Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

sportnet.rtl.hr

indizajn.rtl.hr

putoholicari.rtl.hr

klinfo.rtl.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon izlaska Velike Britanije iz Europske unije, šuška se da bi isto mogla napraviti još jedna članica, piše <ulink url="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/svijet/eu/4125936/prijeti-li-europi-polexit-poljska-se-inati-sukob-s-eu-sve-zesci-miro-kovac-ici-dzonom-nije-dobro/">RTL</ulink>. Naime, svi pričaju o Polexitu, nakon što je poljski ustavni sud ovaj mjesec odlučio da su njihovi nacionalni zakoni po snazi iznad europskih.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>To će im omogućiti da ignoriraju direktive Europske unije s kojima se ne slažu. Tvrda poljska konzervativna vlada zabranila je abortus, gej prava su za njih opasna propaganda, miješaju se u rad sudova, no s druge strane kažu da su vijesti o Polexitu čisti fake news.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nećemo podleći pritisku ucjena. Spremni smo za dijalog, ali ne pristajemo na stalno proširenje opsega nadležnosti", poručio je poljski premijer Mateusz Morawiecki.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Najvažnije pitanje je neovisnost pravosuđa u Poljskoj. To nije nešto novo, to je proces koji traje. Ali, zbog nedavne odluke Ustavnog suda u Poljskoj, sve je dobilo novu dimenziju", kazala je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.</para><hmn:article id="57552f68-b1c7-11eb-8bc7-0242ac14001f" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Gruba i drastična intervencija</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zapravo je ta stranka na vlasti intervenirala u pravosuđe vrlo grubo i drastično. I na toj temi je došla u sukob s Europskom unijom, koja je onda u jednom trenutku odlučila i zaprijetila da će suspendirati europske fondove za Poljsku", rekla je Vesna Pusić pojašnjavajući zašto se govori o hipotetskom povlačenju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odluku poljskog Ustavnog suda odmah je podržao mađarski lider Viktor Orban.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Premijer Morawiecki govorio je u Europskom parlamentu i jednostavno došao do zida. Nijedan od argumenata koje su predstavnici Vlade iznijeli tijekom ove rasprave nikoga nije uvjerio u ono što govore", kazao je predsjednik Građanske platforme Donald Tusk.</para><hmn:article id="2e923f52-2c16-11ec-975c-02cff6d3a826" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Nitko od Poljaka to ne želi </heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Miro Kovač kaže da ići đonom protiv Poljske nije dobro.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja ne vjerujem u Polexit zato što nitko od Poljaka ne želi to, ne vjeruje to ni Vlada", govori Kovač.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sada im i 160 milijardi eura koji su trebali doći iz Europe visi o koncu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Inače, prema velikoj anketi provedenoj u kolovozu, svega 17% Poljaka izjasnilo se da želi da njihova država napusti Uniju.</para>

O tome se već neko vrijeme šuška: 'Žuljaju' ih abortus, gej prava koja vide kao opasnu propagandu i rad sudova  Tvrda poljska konzervativna vlada zabranila je abortus, gej prava su za njih opasna propaganda, miješaju se u rad sudova, no s druge strane kažu da su vijesti o Polexitu čisti fake news Nakon izlaska Velike Britanije iz Europske unije, šuška se da bi isto mogla napraviti još jedna članica, piše RTL. Naime, svi pričaju o Polexitu, nakon što je poljski ustavni sud ovaj mjesec odlučio da su njihovi nacionalni zakoni po snazi iznad europskih.To će im omogućiti da ignoriraju direktive Europske unije s kojima se ne slažu. Tvrda poljska konzervativna vlada zabranila je abortus, gej prava su za njih opasna propaganda, miješaju se u rad sudova, no s druge strane kažu da su vijesti o Polexitu čisti fake news."Nećemo podleći pritisku ucjena. Spremni smo za dijalog, ali ne pristajemo na stalno proširenje opsega nadležnosti", poručio je poljski premijer Mateusz Morawiecki."Najvažnije pitanje je neovisnost pravosuđa u Poljskoj. To nije nešto novo, to je proces koji traje. Ali, zbog nedavne odluke Ustavnog suda u Poljskoj, sve je dobilo novu dimenziju", kazala je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.Gruba i drastična intervencija"Zapravo je ta stranka na vlasti intervenirala u pravosuđe vrlo grubo i drastično. I na toj temi je došla u sukob s Europskom unijom, koja je onda u jednom trenutku odlučila i zaprijetila da će suspendirati europske fondove za Poljsku", rekla je Vesna Pusić pojašnjavajući zašto se govori o hipotetskom povlačenju.Odluku poljskog Ustavnog suda odmah je podržao mađarski lider Viktor Orban."Premijer Morawiecki govorio je u Europskom parlamentu i jednostavno došao do zida. Nijedan od argumenata koje su predstavnici Vlade iznijeli tijekom ove rasprave nikoga nije uvjerio u ono što govore", kazao je predsjednik Građanske platforme Donald Tusk.Nitko od Poljaka to ne želi Miro Kovač kaže da ići đonom protiv Poljske nije dobro."Ja ne vjerujem u Polexit zato što nitko od Poljaka ne želi to, ne vjeruje to ni Vlada", govori Kovač.Sada im i 160 milijardi eura koji su trebali doći iz Europe visi o koncu.Inače, prema velikoj anketi provedenoj u kolovozu, svega 17% Poljaka izjasnilo se da želi da njihova država napusti Uniju. JOŠ JEDNA ZEMLJA NAPUŠTA EU? 

JOŠ JEDNA ZEMLJA NAPUŠTA EU?

O tome se već neko vrijeme šuška: 'Žuljaju' ih abortus, gej prava koja vide kao opasnu propagandu i rad sudova 

