Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Još uvijek ne znamo kako je nastao prvi život na Zemlji. Jedan od prijedloga je da su gradivni blokovi stigli iz svemira, a sada je novo istraživanje nekoliko meteorita bogatih ugljikom dodalo težinu ovoj ideji, piše Science Alert.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Koristeći nove, iznimno osjetljive tehnike analize meteorita, tim predvođen znanstvenicima sa Sveučilišta Hokkaido u Japanu otkrio je organske spojeve koji čine samu okosnicu molekula nukleinskih kiselina zajedničkih cijelom životu kakvog poznajemo – DNK i RNA.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Istraživači su analizirali tri meteorita bogata ugljikom: meteorit Murchison koji je pao u Australiju 1969., meteorit Murray koji je pao u Kentucky 1950. i meteorit Tagish Lake koji je pao na Zemlju 2000. godine, u Britansku Kolumbiju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iako su meteoriti nedavno utjecali na naš planet, oni su uistinu stare svemirske stijene, koje su vjerojatno postojale u ranim fazama Sunčevog sustava ili čak prije.</para><heading2>Riznica organskih spojeva</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Meteoriti bogati ugljikom su riznica organskih spojeva. Kada je riječ o nastanku molekula DNA i RNA na Zemlji, spojevi koji nas posebno zanimaju su nukleobaze – dijelovi koji se slažu zajedno, tvoreći duge lance genetskih informacija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Postoje dvije glavne klase nukleobaza: pirimidini i purini. Zahvaljujući nevjerojatnoj osjetljivosti tehnika analize, autori nove studije otkrili su nekoliko pirimidina u uzorcima meteorita koji su prethodno izbjegli detekciju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Otkrili smo široku paletu pirimidinskih nukleobaza i njihovih strukturnih izomera iz oba Murchisonova ekstrakta, od kojih većina prije nije bila otkrivena u meteoritima", piše istraživački tim u svom radu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Eksperimenti koji su simulirali sadržaj svemirskih materijala sugerirali su prisutnost različitih nukleobaza "tamo vani", "što sugerira da su ove klase organskih spojeva posvuda prisutne u izvanzemaljskim okruženjima unutar i izvan Sunčevog sustava", piše tim.</para><heading2>Zašto su ti spojevi toliko važni? </heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nizovi DNA i RNA imaju strukturnu "kičmu" koja se sastoji od šećerno-fosfatnog lanca. Nukleobaze se vežu za ove šećere; u DNK se uparuju na specifične načine, tvoreći "prečke" u spiralnim ljestvama.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nukleobaze purina i pirimidina uvijek se vežu zajedno unutar DNK zbog svoje strukture i vrsta vodikovih veza koje mogu formirati. To znači da je omjer purinskih i pirimidinskih nukleobaza uvijek konstantan unutar molekule DNA. Te su nukleobaze nastale fotokemijskim reakcijama među raznim materijalima koji se kreću u svemiru, čak i prije formiranja Sunčevog sustava.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Autori sugeriraju da je tijekom kasnog razdoblja teškog bombardiranja rane Zemlje, prije otprilike 4 do 3,8 milijardi godina, različiti raspon ovih gradivnih blokova mogao biti dostavljen na naš planet putem udara meteorita. "Stoga se smatra da je dotok takvih organskih tvari odigrao važnu ulogu u kemijskoj evoluciji primordijalne faze Zemlje", pišu oni.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dobit ćemo više uvida u ovu ideju kada nam misije na asteroid Ryugu i Bennu pruže uzoraka i više izvanzemaljskog materijala za proučavanje. Nekontaminirani uzorci omogućit će istraživačima da dalje utvrde jesu li te molekule mogle biti donesene meteoritima na Zemlju. <ulink url="https://www.sciencealert.com/we-have-even-more-evidence-life-s-building-blocks-arrived-on-earth-from-space#skip-to-div-bordeaux-static-slot-4"/></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Istraživanje je objavljeno u časopisu <emphasis><ulink url="https://www.nature.com/articles/s41467-022-29612-x">Nature Communications</ulink></emphasis>.</para>

