Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

sportnet.rtl.hr

indizajn.rtl.hr

putoholicari.rtl.hr

klinfo.rtl.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Premijer Andrej Plenković jučer je najavio kako Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski zavod za zapošljavanje pripremaju novu mjeru. Riječ je o mjeri "Biram Hrvatsku", koja će se moći koristiti od 1.siječnja, a koja bi trebala vratiti raseljene Hrvate u domovinu. Tako bi Vlada povratnicima iz Europske unije trebala davati novac u okviru potpora za samozapošljavanje. Taj bi iznos trebao biti oko 150.000 tisuća kuna, a dodatnih 50 tiusća kuna dobili bi za povratak ili preseljenje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vlada će davati novac i onima koji žele preseliti svoje poslovanje iz urbanih razvijenih krajeva u manje urbane, pa bi primjerice oni koji se žele preseliti iz Zagreba u Liku dobili 150.000 kuna za samozapošljavanje te dodatnih 25 tisuća kuna za preseljenje.</para><heading2>U inozemstvu im je ipak bolje?</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odlučili smo provjeriti što naši iseljenici misle o novoj Plenkovićevoj mjeri, a za komentar smo zamolili jednog sugovornika iz Irske koji je želio ostati anoniman (podaci poznati redakciji) te Filipa, koji živi i radi u Kölnu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Da mi ponude milijun eura, ne bih se vratio u tu korupciju i jal", kaže nam na prvu sugovornik koji već nekoliko godina živi i radi u Irskoj.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dodaje da se od iduće godine povećava i minimalna satnica u Irskoj s 10.20 na 10.50 eura. Minimalna plaća u Irskoj sada je 1700 eura, dok će u Hrvatskoj ona od 1.siječnja iznositi 500 eura. "Možda bih se vratio, ako smanje porez. Ovako - ne", kaže nam.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inače, naš sugovornik iz Irske radi u IT sektoru. Posao je našao odmah nakon preseljenja te je generalno jako zadovoljan svojom karijerom koju je izgradio u inozemstvu, kao i životom koji mu se od odlaska u Irsku promijenio na bolje. U Hrvatskoj se, prije odlaska, mučio sa standardnim problemima - premala plaća za puno posla koji je odrađivao kod nas. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Filip koji posljednjih pet godina živi i radi u Njemačkoj, kaže da je mjera Vlade čak dobra. No, se također ne bi vratio.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ne znači mi to ništa kada u Hrvatskoj ne mogu imati beneficije koje imam u Njemačkoj", govori, pa pojašnjava da tu prvenstveno misli na Minijob i Zeitkonto, benefite koje radnici u Njemačkoj posebno cijene.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje što je Zeitkonto, pojašnjava nam da to kao "nešto u stilu štednje". "Kada radim prekovremeno, moja firma svaki mjesec stavlja 10 do 15 sati u taj poseban "poslovni račun". Pa kada primjerice odlazim iz firme, te sate dobijem dodatno isplaćeno van kao još jednu plaću, mimo svoje regularne plaće", pojašnjava nam.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Filip u Njemačkoj radi u jednoj velikoj tvrtci koja se bavi proizvodnjom aluminija. Poslom je zadovoljan, kao i radnim uvjetima koje mu nudi poslodavac. Kao još jedan veliki benefit ističe i osiguran topli obrok u svojoj tvrtci, a koji znatno utječe na troškove života koji su zbog toga umanjeni. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iz Hrvatske je otišao jer mu tadašnji poslodavac nije želio dati ugovor na neodređeno, već je uporno svakih nekoliko mjeseci morao potpisivati nove ugovore, iako je zadovoljio sve što se na njegovom radnom mjestu tražilo. </para><hmn:article id="df5911d0-5e57-11ec-b5db-2ecfd912393a" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Oštre kritike iz UGP-a</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kritike na račun ove mjere stigli su i iz Udruge Glas poduzetnika, koja je konstatirala da su "uvođenjem nove mjere "Biram Hrvatsku", Andrej Plenković i vlada pljunuli u lice svima onima koji se godinama bore s birokracijom u Hrvatskoj i godinama plaćaju poreze i doprinose".</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Novim mjerama koje premijer predlaže i načinom na koji ih je predstavio Andrej Plenković i njegova vlada jasno poručuju svima onima koji su unatoč odnosu države prema njima odlučili ostati u Hrvatskoj i ovdje pokrenuti svoj posao, koji su uredno plaćali sve doprinose i nosili se s kompliciranom birokracijom sve ovo vrijeme – da su to radili uzalud i da njihovo dostojanstvo očito nije jednako vrijedno.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim što je vlada trošila naše novce na birokraciju i uhljebe i brojne besmislene i propale projekte, sada će dodatno novcem poreznih obveznika financirati pokretanje poslovanja onih koji godinama nisu niti kunu uplatili u proračun. Također, mnogi od onih koji su se proteklih godina preselili u druge države EU-a i koje premijer Plenković želi potaknuti na povratak, učinili su to upravo zbog funkcioniranja države i politika vlade koja ih sada nastoji privući da se vrate", poručili su danas iz UGP-a.</para><hmn:article id="d4ed0b7e-630d-11ec-8a7c-5a78baa219b8" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/>

