Capra je za kompilaciju filmova koristio kombinaciju postojećih snimki iz filmskih filmova i insceniranih rekreacija, tako da detalji iza ovog trenutka, poput toga tko je u njemu i čemu konkretno svjedoče, nisu poznati.
</para>

Unknown  Wikimedia Commons  Public Domain.jpg

SVI IH ZNAMO, ALI POGREŠNO TUMAČIMO

<para>Ratne fotografije mogu vrlo detaljno dokumentirati sam rat zbog javnosti, ali ratna fotografija je uvijek dokumentirala ljudsku cijenu ratovanja. Njezina upotreba je počela utjecati na civilno stanovništvo, u ratnom području i kod kuće, kao i na svijet. Donosimo neke od najupečatljivijih ratnih fotografija i priča iza njih.</para>

povijesne fotografije.jpg

Magazin.hr

Magazin

Stvarne priče iza slavnih ratnih fotografija: Snimanje Hitlera u Parizu više nećete gledati istim očima

<para>Antonín Kovár fotografiran kao 26-godišnjak (1907). Danas ima 102 godine./Jan Langer</para>

3093757-1

<para>Bedřiška Köhlerová u dobi od 26 godina (1907). Danas ima 103./Jan Langer</para>

3093757-2

<para>Ludvík Chybík - 20 godina (1908). Danas ima 102./Jan Langer</para>

3093757-3

<para>Stanislav Spáčil imao je 17 godina na prvoj fotografiji (1908). Danas ima 102 godine./Jan Langer</para>

3093757-4

<para>Marie Burešová 23-godišnjakinja (1910). Danas ima 101 godinu./Jan Langer</para>

3093757-5

<para>Prokop Vejdělek 22-godišnjakinja na lijevoj fotografiji (1909). Danas ima 101 godinu./Jan Langer</para>

3093757-6

<para>Vlasta Čížkováis 23-godišnjakinja (1910). Na drugoj fotografiji ima 101 godinu./Jan Langer</para>

3093757-7

<para>Anna Vašinová 22 godine (1909). Danas kao 102-godišnjakinja./Jan Langer</para>

3093757-8

<para>Antonín Baldrman - 17 godina (1910). Danas ima 101 godinu.</para>

3093757-9

<para>Anna Pochobradská kao 30-godišnjakinja (1910) te kao 100-godišnjakinja.</para>

3093757-10

<para>Vincenc Jetelina kao tridesetogodišnjak (1906) te danas kao 105-godišnjak.</para>

3093757-11

<para>Ludmila Vysloužilová imala je 23 godine (1912). Danas ima 101 godinu.</para>

#Povijesne Fotografije

Stvarne priče iza slavnih ratnih fotografija: Snimanje Hitlera u Parizu više nećete gledati istim očima

Stvarne priče iza slavnih ratnih fotografija: Snimanje Hitlera u Parizu više nećete gledati istim očima

IMAJU VIŠE OD STO GODINA PA SU POKAZALI KAKO SU IZGLEDALI NEKADA, A KAKO DANAS: Ovo su fotografije za pamćenje

IMAJU VIŠE OD STO GODINA PA SU POKAZALI KAKO SU IZGLEDALI NEKADA, A KAKO DANAS: Ovo su fotografije za pamćenje