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Europski parlament pozvao je u četvrtak Komisiju da pokrene postupak protiv Poljske uslijed povrede prava zbog presude „nelegitimnog“ poljskog Ustavnog suda.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ranije ovoga mjeseca Ustavni sud Poljske presudio je da je poljski Ustav nadređen Ugovorima o EU-u, što je izazvalo oštre kritike Europske komisije.</para><heading2>Glavne političke obitelji ujedinjene u osudi</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Europski parlament pak rezolucijom, koju su predložili Europska pučka stranka, Socijalisti i demokrati, liberalni klub Obnovimo Europu, Zeleni i Ljevica, traži od Komisije i Vijeća „da pokrenu postupke zbog povrede prava u vezi sa zakonodavstvom o nelegitimnom 'Ustavnom sudu', njegovu nezakonitu sastavu i njegovoj ulozi u sprečavanju poštovanja presuda Suda EU-a, da od Suda EU-a traže uvođenje privremene mjere te pokretanje postupka zbog povrede prava u vezi s Odjelom za izvanrednu kontrolu i javne poslove Vrhovnog suda, Državnim sudbenom vijećem i Državnim odvjetništvom Poljske“.</para><hmn:article id="81f344f4-2a02-11ec-a284-56fed9847f00" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rezolucija su zastupnici usvojili u četvrtak s 502 glasova za, 153 protiv te 16 suzdržanih.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od Komisije i Vijeća također se traže „nedvosmislene preporuke“ Poljskoj za rješavanje kršenja vladavine prava, a traži se i korištenje svih ovlasti, među kojima se spominju i prekid ili suspenzija isplata iz europskog proračuna, uslijed "ozbiljnih nedostataka u učinkovitom funkcioniranju sustava kontrole u Poljskoj zbog nedostatka neovisnosti sudstva koji ugrožava zakonitost i pravilnost rashoda".</para><heading2>EU zaustavilo priljev novca</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Europska komisija dugo se spori s Varšavom oko poljske reforme pravosuđa, za koju tvrdi da ugrožava neovisnost sudstva, a zbog toga još nije odobren poljski plan oporavka od pandemije covida-19, po kojemu bi Poljska trebala dobiti gotovo 60 milijardi eura. </para><hmn:article id="800ca9ca-28d4-11ec-907c-8a7b9af4653b" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Krajem prošle godine europski čelnici pristali su na mehanizam uvjetovanosti, po kojemu se korištenje sredstava iz europskih fondova uvjetuje poštivanjem vladavine prava.</para><heading2>Oštrija pocija od one EK</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Parlament je zauzeo oštriju poziciju od Komisije u odnosu prema Poljskoj, a predsjednik EP-a David Sassoli u srijedu je najavio tužbu protiv Europske komisije zbog neprovođenja mehanizma uvjetovanosti u slučaju Poljske.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Parlament traži od Komisije da se „suzdrži od odobravanja“ plana za oporavak dok "poljska vlada potpuno i pravilno ne provede presude Suda EU-a i međunarodnih sudova te osigurati da se procjenom plana jamči usklađenost s relevantnim preporukama za pojedinu zemlju, posebno o zaštiti neovisnosti sudstva“</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Varšava pak tvrdi da je riječ o dvostrukim kriterijima i napadu na Poljsku zbog ideološkog neslaganja te da su ustavni sudovi više europskih zemalja ranije donosili slične odluke.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Primjerice, Savezni ustavni sud Njemačke osporio je pravo Europske središnje banke da kupuje obveznice javnog sektora, što je prethodno odobrio Sud EU-a.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U rezoluciji EP-a ističe se da Ustavni sud Poljske „nije pravno valjan i neovisan niti je kvalificiran za tumačenje Ustava u Poljskoj“.</para><heading2>'Premijer koristio sud u političke svrhe'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Europarlamentarci  „duboko žale“ zbog odluke Ustavnog suda i drže ju „napadom na europsku zajednicu vrijednosti i zakona u cjelini“.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Posebno je istaknuto da je zahtjev Ustavnom sudu podnio premijer Mateusz Morawiecki koji je time iskoristio pravosuđe kao „sredstvo za ostvarenje vlastite političke agende“.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U tom kontekstu parlament također poziva poljsku nacionalno-konzervativnu vladu Prava i pravde (PiS) da se „prestane proizvoljno  koristiti svojim izvršnim i zakonodavnim ovlastima s namjerom narušavanja diobe vlasti i vladavine prava“.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Europski konzervativci i reformisti (ECR), čiji je član i PiS, u svojoj su odbijenoj rezoluciji naveli da se presudom Ustavnog suda Poljske tvrdi samo da su određene interpretacije članaka Ugovora EU-a u nesuglasju s poljskim Ustavom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Napomenuli su da presuda "ne utječe ni na jedno područje u kojem EU ima nadležnosti, koje su izričito i doslovno dodijeljene u Ugovorima EU-a".</para>

Europski parlament traži oštre mjere protiv Poljske zbog rušenja vladavine prava Rezolucija su zastupnici usvojili u četvrtak s 502 glasova za, 153 protiv te 16 suzdržanih. Europski parlament pozvao je u četvrtak Komisiju da pokrene postupak protiv Poljske uslijed povrede prava zbog presude „nelegitimnog“ poljskog Ustavnog suda.Ranije ovoga mjeseca Ustavni sud Poljske presudio je da je poljski Ustav nadređen Ugovorima o EU-u, što je izazvalo oštre kritike Europske komisije.Glavne političke obitelji ujedinjene u osudiEuropski parlament pak rezolucijom, koju su predložili Europska pučka stranka, Socijalisti i demokrati, liberalni klub Obnovimo Europu, Zeleni i Ljevica, traži od Komisije i Vijeća „da pokrenu postupke zbog povrede prava u vezi sa zakonodavstvom o nelegitimnom 'Ustavnom sudu', njegovu nezakonitu sastavu i njegovoj ulozi u sprečavanju poštovanja presuda Suda EU-a, da od Suda EU-a traže uvođenje privremene mjere te pokretanje postupka zbog povrede prava u vezi s Odjelom za izvanrednu kontrolu i javne poslove Vrhovnog suda, Državnim sudbenom vijećem i Državnim odvjetništvom Poljske“.Rezolucija su zastupnici usvojili u četvrtak s 502 glasova za, 153 protiv te 16 suzdržanih.Od Komisije i Vijeća također se traže „nedvosmislene preporuke“ Poljskoj za rješavanje kršenja vladavine prava, a traži se i korištenje svih ovlasti, među kojima se spominju i prekid ili suspenzija isplata iz europskog proračuna, uslijed "ozbiljnih nedostataka u učinkovitom funkcioniranju sustava kontrole u Poljskoj zbog nedostatka neovisnosti sudstva koji ugrožava zakonitost i pravilnost rashoda".EU zaustavilo priljev novcaEuropska komisija dugo se spori s Varšavom oko poljske reforme pravosuđa, za koju tvrdi da ugrožava neovisnost sudstva, a zbog toga još nije odobren poljski plan oporavka od pandemije covida-19, po kojemu bi Poljska trebala dobiti gotovo 60 milijardi eura. Krajem prošle godine europski čelnici pristali su na mehanizam uvjetovanosti, po kojemu se korištenje sredstava iz europskih fondova uvjetuje poštivanjem vladavine prava.Oštrija pocija od one EKParlament je zauzeo oštriju poziciju od Komisije u odnosu prema Poljskoj, a predsjednik EP-a David Sassoli u srijedu je najavio tužbu protiv Europske komisije zbog neprovođenja mehanizma uvjetovanosti u slučaju Poljske.Parlament traži od Komisije da se „suzdrži od odobravanja“ plana za oporavak dok "poljska vlada potpuno i pravilno ne provede presude Suda EU-a i međunarodnih sudova te osigurati da se procjenom plana jamči usklađenost s relevantnim preporukama za pojedinu zemlju, posebno o zaštiti neovisnosti sudstva“Varšava pak tvrdi da je riječ o dvostrukim kriterijima i napadu na Poljsku zbog ideološkog neslaganja te da su ustavni sudovi više europskih zemalja ranije donosili slične odluke.Primjerice, Savezni ustavni sud Njemačke osporio je pravo Europske središnje banke da kupuje obveznice javnog sektora, što je prethodno odobrio Sud EU-a.U rezoluciji EP-a ističe se da Ustavni sud Poljske „nije pravno valjan i neovisan niti je kvalificiran za tumačenje Ustava u Poljskoj“.'Premijer koristio sud u političke svrhe'Europarlamentarci  „duboko žale“ zbog odluke Ustavnog suda i drže ju „napadom na europsku zajednicu vrijednosti i zakona u cjelini“.Posebno je istaknuto da je zahtjev Ustavnom sudu podnio premijer Mateusz Morawiecki koji je time iskoristio pravosuđe kao „sredstvo za ostvarenje vlastite političke agende“.U tom kontekstu parlament također poziva poljsku nacionalno-konzervativnu vladu Prava i pravde (PiS) da se „prestane proizvoljno  koristiti svojim izvršnim i zakonodavnim ovlastima s namjerom narušavanja diobe vlasti i vladavine prava“.Europski konzervativci i reformisti (ECR), čiji je član i PiS, u svojoj su odbijenoj rezoluciji naveli da se presudom Ustavnog suda Poljske tvrdi samo da su određene interpretacije članaka Ugovora EU-a u nesuglasju s poljskim Ustavom.Napomenuli su da presuda "ne utječe ni na jedno područje u kojem EU ima nadležnosti, koje su izričito i doslovno dodijeljene u Ugovorima EU-a". NOVI KORAK PREMA POLEXITU? 