Misterij života na Zemlji: Znanstvenici pronašli ključne gradivne blokove na vanzemaljskim svemirskim tijelima ekontaminirani uzorci omogućit će istraživačima da dalje utvrde jesu li te molekule mogle biti donesene meteoritima na Zemlju Još uvijek ne znamo kako je nastao prvi život na Zemlji. Jedan od prijedloga je da su gradivni blokovi stigli iz svemira, a sada je novo istraživanje nekoliko meteorita bogatih ugljikom dodalo težinu ovoj ideji, piše Science Alert.Koristeći nove, iznimno osjetljive tehnike analize meteorita, tim predvođen znanstvenicima sa Sveučilišta Hokkaido u Japanu otkrio je organske spojeve koji čine samu okosnicu molekula nukleinskih kiselina zajedničkih cijelom životu kakvog poznajemo – DNK i RNA.Istraživači su analizirali tri meteorita bogata ugljikom: meteorit Murchison koji je pao u Australiju 1969., meteorit Murray koji je pao u Kentucky 1950. i meteorit Tagish Lake koji je pao na Zemlju 2000. godine, u Britansku Kolumbiju.Iako su meteoriti nedavno utjecali na naš planet, oni su uistinu stare svemirske stijene, koje su vjerojatno postojale u ranim fazama Sunčevog sustava ili čak prije.Riznica organskih spojevaMeteoriti bogati ugljikom su riznica organskih spojeva. Kada je riječ o nastanku molekula DNA i RNA na Zemlji, spojevi koji nas posebno zanimaju su nukleobaze – dijelovi koji se slažu zajedno, tvoreći duge lance genetskih informacija.Postoje dvije glavne klase nukleobaza: pirimidini i purini. Zahvaljujući nevjerojatnoj osjetljivosti tehnika analize, autori nove studije otkrili su nekoliko pirimidina u uzorcima meteorita koji su prethodno izbjegli detekciju."Otkrili smo široku paletu pirimidinskih nukleobaza i njihovih strukturnih izomera iz oba Murchisonova ekstrakta, od kojih većina prije nije bila otkrivena u meteoritima", piše istraživački tim u svom radu.Eksperimenti koji su simulirali sadržaj svemirskih materijala sugerirali su prisutnost različitih nukleobaza "tamo vani", "što sugerira da su ove klase organskih spojeva posvuda prisutne u izvanzemaljskim okruženjima unutar i izvan Sunčevog sustava", piše tim.Zašto su ti spojevi toliko važni? Nizovi DNA i RNA imaju strukturnu "kičmu" koja se sastoji od šećerno-fosfatnog lanca. Nukleobaze se vežu za ove šećere; u DNK se uparuju na specifične načine, tvoreći "prečke" u spiralnim ljestvama.Nukleobaze purina i pirimidina uvijek se vežu zajedno unutar DNK zbog svoje strukture i vrsta vodikovih veza koje mogu formirati. To znači da je omjer purinskih i pirimidinskih nukleobaza uvijek konstantan unutar molekule DNA. Te su nukleobaze nastale fotokemijskim reakcijama među raznim materijalima koji se kreću u svemiru, čak i prije formiranja Sunčevog sustava.Autori sugeriraju da je tijekom kasnog razdoblja teškog bombardiranja rane Zemlje, prije otprilike 4 do 3,8 milijardi godina, različiti raspon ovih gradivnih blokova mogao biti dostavljen na naš planet putem udara meteorita. "Stoga se smatra da je dotok takvih organskih tvari odigrao važnu ulogu u kemijskoj evoluciji primordijalne faze Zemlje", pišu oni.Dobit ćemo više uvida u ovu ideju kada nam misije na asteroid Ryugu i Bennu pruže uzoraka i više izvanzemaljskog materijala za proučavanje. Nekontaminirani uzorci omogućit će istraživačima da dalje utvrde jesu li te molekule mogle biti donesene meteoritima na Zemlju. Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Communications. STIGAO IZ SVEMIRA? 

STIGAO IZ SVEMIRA?

Misterij života na Zemlji: Znanstvenici pronašli ključne gradivne blokove na vanzemaljskim svemirskim tijelima