Država nudi lovu za povratak, oni tvrde - nema šanse: 'Da mi ponude milijun eura, ne bih se vratio u tu korupciju i jal' Vlada bi povratnicima iz Europske unije trebala davati novac u okviru potpora za samozapošljavanje, no iseljenici s kojima smo razgovarali nisu baš previše zainteresirani za povratak u Hrvatsku... Premijer Andrej Plenković jučer je najavio kako Vlada Republike Hrvatske i Hrvatski zavod za zapošljavanje pripremaju novu mjeru. Riječ je o mjeri "Biram Hrvatsku", koja će se moći koristiti od 1.siječnja, a koja bi trebala vratiti raseljene Hrvate u domovinu. Tako bi Vlada povratnicima iz Europske unije trebala davati novac u okviru potpora za samozapošljavanje. Taj bi iznos trebao biti oko 150.000 tisuća kuna, a dodatnih 50 tiusća kuna dobili bi za povratak ili preseljenje.Vlada će davati novac i onima koji žele preseliti svoje poslovanje iz urbanih razvijenih krajeva u manje urbane, pa bi primjerice oni koji se žele preseliti iz Zagreba u Liku dobili 150.000 kuna za samozapošljavanje te dodatnih 25 tisuća kuna za preseljenje.U inozemstvu im je ipak bolje?Odlučili smo provjeriti što naši iseljenici misle o novoj Plenkovićevoj mjeri, a za komentar smo zamolili jednog sugovornika iz Irske koji je želio ostati anoniman (podaci poznati redakciji) te Filipa, koji živi i radi u Kölnu. "Da mi ponude milijun eura, ne bih se vratio u tu korupciju i jal", kaže nam na prvu sugovornik koji već nekoliko godina živi i radi u Irskoj.Dodaje da se od iduće godine povećava i minimalna satnica u Irskoj s 10.20 na 10.50 eura. Minimalna plaća u Irskoj sada je 1700 eura, dok će u Hrvatskoj ona od 1.siječnja iznositi 500 eura. "Možda bih se vratio, ako smanje porez. Ovako - ne", kaže nam.Inače, naš sugovornik iz Irske radi u IT sektoru. Posao je našao odmah nakon preseljenja te je generalno jako zadovoljan svojom karijerom koju je izgradio u inozemstvu, kao i životom koji mu se od odlaska u Irsku promijenio na bolje. U Hrvatskoj se, prije odlaska, mučio sa standardnim problemima - premala plaća za puno posla koji je odrađivao kod nas. Filip koji posljednjih pet godina živi i radi u Njemačkoj, kaže da je mjera Vlade čak dobra. No, se također ne bi vratio."Ne znači mi to ništa kada u Hrvatskoj ne mogu imati beneficije koje imam u Njemačkoj", govori, pa pojašnjava da tu prvenstveno misli na Minijob i Zeitkonto, benefite koje radnici u Njemačkoj posebno cijene.Na pitanje što je Zeitkonto, pojašnjava nam da to kao "nešto u stilu štednje". "Kada radim prekovremeno, moja firma svaki mjesec stavlja 10 do 15 sati u taj poseban "poslovni račun". Pa kada primjerice odlazim iz firme, te sate dobijem dodatno isplaćeno van kao još jednu plaću, mimo svoje regularne plaće", pojašnjava nam.Filip u Njemačkoj radi u jednoj velikoj tvrtci koja se bavi proizvodnjom aluminija. Poslom je zadovoljan, kao i radnim uvjetima koje mu nudi poslodavac. Kao još jedan veliki benefit ističe i osiguran topli obrok u svojoj tvrtci, a koji znatno utječe na troškove života koji su zbog toga umanjeni. Iz Hrvatske je otišao jer mu tadašnji poslodavac nije želio dati ugovor na neodređeno, već je uporno svakih nekoliko mjeseci morao potpisivati nove ugovore, iako je zadovoljio sve što se na njegovom radnom mjestu tražilo. Oštre kritike iz UGP-aKritike na račun ove mjere stigli su i iz Udruge Glas poduzetnika, koja je konstatirala da su "uvođenjem nove mjere "Biram Hrvatsku", Andrej Plenković i vlada pljunuli u lice svima onima koji se godinama bore s birokracijom u Hrvatskoj i godinama plaćaju poreze i doprinose"."Novim mjerama koje premijer predlaže i načinom na koji ih je predstavio Andrej Plenković i njegova vlada jasno poručuju svima onima koji su unatoč odnosu države prema njima odlučili ostati u Hrvatskoj i ovdje pokrenuti svoj posao, koji su uredno plaćali sve doprinose i nosili se s kompliciranom birokracijom sve ovo vrijeme – da su to radili uzalud i da njihovo dostojanstvo očito nije jednako vrijedno.Osim što je vlada trošila naše novce na birokraciju i uhljebe i brojne besmislene i propale projekte, sada će dodatno novcem poreznih obveznika financirati pokretanje poslovanja onih koji godinama nisu niti kunu uplatili u proračun. Također, mnogi od onih koji su se proteklih godina preselili u druge države EU-a i koje premijer Plenković želi potaknuti na povratak, učinili su to upravo zbog funkcioniranja države i politika vlade koja ih sada nastoji privući da se vrate", poručili su danas iz UGP-a. ISELJENI HRVATI O NOVOJ MJERI 