NOVI KORAK PREMA POLEXITU?

Europski parlament traži oštre mjere protiv Poljske zbog rušenja vladavine prava

<para>Deseci tisuća Poljaka izašli su u nedjelju navečer na ulicu kako bi branili članstvo svoje zemlje u Europskoj uniji, nakon odluke poljskog Ustavnog suda donesene u petak koja osporava prvenstvo europskog prava. Ta odluka koja ne priznaje nadređenost europskih zakona nad poljskim, mogla bi biti prvi korak na putu prema izlasku Poljske iz EU-a.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Poljaci su se u nedjelju mobilizirali protiv te ideje "Polexita", na poziv oporbenog čelnika i bivšeg predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:article id="a4b6d69a-27aa-11ec-93d6-56fed9847f00" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>'Ovdje sam jer se bojim da ćemo otići iz EU'</heading2><para>"Deseci tisuća ljudi u Varšavi i u više od sto poljskih sela i gradova došli su prosvjedovati protiv onoga što vlada radi našoj domovini", rekao je Tusk obraćajući se velikom mnoštvu u glavnom gradu koje se plavilo od europskih zastava.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Nešto ranije toga dana pozvao je sugrađane da "obrane europsku Poljsku". "Moramo spasiti Poljsku, nitko to neće učiniti umjesto nas", dodao je na Twitteru.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>"Ovdje sam jer se bojim da ćemo otići iz EU-a. Ovo je jako važno, posebno za moju unuku", rekla je Elzbieta Morawska (64), sudionica prosvjeda u Varšavi.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>"Velika Britanija je nedavno napustila EU i to je tragedija. Ode li sada Poljska, i to će biti tragedija", ocijenio je Aleksander Winiarski (20) koji studira u Engleskoj a došao je na prosvjed u glavnome gradu.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><heading2>Ustavni sud je osporio prednost europskih zakona </heading2><para>Poljska i druge zemlje istočne i srednje Europe ušle su u EU 2004., petnaest godina pošto je sindikalni pokret Lecha Walese pridonio padu komunističkog režima. Članstvo u EU-u i dalje je jako popularno ako je vjerovati anketama, ali veze Varšave i Bruxellesa naglo su se pogoršale kada je 2015. na vlast došla populistička stranka Pravo i pravda (PiS).  Neslaganja se tiču pravosudne reforme koju poljska vlada želi provesti, a EU ocjenjuje da će ona štetiti neovisnosti pravosuđa i dovesti do slabljenja demokratskih sloboda.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>U najnovijem sukobu u petak poljski Ustavni sud je osporio prednost europskih zakona nad poljskim, ocijenivši da je niz članaka europskih ugovora "nespojivo" s Ustavom zemlje.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><heading2>'Zakoni EU-a su nadređeni nacionalnima'</heading2><para>Bruxelles je odmah reagirao preko predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>"Naši ugovori su jasni. Sve odluke Suda pravde EU-a obvezne su za vlasti zemalja članica, pa tako i za nacionalne sudove. Zakoni EU-a su nadređeni nacionalnim zakonima, pa i onima o ustavnim odredbama", rekla je, dodajući da to "priznaju sve zemlje članica EU-a".<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para>Analitičari u ovoj poljskoj odluci vide početak "pravnog Polexita", što je vlada demantirala.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><hmn:article id="800ca9ca-28d4-11ec-907c-8a7b9af4653b" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/>

Ne žele Polexit: 'Moramo spasiti europsku Poljsku' Poljaci su se u nedjelju mobilizirali protiv te ideje &apos;Polexita&apos; na poziv oporbenog čelnika i bivšeg predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska Deseci tisuća Poljaka izašli su u nedjelju navečer na ulicu kako bi branili članstvo svoje zemlje u Europskoj uniji, nakon odluke poljskog Ustavnog suda donesene u petak koja osporava prvenstvo europskog prava. Ta odluka koja ne priznaje nadređenost europskih zakona nad poljskim, mogla bi biti prvi korak na putu prema izlasku Poljske iz EU-a.Poljaci su se u nedjelju mobilizirali protiv te ideje "Polexita", na poziv oporbenog čelnika i bivšeg predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska.'Ovdje sam jer se bojim da ćemo otići iz EU'"Deseci tisuća ljudi u Varšavi i u više od sto poljskih sela i gradova došli su prosvjedovati protiv onoga što vlada radi našoj domovini", rekao je Tusk obraćajući se velikom mnoštvu u glavnom gradu koje se plavilo od europskih zastava.Nešto ranije toga dana pozvao je sugrađane da "obrane europsku Poljsku". "Moramo spasiti Poljsku, nitko to neće učiniti umjesto nas", dodao je na Twitteru."Ovdje sam jer se bojim da ćemo otići iz EU-a. Ovo je jako važno, posebno za moju unuku", rekla je Elzbieta Morawska (64), sudionica prosvjeda u Varšavi."Velika Britanija je nedavno napustila EU i to je tragedija. Ode li sada Poljska, i to će biti tragedija", ocijenio je Aleksander Winiarski (20) koji studira u Engleskoj a došao je na prosvjed u glavnome gradu.Ustavni sud je osporio prednost europskih zakona  Poljska i druge zemlje istočne i srednje Europe ušle su u EU 2004., petnaest godina pošto je sindikalni pokret Lecha Walese pridonio padu komunističkog režima. Članstvo u EU-u i dalje je jako popularno ako je vjerovati anketama, ali veze Varšave i Bruxellesa naglo su se pogoršale kada je 2015. na vlast došla populistička stranka Pravo i pravda (PiS).  Neslaganja se tiču pravosudne reforme koju poljska vlada želi provesti, a EU ocjenjuje da će ona štetiti neovisnosti pravosuđa i dovesti do slabljenja demokratskih sloboda.U najnovijem sukobu u petak poljski Ustavni sud je osporio prednost europskih zakona nad poljskim, ocijenivši da je niz članaka europskih ugovora "nespojivo" s Ustavom zemlje.'Zakoni EU-a su nadređeni nacionalnima'Bruxelles je odmah reagirao preko predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen."Naši ugovori su jasni. Sve odluke Suda pravde EU-a obvezne su za vlasti zemalja članica, pa tako i za nacionalne sudove. Zakoni EU-a su nadređeni nacionalnim zakonima, pa i onima o ustavnim odredbama", rekla je, dodajući da to "priznaju sve zemlje članica EU-a".Analitičari u ovoj poljskoj odluci vide početak "pravnog Polexita", što je vlada demantirala. DESECI TISUĆA POLJAKA IZAŠLI NA ULICE 

