Postroll

Preroll

<para>Pauk bijelac. U Jadranu žive sve četiri vrste morskog pauka ( bijelac, crnac, žutac i mrkulj). Paukovke često biraju kao svoje stanište mjesta koja biraju i ljubitelji odmora na plaži – pijesak, mulj, kamen, a ljeti dolaze u plitke vode kako bi se mrijestili. Paukovku je praktički nemoguće vidjeti na dnu pa je lako stati na njega.  
Otrovne su im bodlje koje se nalaze na leđnoj peraji i u škrgama. Iako je otrov jak, a ubod vrlo bolan, ne ostavlja dugotrajne posljedice. Otrov je termolabilan i uništava ga visoka temperatura, stoga, ubodeno mjesto treba odmah izložiti jakoj toplini. </para>

pauk bijelac

<para>Pauk žutac. Najotrovniji pauk u Jadranu. Najčešći je uz samu obalu na pješčanim plažama zbog čega je izrazito opasan ako kupač slučajno stane na njega. No, dosta je sitan </para>

pauk žutac

<para>Škarpina je dobila ime po škorpionu zbog svog otrovnog uboda. U ovu obitelj ubrajaju se neke od najotrovnijih riba na svijetu. Škarpina je česta u Jadranu pa često završi i u ribarskim mrežama. Najčešće su bodeć crveni, bodečnjak veliki, škarpun… Škarpine mogu narasti do 40 centimetara a slično kao kod paukova otrovne su im bodlje. Otrov škarpina je slabiji nego kod paukova, a najčešći simptom je manja bol i crvenilo.</para>

škarpina

<para>Golub kosir najpoznatija je vrsta goluba u Jadranu, i najzastupljenija iz porodice morskih demona. Može narasti do 2,5 metra odnosno šezdesetak kilograma. Kao i žutulje imaju nazubljene bodlje koje su otrovne. Čovjeka napadaju u samoobrani, a najčešće žrtve su neoprezni ribari. Naime, golub kosir koji je ulovljen pokušava se braniti mlaćenjem repa na čijem vrhu se nalazi 10-ak centimetara dugačka bodlja. Ako ga ubode kod čovjeka izaziva bol, a otrov može djelovati na srce i krvne žile.</para>

golub kosir

<para>Žutuga ljubičasta, žutuga dračorepa, žutulja ili viža…  Na repu ima bodlju koja je povezana s otrovnim žlijezdama.  Kada je ugrožena može bit nezgodna. Budući da je čest ulov na parangalima najčešće žrtve su neoprezni ribari koje ova riba ubode prilikom skidanja s udice. Prilikom uboda u ljudski krvotok ispušta otrov. Kao i kod pauka ubod je bolan, a može izazvati srčanu aritmiju, otežano disanje  i vrtoglavicu. Postoji nekoliko vrsta žutulja, a u Jadranu najčešća je obična žutulja ili viža. </para>

žutulja

<para>Golub uhan. Jedna je i od najvećih riba Jadrana, a dužina od vrha repa do glave može biti oko 5 metara i težiti oko 300 kilograma. Zaštićena je vrsta. </para>

golub uhan 

<para>Srebrenopruga napuhača. Napuhača je ime dobila po glavnom svojstvu – kad je u opasnosti napuše se tako što trbuh napuni morskom vodom. Meso ove ribe je otrovno te treba biti izuzetno oprezan kod konzumacije. U Japanu su ribe fugu iz ove skupine prave kulinarske poslastice, no zbog nestručnog čišćenja, godišnje se bilježi nekoliko desetaka smrtnih slučajeva. </para>

srebrenopruga napuhača

<para>Afričko kostorog. Vrsta napuhače. Riječ je o novoj vrsti ribe koja je zamijećena u Jadranskom moru, pojavila se 2002. godine. Okus mu nije cijenjen, a meso mu je i otrovno. </para>

afrički kostorog

<para>Murina žutošarka. Murine mogu biti vrlo agresivne, ali najviše kad je riječ o samoobrani. Zmijoliko tijelo prilično je zastrašujuće, a mogu narasti do metar i pol. Murina u krvi ima ihtiokemotoksine zbog kojih joj je krv otrovna pa treba paziti da ne dospije u probavni sustav ili na otvorenu ranu. Imaju vrlo velike zube i jak stisak čeljusti te je ugriz iznimno bolan, a rane zarastaju sporo. U Jadranu žive dvije vrste murina – žutošarka, koja je dosta česta i murina crnka o kojoj se malo zna. </para>

murina žutošarka

<para>Murina crnka. Pretpostavlja se da postoji populacija u akvatoriju otoka Lastova, gdje je ribari često ulove.</para>

murina crnka

<para>Jegulja (Anguilla anguilla). Živi u slatkoj, a mrijesti se u slanoj vodi. Vrlo je cijenjena riba, no zbog otrovne krvi koja sadrži ihtiotoksin, mora proći obradu na visokoj temperaturi prije konzumacije. Može živjeti jako dugo, neki navode do čak 80 i nešto godina, a narasti i do 130 centimetara. </para>

jegulja

<para>Ugor. Ova zmijolika riba naraste do 60 centimetara. U Jadranu je dosta rijedak, pa je zato meso ove ribe vrlo cijenjeno. No, krv mu je otrovna, a ugriz jak i bolan pa treba pripaziti ako vam se nađe u rukama. </para>

#Otrovne Ribe

Pogledajte koje sve otrovne ribe žive u Jadranu. Ubod ili ugriz može biti koban, neke dolaze i u plićake

Pogledajte koje sve otrovne ribe žive u Jadranu. Ubod ili ugriz može biti koban, neke dolaze i u plićake

Otrovne ribe koje žive u Jadranu: Jedan ubod ili ugriz može biti koban, a neke dolaze i u plićake

Otrovne ribe koje žive u Jadranu: Jedan ubod ili ugriz može biti koban, a neke dolaze i u plićake