ISELJENI HRVATI O NOVOJ MJERI

Država nudi lovu za povratak, oni tvrde - nema šanse: 'Da mi ponude milijun eura, ne bih se vratio u tu korupciju i jal'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vlada će novim mjerama pokušati popraviti demografsku sliku Hrvatske. U iščekivanju konačnih rezultata ovojesenskog popisa stanovništva, Vlada je odlučila "odriješiti kesu" i privući one koji su se iselili u inozemstvo u posljednjih nekoliko godina. </para><hmn:article id="86de3e08-3a31-11ec-bbe2-4e6197e32914" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tako će povratnicima ponuditi poticaj za samozapošljavanje u iznosu od 150.000 kuna te još 50.000 kuna samo za povratak, piše <ulink url="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/za-povratak-iz-irske-200-000-za-selidbu-iz-splita-u-liku-175-000-kn-demograf-ovo-je-sjajno-15136303">Jutarnji</ulink>. Oni koji svoje poslovanje žele premjestiti iz bogatijih u manje razvijene krajeve Hrvatske, uz novac za samozapošljavanje, mogu dobiti i dodatnih 25.000 kuna za selidbu. </para><heading2>Traženje KV radnika</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ovi poticaji moći će se koristiti od 1. siječnja sljedeće godine putem mjere "Biram Hrvatsku", koja će biti predstavljena u četvrtak na Vladi. Iz Ministarstva rada poručuju da se time želi osigurati kvalificirana radna snaga diljem zemlje. Poticaji će biti podijeljeni u dva segmenta. Jedan će se baviti povratnicima iz EU, a drugi ekonomskom migracijom u slabije razvijene krajeve Hrvatske. </para><hmn:article id="66bd27d0-2670-11ec-aed8-56fed9847f00" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Očekuje se da bi Vlada mogla povećati poticaje za samozapošljavanje u zelenim i digitalnim industrijama na 150.000 kuna plativih u dvije godine. Trenutni poticaji iznose 130.000 kuna, a prema dostupnim podacima, 85 posto korisnika koji su prije pandemije pokrenuli posao i dalje radi. </para><heading2>Poticaji za pripravnike, invalide...</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Povećat će se i poticaji za pripravnike. To znači da će tvrtka koja zaposli pripravnika sa srednjoškolskim obrazovanjem dobiti mjesečni paušal do 50.000 kuna godišnje, odnosno 60.000 kuna za zaposlenog s visokoškolskim obrazovanjem. </para><hmn:article id="c16bbf72-0a94-11ec-953a-724224a7b170" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sufinancirat će se i troškovi plaća u zelenim i digitalnim djelatnostima za osobe u nepovoljnom položaju te one s invaliditetom. Za osobe u nepovoljnom položaju država će poslodavcima isplaćivati so 45.000 kuna godišnje, a za osobe s invaliditetom do 70.000 kuna. Sve ove mjere vrijede milijardu kuna, a novac je osiguran u državnom proračunu, Europskom strukturnom fondu te Nacionalnom planu otpornosti i oporavka.</para><hmn:video id="e8b0e744-2ab8-11ec-b56f-56fed9847f00" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/>