DESECI TISUĆA POLJAKA IZAŠLI NA ULICE

Ne žele Polexit: 'Moramo spasiti europsku Poljsku'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Politički Bruxelles je šokiran presudom poljskog Ustavnog suda kojom se poriče prvenstvo europskog prava. Neki to tumače kao početak Polexita, odnosno odlaska Poljske iz Europske unije, piše <ulink url="https://www.dw.com/hr/je-li-to-var%C5%A1ava-upravo-objavila-svoj-odlazak-iz-eu-a/a-59445911">DW</ulink>.</para><hmn:article id="a4b6d69a-27aa-11ec-93d6-56fed9847f00" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Čekali i pribojavali se odluke suda</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Još od ljeta su u Bruxellesu očekivali odluku poljskog Ustavnog suda – i pribojavali se te odluke. Ipak, presuda donijeta u četvrtak (7.10.), prema kojoj ugovorno pravo EU-a nije u skladu s poljskim Ustavom, izazvala je ogorčenje u europskim institucijama i praktično svim taborima Europskog parlamenta (EP). </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jer, odluka suda praktički se shvaća kao početak Polexita, to jest puta bez povratka prema napuštanju EU-a. Ustavni sud u Varšavi proglasio je neustavnima pojedine dijelove europskog prava. Tu se prije svega misli na pravo EU-a da intervenira zbog ugroženosti pravne države u svojim članicama, što je slučaj s Poljskom. To što je Varšava potpisala europske ugovore ne znači da je predala svoj pravni suverenitet u ruke EU-a, zaključio je sud.</para><heading2>Poljska uskoro bez novaca i prava glasa?</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli rekao je da takva presuda neće ostati bez posljedica. „Primat prava EU-a mora biti nesporan", napisao je on. „Pozivamo Europsku komisiju da poduzme neophodne korake."</para><hmn:twitter src="https://twitter.com/EP_President/status/1446164465414705155"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Europska komisija, koja je na potezu kao čuvarica ugovora EU-a, priopćila je da presuda, koja je za sada proglašena samo usmeno, sugerira probleme u nadređenosti europskog prava kao i autoritetu Europskog suda u Luksemburgu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Komisija „neće oklijevati upotrijebiti opcije iz europskih ugovora", najavio je nadležni povjerenik Didier Reynders. To bi moglo značiti da će konačno biti ubrzan postupak na temelju članka 7. Ugovora EU-a, koji se protiv Poljske razvlači godinama. Ukoliko se utvrdi teška povreda pravne države, taj postupak može rezultirati i oduzimanjem glasa Varšavi u okviru Unije.</para><heading2>Prisiljeni na otvoreni okršaj</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako se čuje u Bruxellesu, do sada se svim silama izbjegavao otvoreni politički okršaj. No sada se više nema kud, jer je poruka poljskog Ustavnog suda dočekana kao objava rata. Poljska je odavno na meti kritika zbog spornih zakona, posebno jer vladajuća konzervativna stranka Pravo i pravda (PiS) kontrolira pravosuđe.</para><heading2>Predstavnik pučana nije oklijevao s osudom</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Teško je povjerovati kada vlast PiS-a tvrdi da ne želi napustiti EU. Oni rade upravo suprotno. Sad je bilo dosta", napisao je Jeroen Lenaers, koji u Odboru za pravosuđe EP-a zastupa najveći zastupnički klub, onaj Europske pučke stranke. „Time što proglašava europske ugovore nespojivima s poljskim pravom nelegitimni Ustavni sud poveo je zemlju putem Polexita."</para><hmn:twitter src="https://twitter.com/jeroen_lenaers/status/1446141666344243204"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><hmn:linebreak/>Kritičari predbacuju poljskim vlastima to što su u Ustavni sud odreda imenovali politički podobne suce. Upravo je taj zakon, koji je donijela vladajuća većina PiS-a, a prema kojem se imenuju suci, u više presuda Europskog suda u Luksemburgu odbačen kao protupravan.</para><heading2>Je li ovo pravno pokretanje članka 50.?</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Europski parlamentarni zastupnik Lenaers je još poručio da Europska komisija mora upotrijebiti sve instrumente kako ne bi podržavala „autokrate u Varšavi“. Time aludira na mogućnost da se Poljskoj uskrati novac iz zajedničke blagajne. Bruxelles je već na led stavio posebna sredstva iz pozamašnog fonda za obnovu gospodarstva nakon pandemije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Ako u Europskoj uniji nema pravne zajednice, onda se ona raspada", kaže Jens Geier iz Zastupničkog kluba socijalista u EP-u. „Poljska ima dvije mogućnosti: prilagoditi poljski Ustav europskom pravu ili napustiti EU."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>„Odluka Varšave je prije svega šamar poljskim građanima", rekao je Sergey Lagodinsky iz Zastupničkog kluba zelenih.</para><heading2>Objava razlaza</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iako je poljski premijer Mateusz Morawiecki više puta negirao da njegova zemlja planira napustiti EU, neki stručnjaci za europsko pravo kažu da je odluka Ustavnog suda praktično objava razlaza. Jer, ako se poriče prvenstvo europskog prava kao jedan od temelja EU-a, onda bi se to moglo tumačiti kao aktiviranje članka 50. koji predviđa mogućnost napuštanja EU-a, kaže profesor Europskog prava Franz Mayer. „Dakle, ili odlaze ili mijenjaju poljski Ustav."<hmn:linebreak/>A njemački profesor Ustavnog prava Rene Repasi komentira da još nikada neki nacionalni sud članice Unije nije poduzeo ovako krupan korak prema pravnom izlasku iz Europske unije.</para>