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na pitanje kako je nastao život na našem planetu još uvijek nismo u potpunosti odgovorili. Međutim, znanost je sve bliža odgovoru, pri čemu je nova studija identificira strukture proteina koji omogućuju život, prenosi <ulink url="https://www.sciencealert.com/scientists-identify-protein-structures-that-may-be-responsible-for-the-origins-of-life">Science Alert</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tim koji stoji iza studije odlučio je krenuti od premise da život kakav poznajemo ovisi o prikupljanju i korištenju energije. U primordijalnoj juhi drevne Zemlje, ta je energija najvjerojatnije dolazila s neba, u obliku zračenja sa Sunca, ili iz dubine same Zemlje, kao toplina koja je prodirala kroz hidrotermalne otvore na dnu drevnih mora.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na molekularnoj razini, ova upotreba energije znači prijenos elektrona, temeljni kemijski proces koji uključuje kretanje elektrona s jednog atoma ili molekule na drugu. Prijenos elektrona je u samoj srži oksidacijsko-redukcijskih reakcija (također poznatih kao redoks reakcije) koje su od vitalne važnosti za neke od osnovnih životnih funkcija.</para><hmn:article id="7909ffca-c843-11eb-a590-aaecda2161a2" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Potraga za proteinima koji vežu metale</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Budući da su metali najbolji elementi za prijenos elektrona, a složene molekule zvane proteini su ono što pokreće većinu bioloških procesa, istraživači su odlučili kombinirati to dvoje i tražiti proteine ​​koji vežu metale.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Metodički, računalni pristup korišten je za usporedbu proteina za pronalaženje metala, otkrivajući određene zajedničke značajke koje su se podudarale za sve njih, bez obzira na funkcionalnost proteina, metal na koji se veže ili uključeni organizam.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>“Vidjeli smo da su jezgre postojećih proteina koje vežu metal doista slične iako sami proteini možda nisu”, kaže mikrobiologinja <strong>Yana Bromberg </strong>sa Sveučilišta Rutgers-New Brunswick u New Jerseyju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Također smo vidjeli da su ove jezgre koje vežu metal često sastavljene od ponovljenih podstruktura, poput Lego blokova. Zanimljivo je da su ovi blokovi također pronađeni u drugim regijama proteina, ne samo u jezgrama koje vežu metal, i u mnogim drugim proteinima koji nisu uzeti u obzir u našoj studiji."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Istraživači sugeriraju da su ove zajedničke značajke možda bile prisutne i djelatne u najranijim proteinima, mijenjajući se tijekom vremena kako bi postali današnji proteini, ali zadržavajući određene zajedničke strukture.</para><hmn:article id="b6f27538-b1c3-11eb-844f-0242ac13003d" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Što je dovelo do života kakav poznajemo?</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ideja je da su topljivi metali u arhejskom oceanu koji je prekrivao Zemlju prije tisuće milijuna godina mogli biti korišteni za pokretanje miješanja elektrona potrebnog za prijenos energije i, zauzvrat, biološki život.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Naše zapažanje sugerira da je preuređenje ovih malih građevnih blokova moglo imati jedan ili mali broj zajedničkih predaka te da je dovelo do cijelog niza proteina i njihovih funkcija koje su trenutno dostupne", kaže Bromberg. "To jest, do života kakav poznajemo."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Konkretno, tim je uspio identificirati evolucije u proteinskim naborima, oblicima koje su usvojili proteini kako su postajali biološki aktivni, koji su možda proizveli proteine ​​koje danas poznajemo, gotovo kao projekt molekularnog obiteljskog stabla.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Studija također zaključuje da su biološki funkcionalni peptidi, manje verzije proteina, možda prethodili najranijim proteinima koji sežu unatrag čak 3,8 milijardi godina. Sve ovo doprinosi našem razumijevanju kako je život započeo.</para><hmn:article id="73931d1c-6be3-11ec-ae67-6262c1c7a3a8" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Potraga za životom na drugim planetima</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kao i uvijek, svaka analiza početaka života na Zemlji može biti važna u traženju života i na drugim planetima, gdje bi se život mogao početi razvijati (ili se možda već razvio) sličnim biološkim putovima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Imamo vrlo malo informacija o tome kako je nastao život na ovoj planeti, a naš rad doprinosi ranije nedostupnom objašnjenju", kaže Bromberg. "Ovo bi objašnjenje također potencijalno moglo doprinijeti našoj potrazi za životom na drugim planetima i planetarnim tijelima.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Naše otkriće specifičnih strukturnih građevnih blokova također je potencijalno relevantno za sintetsku biologiju, gdje znanstvenici žele iznova konstruirati specifično aktivne proteine."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Istraživanje je objavljeno u <ulink url="https://www.science.org/doi/10.1126/sciadv.abj3984">Science Advances</ulink>.</para>