Tko se želi vratiti u Hrvatsku moći će dobiti do 200.000 kuna: Ali to nije sve. Nešto novca spremno je i za 'domaće' Hrvate Vlada nudi povratnicima 150.000 kn za samozapošljavanje te 50.000 kn za povratak. Uz to, onima koji svoje poslovanje presele u slabije razvijene dijelove Hrvatske, nudi se 25.000 kn Vlada će novim mjerama pokušati popraviti demografsku sliku Hrvatske. U iščekivanju konačnih rezultata ovojesenskog popisa stanovništva, Vlada je odlučila "odriješiti kesu" i privući one koji su se iselili u inozemstvo u posljednjih nekoliko godina. Tako će povratnicima ponuditi poticaj za samozapošljavanje u iznosu od 150.000 kuna te još 50.000 kuna samo za povratak, piše Jutarnji. Oni koji svoje poslovanje žele premjestiti iz bogatijih u manje razvijene krajeve Hrvatske, uz novac za samozapošljavanje, mogu dobiti i dodatnih 25.000 kuna za selidbu. Traženje KV radnikaOvi poticaji moći će se koristiti od 1. siječnja sljedeće godine putem mjere "Biram Hrvatsku", koja će biti predstavljena u četvrtak na Vladi. Iz Ministarstva rada poručuju da se time želi osigurati kvalificirana radna snaga diljem zemlje. Poticaji će biti podijeljeni u dva segmenta. Jedan će se baviti povratnicima iz EU, a drugi ekonomskom migracijom u slabije razvijene krajeve Hrvatske. Očekuje se da bi Vlada mogla povećati poticaje za samozapošljavanje u zelenim i digitalnim industrijama na 150.000 kuna plativih u dvije godine. Trenutni poticaji iznose 130.000 kuna, a prema dostupnim podacima, 85 posto korisnika koji su prije pandemije pokrenuli posao i dalje radi. Poticaji za pripravnike, invalide...Povećat će se i poticaji za pripravnike. To znači da će tvrtka koja zaposli pripravnika sa srednjoškolskim obrazovanjem dobiti mjesečni paušal do 50.000 kuna godišnje, odnosno 60.000 kuna za zaposlenog s visokoškolskim obrazovanjem. Sufinancirat će se i troškovi plaća u zelenim i digitalnim djelatnostima za osobe u nepovoljnom položaju te one s invaliditetom. Za osobe u nepovoljnom položaju država će poslodavcima isplaćivati so 45.000 kuna godišnje, a za osobe s invaliditetom do 70.000 kuna. Sve ove mjere vrijede milijardu kuna, a novac je osiguran u državnom proračunu, Europskom strukturnom fondu te Nacionalnom planu otpornosti i oporavka. VLADA 'ODRIJEŠILA KESU' 

VLADA 'ODRIJEŠILA KESU'

Tko se želi vratiti u Hrvatsku moći će dobiti do 200.000 kuna: Ali to nije sve. Nešto novca spremno je i za 'domaće' Hrvate