Je li to Poljska zaista najavila izlazak iz EU? 'Izbjegavali su otvoreni okršaj svim silama, ali sada više nemaju kud' Poljska je odavno na meti kritika zbog spornih zakona, posebno jer vladajuća konzervativna stranka Pravo i pravda (PiS) kontrolira pravosuđe Politički Bruxelles je šokiran presudom poljskog Ustavnog suda kojom se poriče prvenstvo europskog prava. Neki to tumače kao početak Polexita, odnosno odlaska Poljske iz Europske unije, piše DW.Čekali i pribojavali se odluke sudaJoš od ljeta su u Bruxellesu očekivali odluku poljskog Ustavnog suda – i pribojavali se te odluke. Ipak, presuda donijeta u četvrtak (7.10.), prema kojoj ugovorno pravo EU-a nije u skladu s poljskim Ustavom, izazvala je ogorčenje u europskim institucijama i praktično svim taborima Europskog parlamenta (EP). Jer, odluka suda praktički se shvaća kao početak Polexita, to jest puta bez povratka prema napuštanju EU-a. Ustavni sud u Varšavi proglasio je neustavnima pojedine dijelove europskog prava. Tu se prije svega misli na pravo EU-a da intervenira zbog ugroženosti pravne države u svojim članicama, što je slučaj s Poljskom. To što je Varšava potpisala europske ugovore ne znači da je predala svoj pravni suverenitet u ruke EU-a, zaključio je sud.Poljska uskoro bez novaca i prava glasa?Predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli rekao je da takva presuda neće ostati bez posljedica. „Primat prava EU-a mora biti nesporan", napisao je on. „Pozivamo Europsku komisiju da poduzme neophodne korake."Europska komisija, koja je na potezu kao čuvarica ugovora EU-a, priopćila je da presuda, koja je za sada proglašena samo usmeno, sugerira probleme u nadređenosti europskog prava kao i autoritetu Europskog suda u Luksemburgu.Komisija „neće oklijevati upotrijebiti opcije iz europskih ugovora", najavio je nadležni povjerenik Didier Reynders. To bi moglo značiti da će konačno biti ubrzan postupak na temelju članka 7. Ugovora EU-a, koji se protiv Poljske razvlači godinama. Ukoliko se utvrdi teška povreda pravne države, taj postupak može rezultirati i oduzimanjem glasa Varšavi u okviru Unije.Prisiljeni na otvoreni okršajKako se čuje u Bruxellesu, do sada se svim silama izbjegavao otvoreni politički okršaj. No sada se više nema kud, jer je poruka poljskog Ustavnog suda dočekana kao objava rata. Poljska je odavno na meti kritika zbog spornih zakona, posebno jer vladajuća konzervativna stranka Pravo i pravda (PiS) kontrolira pravosuđe.Predstavnik pučana nije oklijevao s osudom„Teško je povjerovati kada vlast PiS-a tvrdi da ne želi napustiti EU. Oni rade upravo suprotno. Sad je bilo dosta", napisao je Jeroen Lenaers, koji u Odboru za pravosuđe EP-a zastupa najveći zastupnički klub, onaj Europske pučke stranke. „Time što proglašava europske ugovore nespojivima s poljskim pravom nelegitimni Ustavni sud poveo je zemlju putem Polexita."Kritičari predbacuju poljskim vlastima to što su u Ustavni sud odreda imenovali politički podobne suce. Upravo je taj zakon, koji je donijela vladajuća većina PiS-a, a prema kojem se imenuju suci, u više presuda Europskog suda u Luksemburgu odbačen kao protupravan.Je li ovo pravno pokretanje članka 50.?Europski parlamentarni zastupnik Lenaers je još poručio da Europska komisija mora upotrijebiti sve instrumente kako ne bi podržavala „autokrate u Varšavi“. Time aludira na mogućnost da se Poljskoj uskrati novac iz zajedničke blagajne. Bruxelles je već na led stavio posebna sredstva iz pozamašnog fonda za obnovu gospodarstva nakon pandemije.„Ako u Europskoj uniji nema pravne zajednice, onda se ona raspada", kaže Jens Geier iz Zastupničkog kluba socijalista u EP-u. „Poljska ima dvije mogućnosti: prilagoditi poljski Ustav europskom pravu ili napustiti EU."„Odluka Varšave je prije svega šamar poljskim građanima", rekao je Sergey Lagodinsky iz Zastupničkog kluba zelenih.Objava razlazaIako je poljski premijer Mateusz Morawiecki više puta negirao da njegova zemlja planira napustiti EU, neki stručnjaci za europsko pravo kažu da je odluka Ustavnog suda praktično objava razlaza. Jer, ako se poriče prvenstvo europskog prava kao jedan od temelja EU-a, onda bi se to moglo tumačiti kao aktiviranje članka 50. koji predviđa mogućnost napuštanja EU-a, kaže profesor Europskog prava Franz Mayer. „Dakle, ili odlaze ili mijenjaju poljski Ustav."A njemački profesor Ustavnog prava Rene Repasi komentira da još nikada neki nacionalni sud članice Unije nije poduzeo ovako krupan korak prema pravnom izlasku iz Europske unije. 'KAO OBJAVA RATA' 

'KAO OBJAVA RATA'

Je li to Poljska zaista najavila izlazak iz EU? 'Izbjegavali su otvoreni okršaj svim silama, ali sada više nemaju kud'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najviši poljski sud presudio je u četvrtak da su neki članci ugovora EU-a "nekompatibilni " s ustavom države, u povijesnoj odluci koja bi mogla ugroziti europsko financiranje Poljske i čak dovesti u pitanje njezino članstvo u Uniji. To je posljednji spor u dugom sukobu između Poljske i EU-a u vezi s pravosudnim reformama koje je uvela nacionalistička konzervativna stranka na vlasti Pravo i pravda (PiS).</para><hmn:article id="52836fba-f450-11eb-9254-dea2a216223b" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Europska komisija je "zabrinuta" odlukom ustavnog suda i "upotrijebit će sve alate" koji su joj na raspolaganju da zaštiti primat europskog prava, izjavio je u četvrtak europski povjerenik Didier Reynders. Belgijski dužnosnik, koji je rekao da još nije detaljno pročitao odluku, istaknuo je da su načela primata europskog prava iznad nacionalnog prava i da je obvezujuće obilježje odluka europskog pravosuđa u "srži Unije".</para><heading2>Izvan područja nadležnosti?</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Predsjednica ustavnog suda Julia Przylebska je u presudi nabrojala nekoliko članaka europskog ugovora, za koje drži da su nekompatibilni s poljskim zakonom i izjavila da europske institucije "djeluju izvan područja njihove nadležnosti".</para><hmn:article id="30ac8c70-1bdb-11ec-86f6-8a31b4f8cfab" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sramota!", "Izdajice!" i "Dobrodošli u Bjelorusiju!", izvikivala je skupina od tridesetak prosvjednika okupljenih ispred suda nakon što su čuli odluku. "To je skandal (…) Izvode nas iz Europske unije!", žalostila se zaplakana umirovljenica Anna Labus.</para><heading2>57 milijuna eura na čekanju</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali glasnogovornik vlade, Piotr Muller, pozdravio je presudu i naglasio da se njome potvrđuje "nadmoć ustavnog prava". Smatra međutim da ta odluka "ne utječe na područja u kojima EU ima nadležnosti koje je stekla ugovorima" poput pravila tržišnog natjecanja, trgovine i zaštite potrošača.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prošlog mjeseca europski povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni upozorio je da bi poljski sudski spor mogao imati "posljedice" na isplatu poticaja Poljskoj. Europska unija još nije odobrila 23 milijarda eura subvencija i 34 milijarde eura jeftinih kredita planiranih za tu zemlju. Poljska vlada nazvala je Gentilonijeve izjave "ucjenom".</para>

Izlazi li i Poljska iz Europske unije? Sud donio šokantnu presudu: 'Taj ugovor nije kompatibilan s Ustavom naše države' Prema tumačenju poljskog Ustavnog suda, ugovor te zemlje s EU-om je u nekim dijelovima &apos;nekompatibilan&apos; s Ustavom, zbog čega je Unija već blokirala poticaje, a građani se boje prekida članstva Najviši poljski sud presudio je u četvrtak da su neki članci ugovora EU-a "nekompatibilni " s ustavom države, u povijesnoj odluci koja bi mogla ugroziti europsko financiranje Poljske i čak dovesti u pitanje njezino članstvo u Uniji. To je posljednji spor u dugom sukobu između Poljske i EU-a u vezi s pravosudnim reformama koje je uvela nacionalistička konzervativna stranka na vlasti Pravo i pravda (PiS).Europska komisija je "zabrinuta" odlukom ustavnog suda i "upotrijebit će sve alate" koji su joj na raspolaganju da zaštiti primat europskog prava, izjavio je u četvrtak europski povjerenik Didier Reynders. Belgijski dužnosnik, koji je rekao da još nije detaljno pročitao odluku, istaknuo je da su načela primata europskog prava iznad nacionalnog prava i da je obvezujuće obilježje odluka europskog pravosuđa u "srži Unije".Izvan područja nadležnosti?Predsjednica ustavnog suda Julia Przylebska je u presudi nabrojala nekoliko članaka europskog ugovora, za koje drži da su nekompatibilni s poljskim zakonom i izjavila da europske institucije "djeluju izvan područja njihove nadležnosti"."Sramota!", "Izdajice!" i "Dobrodošli u Bjelorusiju!", izvikivala je skupina od tridesetak prosvjednika okupljenih ispred suda nakon što su čuli odluku. "To je skandal (…) Izvode nas iz Europske unije!", žalostila se zaplakana umirovljenica Anna Labus.57 milijuna eura na čekanjuAli glasnogovornik vlade, Piotr Muller, pozdravio je presudu i naglasio da se njome potvrđuje "nadmoć ustavnog prava". Smatra međutim da ta odluka "ne utječe na područja u kojima EU ima nadležnosti koje je stekla ugovorima" poput pravila tržišnog natjecanja, trgovine i zaštite potrošača.Prošlog mjeseca europski povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni upozorio je da bi poljski sudski spor mogao imati "posljedice" na isplatu poticaja Poljskoj. Europska unija još nije odobrila 23 milijarda eura subvencija i 34 milijarde eura jeftinih kredita planiranih za tu zemlju. Poljska vlada nazvala je Gentilonijeve izjave "ucjenom". NAJNOVIJI SPOR 