Kako je nastao život na Zemlji? Znanstvenici tvrde: 'To bi moglo doprinijeti potrazi za životom na drugim planetima' &apos;Naše otkriće specifičnih strukturnih građevnih blokova također je potencijalno relevantno za sintetsku biologiju, gdje znanstvenici žele iznova konstruirati specifično aktivne proteine&apos;, tvrdi mikrobiologinja Yana Bromberg Na pitanje kako je nastao život na našem planetu još uvijek nismo u potpunosti odgovorili. Međutim, znanost je sve bliža odgovoru, pri čemu je nova studija identificira strukture proteina koji omogućuju život, prenosi Science Alert.Tim koji stoji iza studije odlučio je krenuti od premise da život kakav poznajemo ovisi o prikupljanju i korištenju energije. U primordijalnoj juhi drevne Zemlje, ta je energija najvjerojatnije dolazila s neba, u obliku zračenja sa Sunca, ili iz dubine same Zemlje, kao toplina koja je prodirala kroz hidrotermalne otvore na dnu drevnih mora.Na molekularnoj razini, ova upotreba energije znači prijenos elektrona, temeljni kemijski proces koji uključuje kretanje elektrona s jednog atoma ili molekule na drugu. Prijenos elektrona je u samoj srži oksidacijsko-redukcijskih reakcija (također poznatih kao redoks reakcije) koje su od vitalne važnosti za neke od osnovnih životnih funkcija.Potraga za proteinima koji vežu metaleBudući da su metali najbolji elementi za prijenos elektrona, a složene molekule zvane proteini su ono što pokreće većinu bioloških procesa, istraživači su odlučili kombinirati to dvoje i tražiti proteine ​​koji vežu metale.Metodički, računalni pristup korišten je za usporedbu proteina za pronalaženje metala, otkrivajući određene zajedničke značajke koje su se podudarale za sve njih, bez obzira na funkcionalnost proteina, metal na koji se veže ili uključeni organizam.“Vidjeli smo da su jezgre postojećih proteina koje vežu metal doista slične iako sami proteini možda nisu”, kaže mikrobiologinja Yana Bromberg sa Sveučilišta Rutgers-New Brunswick u New Jerseyju."Također smo vidjeli da su ove jezgre koje vežu metal često sastavljene od ponovljenih podstruktura, poput Lego blokova. Zanimljivo je da su ovi blokovi također pronađeni u drugim regijama proteina, ne samo u jezgrama koje vežu metal, i u mnogim drugim proteinima koji nisu uzeti u obzir u našoj studiji."Istraživači sugeriraju da su ove zajedničke značajke možda bile prisutne i djelatne u najranijim proteinima, mijenjajući se tijekom vremena kako bi postali današnji proteini, ali zadržavajući određene zajedničke strukture.Što je dovelo do života kakav poznajemo?Ideja je da su topljivi metali u arhejskom oceanu koji je prekrivao Zemlju prije tisuće milijuna godina mogli biti korišteni za pokretanje miješanja elektrona potrebnog za prijenos energije i, zauzvrat, biološki život."Naše zapažanje sugerira da je preuređenje ovih malih građevnih blokova moglo imati jedan ili mali broj zajedničkih predaka te da je dovelo do cijelog niza proteina i njihovih funkcija koje su trenutno dostupne", kaže Bromberg. "To jest, do života kakav poznajemo."Konkretno, tim je uspio identificirati evolucije u proteinskim naborima, oblicima koje su usvojili proteini kako su postajali biološki aktivni, koji su možda proizveli proteine ​​koje danas poznajemo, gotovo kao projekt molekularnog obiteljskog stabla.Studija također zaključuje da su biološki funkcionalni peptidi, manje verzije proteina, možda prethodili najranijim proteinima koji sežu unatrag čak 3,8 milijardi godina. Sve ovo doprinosi našem razumijevanju kako je život započeo.Potraga za životom na drugim planetimaKao i uvijek, svaka analiza početaka života na Zemlji može biti važna u traženju života i na drugim planetima, gdje bi se život mogao početi razvijati (ili se možda već razvio) sličnim biološkim putovima."Imamo vrlo malo informacija o tome kako je nastao život na ovoj planeti, a naš rad doprinosi ranije nedostupnom objašnjenju", kaže Bromberg. "Ovo bi objašnjenje također potencijalno moglo doprinijeti našoj potrazi za životom na drugim planetima i planetarnim tijelima."Naše otkriće specifičnih strukturnih građevnih blokova također je potencijalno relevantno za sintetsku biologiju, gdje znanstvenici žele iznova konstruirati specifično aktivne proteine."Istraživanje je objavljeno u Science Advances. MISTERIJ POSTANKA 

MISTERIJ POSTANKA

Kako je nastao život na Zemlji? Znanstvenici tvrde: 'To bi moglo doprinijeti potrazi za životom na drugim planetima'

Postroll

Preroll

Misterij života na Zemlji: Znanstvenici pronašli ključne gradivne blokove na meteoritima

Meteor 

Znanost

Članak

Danas.hr

Studija otkrila proteinske strukture koje bi mogle biti odgovorne za nastanak života

Zemlja