<para>
U doba koronakrize brojni su poduzetnici zatvorili svoja vrata. No, računovotkinja Anamarija Brcko nije požalila što je nakon završetka fakulteta otvorila vlastiti obrt, za kojeg je iskoristila državne poticaje za samozapošljavanje. Od hrvatskog zavoda za zapošljavanje dobila je 55.000 kuna, a još 35.000 joj je dala Razvojna agencija.</para>
<para>"Kreneš s nečim. Znaš da u početku ne može sve biti lagano, tako da, ako stvarno to želiš, moraš se samo boriti i to je to. Grizi na sve strane i bit će dobro. Novac je išao na najam, prvih godinu dana za doprinose. Isto tako i softver, računalo, znači, sve od nule počinješ, sve ti treba", opisala je za <ulink url="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/3851098/vracaju-se-poticaji-za-samozaposljavanje-ali-uz-nova-pravila-ako-stvarno-to-zelis-moras-se-boriti/">RTL</ulink> Anamarija.
</para>
<heading2>Subvencije pod drugačijim uvjetima</heading2>
<para>
U ožujku je zbog epidemije koronavirusa i rebalansa proračuna mjera stopirana, pa su mnogi nezaposleni, koji su htjeli postati samozaposleni, ostali razočarani. No, prilika im se otvorila od 1. srpnja kada je krenuo novi krug subvencija pod drugačijim uvjetima. Primjerice, neke su djelatnosti isključene iz poticaja.</para>
<para>"Vezano je to više za turističko-ugostiteljska zanimanja, nekakve pravne djelatnosti gdje smo vidjeli da ipak ta njihova samoodrživost neće biti učinkovita kroz to razdoblje", pojasnio je ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar.</para>
<para>Osim toga, umjesto dosadašnje jedne godine, ugovorno razdoblje državne mjere produljeno je na dvije godine, no u drugoj se godini posao mora održati, a doprinosi samostalno podmirivati. Promijenjeni su i iznosi poticaja, pa tako maksimalnih 100.000 kuna mogu dobiti oni koji se žele samozaposliti u djelatnostima građevinskog sektora, opskrbi električnom energijom ili prerađivačkoj industriji, dok 75.000 kuna mogu odbiti oni koji će se baviti informacijskim, komunikacijskim i administrativnim djelatnostima.
</para>
<heading2>Olakšan pristup mjeri</heading2>
<para>
U HZZ-u tvrde da su olakšali pristup mjeri: "Na način da smo umjesto više ovih aktivnosti, sveli na dvije aktivnosti, a to je jedna individualno savjetovanje korisnika ili može birati radionicu o poduzetništvu", pojasnio je Lončar.</para>
<para>Od početka mjeseca HZZ je zaprimio stotinjak zahtjeva. No, natječaj traje do 31. listopada, pa ih očekuju više od 1500.</para>

Ipak, promijenjeni su kriteriji - neće baš svi moći dobiti poticaje Ugovorno razdoblje državne mjere produljeno je na dvije godine, promijenjeni su maksimalni iznosi poticaja za pojedine djelatnosti, 

U doba koronakrize brojni su poduzetnici zatvorili svoja vrata. No, računovotkinja Anamarija Brcko nije požalila što je nakon završetka fakulteta otvorila vlastiti obrt, za kojeg je iskoristila državne poticaje za samozapošljavanje. Od hrvatskog zavoda za zapošljavanje dobila je 55.000 kuna, a još 35.000 joj je dala Razvojna agencija.
"Kreneš s nečim. Znaš da u početku ne može sve biti lagano, tako da, ako stvarno to želiš, moraš se samo boriti i to je to. Grizi na sve strane i bit će dobro. Novac je išao na najam, prvih godinu dana za doprinose. Isto tako i softver, računalo, znači, sve od nule počinješ, sve ti treba", opisala je za RTL Anamarija.

Subvencije pod drugačijim uvjetima

U ožujku je zbog epidemije koronavirusa i rebalansa proračuna mjera stopirana, pa su mnogi nezaposleni, koji su htjeli postati samozaposleni, ostali razočarani. No, prilika im se otvorila od 1. srpnja kada je krenuo novi krug subvencija pod drugačijim uvjetima. Primjerice, neke su djelatnosti isključene iz poticaja.
"Vezano je to više za turističko-ugostiteljska zanimanja, nekakve pravne djelatnosti gdje smo vidjeli da ipak ta njihova samoodrživost neće biti učinkovita kroz to razdoblje", pojasnio je ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar.
Osim toga, umjesto dosadašnje jedne godine, ugovorno razdoblje državne mjere produljeno je na dvije godine, no u drugoj se godini posao mora održati, a doprinosi samostalno podmirivati. Promijenjeni su i iznosi poticaja, pa tako maksimalnih 100.000 kuna mogu dobiti oni koji se žele samozaposliti u djelatnostima građevinskog sektora, opskrbi električnom energijom ili prerađivačkoj industriji, dok 75.000 kuna mogu odbiti oni koji će se baviti informacijskim, komunikacijskim i administrativnim djelatnostima.