NAJNOVIJI SPOR

Izlazi li i Poljska iz Europske unije? Sud donio šokantnu presudu: 'Taj ugovor nije kompatibilan s Ustavom naše države'

<para>
Kako pregovori o proračunu Europske unije dolaze do vrhunca, poljska vlada - sve nestabilnija koalicija predvođena nacionalističkom strankom Pravo i pravednost (PiS) - igra opasnu igru.</para>
<para>"Morawiecki će možda ući u povijest poput Camerona, koji je možda nenamjerno započeo proces Brexita, a isto tako Morawiecki, stavljanjem veta na proračun, može pokrenuti proces Polexita", rekao je Borys Budka, čelnik Građanske platforme (PO), glavne oporbene stranke, zastupnicima prošli tjedan u Varšavi, piše Jo Bryan Harper za <ulink url="https://www.dw.com/hr/su%C4%8Dava-li-se-var%C5%A1ava-s-mogu%C4%87im-polexitom/a-55858515">Deutsche Welle</ulink>.</para>
<para>Poljski parlament prošli se tjedan pridružio Mađarskoj u donošenju rezolucije kojom podupire vladin plan da stavi veto na proračun EU-a ako, kao što prijeti Bruxelles, ovaj proračun bude povezan s pitanjem vladavine prava. Dvije države članice također prijete da će blokirati fond za gospodarski oporavak nakon pandemije, koji uz proračun za razdoblje 2020. - 2027. iznosi ogromnih 1,8 bilijuna eura.</para>
<para>Ovaj dugoročni proračun EU-a, zvan i Višegodišnji financijski okvir, vrijedan je 1,074 bilijuna eura, a Fond za oporavak 750 milijardi eura, od čega 390 milijardi eura odlazi ne bespovratne potpore a 360 milijardi eura na zajmove.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="2109d478-b1c6-11eb-81a5-0242ac13002c"/>
<heading2>Morat će se zadužiti?</heading2>
<para>
Premijer Mateusz Morawiecki rekao je da bi Poljska mogla dobiti svoja sredstva izdavanjem državnih obveznica. I ako ne bude dogovora na sastanku šefova država članica EU-a 10. prosinca, na snagu će stupiti privremeni proračun i Varšava možda neće imati druge opcije osim zaduživanja na tržištu po višim kamatnim stopama.</para>
<para>To bi bilo jako loše za Poljsku i Mađarsku, ali moglo bi se dogoditi, kaže Milan Nic, voditelj Centra Roberta Bosch za srednju i istočnu Europu, Rusiju i Srednju Aziju. "Poljska i Mađarska blokiraju dvije stvari, proračun i mehanizam oporavka, ali njihovi zahtjevi za obje već su zadovoljeni", rekao je za DW.</para>
<para>Doista, Poljskoj je već obećano 139 milijardi eura iz kohezijskih fondova i oko 34 milijarde eura zajmova iz proračuna i fonda za oporavak za sedmogodišnje razdoblje koje počinje u siječnju.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="30e3a5ae-b1c6-11eb-b51a-0242ac130057"/>
<heading2>Hoće li Bruxelles ovaj put ostati dosljedan?</heading2>
<para>
Jedan od prijedloga kako bi se privoljelo Varšavu i Budimpeštu da se slože s ostatkom EU-a je mehanizam vladavine prava koji Europskoj uniji nudi instrument za sankcioniranje kršenja demokratskih načela rezanjem pomoći. To bi se, međutim, odnosilo samo na kršenja koja uključuju zlouporabu fondova EU-a, za što vlade Poljske i Mađarske tvrde da je pravno nejasno. Morawiecki je rekao za njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung da se mehanizam vladavine prava može koristiti proizvoljno i iz političkih razloga.</para>
<para>Jedan odvjetnik iz Varšave koji je odbio da mu navedemo ime, rekao je da bi vezu između financiranja EU-a i poštivanja temeljnih vrijednosti EU-a doista trebalo učiniti pravno stabilnom, dodajući da za pojedine korisnike sredstava EU-a, poput Erasmusovih studenata ili građanskih organizacija, bila potrebna potpuna pravna sigurnost kada su u pitanju sredstva.</para>
<para>Poljska bi, kako je rekao zamjenik poljskog premijera Jaroslaw Gowin početkom mjeseca, bila spremna odustati od veta ako čelnici EU-a usvoje deklaraciju u kojoj bi se dodatno pojasnila povezanosti fondova EU-a i vladavine prava.</para>
<para>Ostali pokušavaju umanjiti značaj ovog spora. "Uvijek se vodi žestoka rasprava o proračunu u EU", rekao je Piotr Arak iz Poljskog ekonomskog instituta (PIE) za DW. "Ali tema je nova, a s obzirom na to da Poljska izvozi svoju politiku, ovako se stvari obično doživljavaju izvan Poljske. Ali čak i na krajnjoj desnici, nitko ne želi otići iz EU-a", kaže Arak. U međuvremenu su tečajevi zlota i forinte u mirovanju.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="17251a08-b1c6-11eb-8bca-0242ac130050"/>
<heading2>Suprotno ustaljenoj kulturi</heading2>
<para>
Ovo nije prvi put da Bruxelles prolazi kroz ovakvu situaciju. 2018. se pozvao na članak 7. Ugovora o EU-u zbog potencijalne povrede obveza kao član unije. Poljska je mogla izgubiti pravo glasa i milijarde eura subvencija. Ali nije, i pristup Varšave EU-u od tada ostaje isti. "Potpuno je legitimno ono što PiS radi", kaže Nic, ali dodaje da se stil kojim to čini suprotstavlja ustaljenoj kulturi u Bruxellesu.</para>
<para>Pregovori o proračunu s EU-om zastali su krajem 2019. godine, jer su se rascjepi između Istoka i Zapada proširili. Takozvani štedljivi prijatelji - Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Nizozemska i Švedska - kažu da će staviti veto na bilo koje rješenje ako distribucija sredstava nije povezana s poštivanjem vladavine zakona. Portugalski premijer Antonio Costa kaže da Portugalci, koji 1. siječnja preuzimaju predsjedanje Vijećem, neće ublažiti stav EU-a.</para>
<para>U međuvremenu Morawiecki tvrdi da postoji ključna veza između bruto doprinosa država članica EU-a i koristi koje imaju od jedinstvenog tržišta. Zemlje Višegradske skupine u razdoblju 2010.-2016. dobile su neto sredstva od EU-a od 1,5-4% svog BDP-a, ali odljev dividendi i prihoda od imovine iz četiri zemlje skupine investitorima smještenim u 15 zemalja "stare" EU bio je 4 % -8% BDP-a zemalja V4 u istom razdoblju.</para>
<para>S druge strane Atlantika, izabrani američki predsjednik Joe Biden ne dijeli Trumpovu nesklonost EU-u, dok su poljski čelnici svjesni da se Angela Merkel povlači sa svoje pozicije u rujnu sljedeće godine što bi moglo ostaviti prostora nekim novim odnosima. Ideja Europe s dvije razine nije po volji većini političara EU-a, a potiskivanje Poljske i Mađarske u drugi red bi također moglo pogoršati postojeće neliberalne tendencije u obje zemlje.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="1b0bbb0e-b1c6-11eb-a9e6-0242ac130020"/>
<heading2>Nejasne poruke iz Varšave</heading2>
<para>
Što se tiče pregovora s Bruxellesom, PiS jasno daje do znanja da prijetnje mogu povećati težinu Varšave, posebno u trenutku dok se Bruxelles bori za pronalazak rješenja za Brexit. "Mislim da je Brexit veliko pitanje za Bruxelles i da će Bruxelles vjerojatno popustiti kad je riječ o Poljskoj. Oni jednostavno ne žele gnjavažu s antagoniziranjem Varšave", rekao je Filip Dlipaček, ovlašteni financijski planer sa sjedištem u Velikoj Britaniji, za DW.</para>
<para>"Srećom, trenutno nitko ozbiljno ne razmišlja o Polexitu u Poljskoj i naše članstvo ima snažnu javnu potporu", rekao je za DW Aleksander Laszek, glavni ekonomist u Forumu za civilni razvoj, think tank u Varšavi.</para>
<para>Kaczynski je rekao da njegova stranka nije zainteresirana za formalni Polexit. To ne iznenađuje s obzirom na to da se preko 65 posto ispitanika u Poljskoj protivi ideji izlaska njihove zemlje iz EU-a, dok bi izlazak podržalo 17 posto.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="0eb1eea0-b1c6-11eb-b22d-0242ac14002b"/>
<heading2>De facto Polexit?</heading2>
<para>
"Iako izlazak ne dolazi u obzir, realnije je da bi jezgra EU-a krenula naprijed bez Poljske i Mađarske," kaže Nic. Nizozemski premijer Mark Rutte već ide u tom smjeru, sugerirajući da bi ostatak EU-a mogao zaobići Poljsku i Mađarsku.</para>
<para>"De facto Polexit je vrlo moguć ili čak vjerojatan jer se čini da poljske neliberalne vlasti ne priznaju ili se protive odlukama Suda Europske unije i sada izražavaju spremnost da se povuku iz proračuna EU-a i fonda za oporavak," kaže Agnieszka Bien-Kacala, profesorica ustavnog prava na sveučilištu UMK u Torunu.</para>
<para>"To već znači da Poljska i Mađarska kao rezultat ovog razvoja postaju ​​drugorazredne članice EU-a. Samo je pitanje vremena kada će ključne države nastaviti s pojačanom i to ne samo fiskalnom integracijom ostalih članica", zaključuje Bien-Kacala.</para>