Olakšan pristup mjeri

U HZZ-u tvrde da su olakšali pristup mjeri: "Na način da smo umjesto više ovih aktivnosti, sveli na dvije aktivnosti, a to je jedna individualno savjetovanje korisnika ili može birati radionicu o poduzetništvu", pojasnio je Lončar.
Od početka mjeseca HZZ je zaprimio stotinjak zahtjeva. No, natječaj traje do 31. listopada, pa ih očekuju više od 1500. DRŽAVA OPET SUBVENCIONIRA SAMOZAPOŠLJAVANJE: 

DRŽAVA OPET SUBVENCIONIRA SAMOZAPOŠLJAVANJE:

Ipak, promijenjeni su kriteriji - neće baš svi moći dobiti poticaje

<para>
Bračni par Kostanjevac je prije dvije godine dobio poticaje za samozapošljavanje, a sada im prijeti ovrha od 13.000 kuna zbog duga od tek jedne lipe.
</para>
<heading2>'Ne znamo u kojem trenutku će nam blokirati račun'</heading2>
<para>
Država im je dala 25 tisuća kuna, a oni su unaprijed platili doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za prvih pet mjeseci. Nakon godinu dana dobili su obavijest da im doprinose neće priznati i da moraju vratiti 13 tisuća kuna. U toj obavijesti Zavod za zapošljavanje nije naveo razlog zbog kojeg država neće priznati te doprinose. 'Muž ima sad nesigurnost u poslovanju, ne zna u kojem trenutku će oni poslati zadužnicu i blokirati mu račun. Sve smo platili, ne na vrijeme, nego unaprijed. Država je radila s našim novcima i sad nas kažnjavaju zbog toga', rekla je Melis Kostanjevac.</para>
<para>Nakon što su se žalili, Zavod im je odgovorio da ne priznaju troškove zaštite na radu jer su je platili obročno, troškove opreme za rad, jer su dijelom novca kupili mobitel, i troškove unaprijed plaćenih doprinosa, javlja <ulink url="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ovo-je-majka-svih-hrvatskih-apsurda-zbog-duga-od-0-01-lipe-poduzetnicima-iz-dugog-sela-prijeti-ovrha-od-13-000-kuna---512843.html">Dnevnik.hr</ulink>. Uz to su ih tražili i da im pošalju dokaz o uplati na mail, no zbog prepunog inboxa mail nisu dobili.
</para>
<heading2>Porezna kaže da problema nema, Zavod i dalje prijeti ovrhom</heading2>
<para>
'I onda nam je napisala da mi nismo poslali mail i da ipak raskidaju ugovor s nama. Onda smo mi poslali potvrdu da smo poslali mail pa je ona rekla da će njihovi informatičari istražiti jesmo li mi uistinu poslali mail, ili lažemo. Onda su informatičari valjda utvrdili da smo poslali mail', kaže Kostanjevac i dodaje da im je nakon toga Zavod i dalje prijetio naplatom i raskidom ugovora. Porezna im uprava, s druge strane, kaže da problema nema i da je dobro da su doprinose platili unaprijed. Oni su im rekli da duga prema državi nema, već da su 7500 kuna čak preplatili. Zavod ipak i dalje inzistira na svojim zahtjevima, i to zbog jedne lipe.</para>
<para>'Otkrili su da je plaćeno 0,01 lipu manje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, što smo mi naravno te iste godine taj dug podmirili, tih 0,01 lipu', rekla je Melis Kostanjevac. Iz Zavoda poručuju da je, bez obzira na to što se radi o jednoj lipi, ugovor ugovor i oni i dalje žele naplatu svojeg duga, piše <ulink url="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ovo-je-majka-svih-hrvatskih-apsurda-zbog-duga-od-0-01-lipe-poduzetnicima-iz-dugog-sela-prijeti-ovrha-od-13-000-kuna---512843.html">Dnevnik.hr</ulink>.</para>

Zbog duga od jedne lipe prijeti im ovrha od 13.000 kuna 

Bračni par Kostanjevac je prije dvije godine dobio poticaje za samozapošljavanje, a sada im prijeti ovrha od 13.000 kuna zbog duga od tek jedne lipe.

'Ne znamo u kojem trenutku će nam blokirati račun'

Država im je dala 25 tisuća kuna, a oni su unaprijed platili doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za prvih pet mjeseci. Nakon godinu dana dobili su obavijest da im doprinose neće priznati i da moraju vratiti 13 tisuća kuna. U toj obavijesti Zavod za zapošljavanje nije naveo razlog zbog kojeg država neće priznati te doprinose. 'Muž ima sad nesigurnost u poslovanju, ne zna u kojem trenutku će oni poslati zadužnicu i blokirati mu račun. Sve smo platili, ne na vrijeme, nego unaprijed. Država je radila s našim novcima i sad nas kažnjavaju zbog toga', rekla je Melis Kostanjevac.
Nakon što su se žalili, Zavod im je odgovorio da ne priznaju troškove zaštite na radu jer su je platili obročno, troškove opreme za rad, jer su dijelom novca kupili mobitel, i troškove unaprijed plaćenih doprinosa, javlja Dnevnik.hr. Uz to su ih tražili i da im pošalju dokaz o uplati na mail, no zbog prepunog inboxa mail nisu dobili.

Porezna kaže da problema nema, Zavod i dalje prijeti ovrhom

'I onda nam je napisala da mi nismo poslali mail i da ipak raskidaju ugovor s nama. Onda smo mi poslali potvrdu da smo poslali mail pa je ona rekla da će njihovi informatičari istražiti jesmo li mi uistinu poslali mail, ili lažemo. Onda su informatičari valjda utvrdili da smo poslali mail', kaže Kostanjevac i dodaje da im je nakon toga Zavod i dalje prijetio naplatom i raskidom ugovora. Porezna im uprava, s druge strane, kaže da problema nema i da je dobro da su doprinose platili unaprijed. Oni su im rekli da duga prema državi nema, već da su 7500 kuna čak preplatili. Zavod ipak i dalje inzistira na svojim zahtjevima, i to zbog jedne lipe.
'Otkrili su da je plaćeno 0,01 lipu manje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, što smo mi naravno te iste godine taj dug podmirili, tih 0,01 lipu', rekla je Melis Kostanjevac. Iz Zavoda poručuju da je, bez obzira na to što se radi o jednoj lipi, ugovor ugovor i oni i dalje žele naplatu svojeg duga, piše Dnevnik.hr. DRŽAVA ŽELI DA PROPADNETE: 

DRŽAVA ŽELI DA PROPADNETE:

Zbog duga od jedne lipe prijeti im ovrha od 13.000 kuna

<para>Našem <ulink url="http://danas.net.hr/hrvatska/specijal/strucni-tim/">stručnom timu </ulink>obratio se čitatelj koji je prošao svu nužnu proceduru kako bi ostvario pravo na poticaj za samozapošljavanje i pritom naišao na svu silu <ulink url="http://danas.net.hr/hrvatska/tko-nadzire-milijune-kuna-za-samozaposljavanje">nelogičnosti u odobravanju poticaja</ulink>.</para>
<para>Izgubio je posao, prijavio se na burzu i onda odlučio sam pokrenuti biznis. Napisao je i poslao HZZ-u poslovni plan pa upitao savjetnike u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje kad može očekivati odgovor. Naime, htio je što prije otvoriti trgovačko društvo i početi sa radom zato što je već ugovorio pojedine poslove.</para>
<heading2>'Ne smijete poduzimati nikakve korake'</heading2>
<para>
"Odgovor je bio sljedeći, skoro od riječi do riječi: 'Sad morate čekati. Ne smijete poduzimati nikakve korake vezano za otvaranje firme dok Vam se to sa Zavoda ne odobri, ako želite ove poticaje'", navodi on.</para>
<para>Na ponovljeno pitanje kad bi mogao dobiti odgovor, kazali su mu "Ne zna se, to moraju odobriti ovi iz Zagreba. Nema nekog roka. To može biti u idućih petnaestak dana a može biti i u 1. mjesecu".</para>
<para>No, najšokantniji odgovor dobiva na pitanje može li ikako ubrzati tu proceduru. Službenica mu je, kako navodi, odgovorila sljedeće:</para>
<heading2>'Možete računati da ćete biti odbijeni'</heading2>
<para>
"To ništa ne ovisi o Vama i Vašem poslovnom planu. Sredstva se odobravaju do 1. prosinca 2012., a mi smo ovdje (u Zavodu) čuli da su sva sredstva za ovu godinu potrošena. Mi ovdje imamo listu od preko sto zahtjeva i još nemamo nikakvih odgovora, a gdje su zahtjevi iz Splita, Zagreba, Osijeka... Možete računati da ćete biti odbijeni", navodno mu je kazala i preporučila da pričeka na sredstva za sljedeću godinu, koja se najranije donose krajem veljače ili početkom ožujka 2013. godine.</para>
<para>Objašnjeno mu je i da ne može sada otvoriti firmu pa poslije dobiti poticaj.</para>
<para>Očekujemo odgovor Zavoda za zapošljavanje o "presušivanju" poticaja za samozapošljavanje, ali i naputku građanima da ne otvaraju tvrtku, iako zbog nedostatka sredstava ne mogu dobiti novac. Podsjetimo, <ulink url="http://danas.net.hr/hrvatska/tko-nadzire-milijune-kuna-za-samozaposljavanje">odluke o dodjeli sredstava HZZ-a su u potpunosti u ovlasti Zavoda i van njega nema više instance kojoj se građani mogu žaliti</ulink>.</para>
<para>
 <emphasis>Naljutio vas je neki potez Vlade? Niste sigurni kako će se novi zakon odraziti na vašu budućnost? Muče li vas komunalna poduzeća neopravdano visokim računima ili lošom uslugom? Imate neki drugi problem o kojem želite mišljenje nekog od članova našeg Stručnog tima? Pišite nam na <ulink url="mailto:strucnitim@portal.net.hr?subject=Danas.hr%20-%20postavi%20pitanje%20za%20krizni%20stru%C4%8Dni%20tim">strucnitim@portal.net.hr</ulink>
 </emphasis>
</para>