'Oni igraju opasnu igru, samo jednim potezom mogu pokrenuti proces' Ovaj dugoročni proračun EU-a, zvan i Višegodišnji financijski okvir, vrijedan je 1,074 bilijuna eura, a Fond za oporavak 750 milijardi eura, 

Kako pregovori o proračunu Europske unije dolaze do vrhunca, poljska vlada - sve nestabilnija koalicija predvođena nacionalističkom strankom Pravo i pravednost (PiS) - igra opasnu igru.
"Morawiecki će možda ući u povijest poput Camerona, koji je možda nenamjerno započeo proces Brexita, a isto tako Morawiecki, stavljanjem veta na proračun, može pokrenuti proces Polexita", rekao je Borys Budka, čelnik Građanske platforme (PO), glavne oporbene stranke, zastupnicima prošli tjedan u Varšavi, piše Jo Bryan Harper za Deutsche Welle.
Poljski parlament prošli se tjedan pridružio Mađarskoj u donošenju rezolucije kojom podupire vladin plan da stavi veto na proračun EU-a ako, kao što prijeti Bruxelles, ovaj proračun bude povezan s pitanjem vladavine prava. Dvije države članice također prijete da će blokirati fond za gospodarski oporavak nakon pandemije, koji uz proračun za razdoblje 2020. - 2027. iznosi ogromnih 1,8 bilijuna eura.
Ovaj dugoročni proračun EU-a, zvan i Višegodišnji financijski okvir, vrijedan je 1,074 bilijuna eura, a Fond za oporavak 750 milijardi eura, od čega 390 milijardi eura odlazi ne bespovratne potpore a 360 milijardi eura na zajmove.


Morat će se zadužiti?

Premijer Mateusz Morawiecki rekao je da bi Poljska mogla dobiti svoja sredstva izdavanjem državnih obveznica. I ako ne bude dogovora na sastanku šefova država članica EU-a 10. prosinca, na snagu će stupiti privremeni proračun i Varšava možda neće imati druge opcije osim zaduživanja na tržištu po višim kamatnim stopama.
To bi bilo jako loše za Poljsku i Mađarsku, ali moglo bi se dogoditi, kaže Milan Nic, voditelj Centra Roberta Bosch za srednju i istočnu Europu, Rusiju i Srednju Aziju. "Poljska i Mađarska blokiraju dvije stvari, proračun i mehanizam oporavka, ali njihovi zahtjevi za obje već su zadovoljeni", rekao je za DW.
Doista, Poljskoj je već obećano 139 milijardi eura iz kohezijskih fondova i oko 34 milijarde eura zajmova iz proračuna i fonda za oporavak za sedmogodišnje razdoblje koje počinje u siječnju.


Hoće li Bruxelles ovaj put ostati dosljedan?

Jedan od prijedloga kako bi se privoljelo Varšavu i Budimpeštu da se slože s ostatkom EU-a je mehanizam vladavine prava koji Europskoj uniji nudi instrument za sankcioniranje kršenja demokratskih načela rezanjem pomoći. To bi se, međutim, odnosilo samo na kršenja koja uključuju zlouporabu fondova EU-a, za što vlade Poljske i Mađarske tvrde da je pravno nejasno. Morawiecki je rekao za njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung da se mehanizam vladavine prava može koristiti proizvoljno i iz političkih razloga.
Jedan odvjetnik iz Varšave koji je odbio da mu navedemo ime, rekao je da bi vezu između financiranja EU-a i poštivanja temeljnih vrijednosti EU-a doista trebalo učiniti pravno stabilnom, dodajući da za pojedine korisnike sredstava EU-a, poput Erasmusovih studenata ili građanskih organizacija, bila potrebna potpuna pravna sigurnost kada su u pitanju sredstva.
Poljska bi, kako je rekao zamjenik poljskog premijera Jaroslaw Gowin početkom mjeseca, bila spremna odustati od veta ako čelnici EU-a usvoje deklaraciju u kojoj bi se dodatno pojasnila povezanosti fondova EU-a i vladavine prava.
Ostali pokušavaju umanjiti značaj ovog spora. "Uvijek se vodi žestoka rasprava o proračunu u EU", rekao je Piotr Arak iz Poljskog ekonomskog instituta (PIE) za DW. "Ali tema je nova, a s obzirom na to da Poljska izvozi svoju politiku, ovako se stvari obično doživljavaju izvan Poljske. Ali čak i na krajnjoj desnici, nitko ne želi otići iz EU-a", kaže Arak. U međuvremenu su tečajevi zlota i forinte u mirovanju.