Rekli mu da ne radi, već da čeka na novac kojeg nema!? 
Našem stručnom timu obratio se čitatelj koji je prošao svu nužnu proceduru kako bi ostvario pravo na poticaj za samozapošljavanje i pritom naišao na svu silu nelogičnosti u odobravanju poticaja.
Izgubio je posao, prijavio se na burzu i onda odlučio sam pokrenuti biznis. Napisao je i poslao HZZ-u poslovni plan pa upitao savjetnike u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje kad može očekivati odgovor. Naime, htio je što prije otvoriti trgovačko društvo i početi sa radom zato što je već ugovorio pojedine poslove.
'Ne smijete poduzimati nikakve korake'

"Odgovor je bio sljedeći, skoro od riječi do riječi: 'Sad morate čekati. Ne smijete poduzimati nikakve korake vezano za otvaranje firme dok Vam se to sa Zavoda ne odobri, ako želite ove poticaje'", navodi on.
Na ponovljeno pitanje kad bi mogao dobiti odgovor, kazali su mu "Ne zna se, to moraju odobriti ovi iz Zagreba. Nema nekog roka. To može biti u idućih petnaestak dana a može biti i u 1. mjesecu".
No, najšokantniji odgovor dobiva na pitanje može li ikako ubrzati tu proceduru. Službenica mu je, kako navodi, odgovorila sljedeće:
'Možete računati da ćete biti odbijeni'

"To ništa ne ovisi o Vama i Vašem poslovnom planu. Sredstva se odobravaju do 1. prosinca 2012., a mi smo ovdje (u Zavodu) čuli da su sva sredstva za ovu godinu potrošena. Mi ovdje imamo listu od preko sto zahtjeva i još nemamo nikakvih odgovora, a gdje su zahtjevi iz Splita, Zagreba, Osijeka... Možete računati da ćete biti odbijeni", navodno mu je kazala i preporučila da pričeka na sredstva za sljedeću godinu, koja se najranije donose krajem veljače ili početkom ožujka 2013. godine.
Objašnjeno mu je i da ne može sada otvoriti firmu pa poslije dobiti poticaj.
Očekujemo odgovor Zavoda za zapošljavanje o "presušivanju" poticaja za samozapošljavanje, ali i naputku građanima da ne otvaraju tvrtku, iako zbog nedostatka sredstava ne mogu dobiti novac. Podsjetimo, odluke o dodjeli sredstava HZZ-a su u potpunosti u ovlasti Zavoda i van njega nema više instance kojoj se građani mogu žaliti.

   Naljutio vas je neki potez Vlade? Niste sigurni kako će se novi zakon odraziti na vašu budućnost? Muče li vas komunalna poduzeća neopravdano visokim računima ili lošom uslugom? Imate neki drugi problem o kojem želite mišljenje nekog od članova našeg Stručnog tima? Pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
   
 

Rekli mu da ne radi, već da čeka na novac kojeg nema!?

Postroll

Preroll

Hrvati u Irskoj i Njmeačkoj komentirali mjeru 'Biram Hrvatsku' 

Andrej Plenković 

Hrvatska

Članak

Ines Brežnjak

Vlada nudi novčani poticaj Hrvatima da se vrate kući

Ilustracija za odlazak mladih u inozemstvo

Danas.hr

DRŽAVA OPET SUBVENCIONIRA SAMOZAPOŠLJAVANJE: Ipak, promijenjeni su kriteriji - neće baš svi moći dobiti poticaje

<para>22.12.2008., Zagreb - Erste Banka. Snimanje ilustracije - koristenje usluga banke i komunikacija s osobnim bankarom.</para>

erste

Slika zaslona 2020-07-16 u 08.35.00

DRŽAVA ŽELI DA PROPADNETE: Zbog duga od jedne lipe prijeti im ovrha od 13.000 kuna

apsurd

Novac

masailotic