Suprotno ustaljenoj kulturi

Ovo nije prvi put da Bruxelles prolazi kroz ovakvu situaciju. 2018. se pozvao na članak 7. Ugovora o EU-u zbog potencijalne povrede obveza kao član unije. Poljska je mogla izgubiti pravo glasa i milijarde eura subvencija. Ali nije, i pristup Varšave EU-u od tada ostaje isti. "Potpuno je legitimno ono što PiS radi", kaže Nic, ali dodaje da se stil kojim to čini suprotstavlja ustaljenoj kulturi u Bruxellesu.
Pregovori o proračunu s EU-om zastali su krajem 2019. godine, jer su se rascjepi između Istoka i Zapada proširili. Takozvani štedljivi prijatelji - Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Nizozemska i Švedska - kažu da će staviti veto na bilo koje rješenje ako distribucija sredstava nije povezana s poštivanjem vladavine zakona. Portugalski premijer Antonio Costa kaže da Portugalci, koji 1. siječnja preuzimaju predsjedanje Vijećem, neće ublažiti stav EU-a.
U međuvremenu Morawiecki tvrdi da postoji ključna veza između bruto doprinosa država članica EU-a i koristi koje imaju od jedinstvenog tržišta. Zemlje Višegradske skupine u razdoblju 2010.-2016. dobile su neto sredstva od EU-a od 1,5-4% svog BDP-a, ali odljev dividendi i prihoda od imovine iz četiri zemlje skupine investitorima smještenim u 15 zemalja "stare" EU bio je 4 % -8% BDP-a zemalja V4 u istom razdoblju.
S druge strane Atlantika, izabrani američki predsjednik Joe Biden ne dijeli Trumpovu nesklonost EU-u, dok su poljski čelnici svjesni da se Angela Merkel povlači sa svoje pozicije u rujnu sljedeće godine što bi moglo ostaviti prostora nekim novim odnosima. Ideja Europe s dvije razine nije po volji većini političara EU-a, a potiskivanje Poljske i Mađarske u drugi red bi također moglo pogoršati postojeće neliberalne tendencije u obje zemlje.


Nejasne poruke iz Varšave

Što se tiče pregovora s Bruxellesom, PiS jasno daje do znanja da prijetnje mogu povećati težinu Varšave, posebno u trenutku dok se Bruxelles bori za pronalazak rješenja za Brexit. "Mislim da je Brexit veliko pitanje za Bruxelles i da će Bruxelles vjerojatno popustiti kad je riječ o Poljskoj. Oni jednostavno ne žele gnjavažu s antagoniziranjem Varšave", rekao je Filip Dlipaček, ovlašteni financijski planer sa sjedištem u Velikoj Britaniji, za DW.
"Srećom, trenutno nitko ozbiljno ne razmišlja o Polexitu u Poljskoj i naše članstvo ima snažnu javnu potporu", rekao je za DW Aleksander Laszek, glavni ekonomist u Forumu za civilni razvoj, think tank u Varšavi.
Kaczynski je rekao da njegova stranka nije zainteresirana za formalni Polexit. To ne iznenađuje s obzirom na to da se preko 65 posto ispitanika u Poljskoj protivi ideji izlaska njihove zemlje iz EU-a, dok bi izlazak podržalo 17 posto.


De facto Polexit?

"Iako izlazak ne dolazi u obzir, realnije je da bi jezgra EU-a krenula naprijed bez Poljske i Mađarske," kaže Nic. Nizozemski premijer Mark Rutte već ide u tom smjeru, sugerirajući da bi ostatak EU-a mogao zaobići Poljsku i Mađarsku.
"De facto Polexit je vrlo moguć ili čak vjerojatan jer se čini da poljske neliberalne vlasti ne priznaju ili se protive odlukama Suda Europske unije i sada izražavaju spremnost da se povuku iz proračuna EU-a i fonda za oporavak," kaže Agnieszka Bien-Kacala, profesorica ustavnog prava na sveučilištu UMK u Torunu.
"To već znači da Poljska i Mađarska kao rezultat ovog razvoja postaju ​​drugorazredne članice EU-a. Samo je pitanje vremena kada će ključne države nastaviti s pojačanom i to ne samo fiskalnom integracijom ostalih članica", zaključuje Bien-Kacala. HOĆE LI, NAKON BREXITA, JOŠ JEDNA ZEMLJA IZAĆI IZ EUROPSKE UNIJE? 

HOĆE LI, NAKON BREXITA, JOŠ JEDNA ZEMLJA IZAĆI IZ EUROPSKE UNIJE?

'Oni igraju opasnu igru, samo jednim potezom mogu pokrenuti proces'

Postroll

Preroll

Nakon Brexita, Europi prijeti Polexit?

profimedia-0636033696.jpg

Svijet

Članak

Danas.hr

EP traži od Komisije postupak protiv Poljske zbog presude Ustavnog suda

European,Union,Flag,Against,Parliament,In,Brussels,,Belgium

HINA

Deseci tisuća Poljaka na ulicama iskazali privrženost EU

Poljska prosvjed.jpg

Poljska

Poljska/EU

HOĆE LI, NAKON BREXITA, JOŠ JEDNA ZEMLJA IZAĆI IZ EUROPSKE UNIJE? 'Oni igraju opasnu igru, samo jednim potezom mogu pokrenuti proces'

poljska, koronavirus

<para>Leader of the Polish Law and Justice (PiS) rulling party Jaroslaw Kaczynski after the announcement of the exit polls of the European elections in Warsaw, Poland, 26 May 2019. The European Parliament election is being held by member countries of the European Union from 23 to 26 May 2019. Poland's ruling party Law and Justice (PiS) won the Sunday elections to the European Parliament, an Ipsos exit poll for TVP, TVN and Polsat television stations showed. Poland's ruling party Law and Justice (PiS) was backed by 42.4 percent of the voters. Its main opponent, the European Coalition received 39.1 percent of the votes.,Image: 437863545, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no</para>

Polish nationalists win EU vote - Warsaw

Polexit

#Polexit

O tome se već neko vrijeme šuška: 'Žuljaju' ih abortus, gej prava koja vide kao opasnu propagandu i rad sudova

O tome se već neko vrijeme šuška: 'Žuljaju' ih abortus, gej prava koja vide kao opasnu propagandu i rad sudova

Europski parlament traži oštre mjere protiv Poljske zbog rušenja vladavine prava

Europski parlament traži oštre mjere protiv Poljske zbog rušenja vladavine prava

Ne žele Polexit: 'Moramo spasiti europsku Poljsku'

Ne žele Polexit: 'Moramo spasiti europsku Poljsku'

Je li to Poljska zaista najavila izlazak iz EU? 'Izbjegavali su otvoreni okršaj svim silama, ali sada više nemaju kud'

Je li to Poljska zaista najavila izlazak iz EU? 'Izbjegavali su otvoreni okršaj svim silama, ali sada više nemaju kud'

Izlazi li i Poljska iz Europske unije? Sud donio šokantnu presudu: 'Taj ugovor nije kompatibilan s Ustavom naše države'

Izlazi li i Poljska iz Europske unije? Sud donio šokantnu presudu: 'Taj ugovor nije kompatibilan s Ustavom naše države'

'Oni igraju opasnu igru, samo jednim potezom mogu pokrenuti proces'

'Oni igraju opasnu igru, samo jednim potezom mogu pokrenuti proces'