Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zagreb je najljepši grad, naslov je stare pjesme legendarnog Drage Diklića. Hrvatska metropola svake godine privlači sve veći broj gostiju iz zemlje i inozemstva. Na turističkim turama, vodiči redovito obilaze povijesne građevine, govoreći, između ostalog, i o njihovoj arhitekturi. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, mali broj turista zaći će u neki od zagrebačkih kvartova na istoku ili zapadu i uvjeriti se koliko su se arhitektura, ali i urbano planiranje promijenili kroz stoljeća. Stručnjaci će reći - na gore, ističući kako neki dijelovi Generalnog urbanističkog plana dopuštaju pretjeranu gradnju, korištenje parcela do maksimuma, dok prateća infrastruktura to ne može podnijeti. </para><heading2>Zgradurina na uličici bez nogostupa</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Primjera za to je bezbroj, a može ih se naći u gotovo svakom kvartu. Čitatelj Net.hr-a i jedan od stanara upozorio je na jedan eklatantan primjer urbanog nemara. On, naime, živi na Oranicama, na adresi Oranički odvojak VI broj 4. Ogromna je to sedmerokatnica sa šezdesetak stanova i poslovnim prostorom, stiješnjena na jednosmjernu ulicu dugu stotinjak metara u kojoj - nema nogostupa. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ali, to nije sve. Objekt nešto većih gabarita smješten je iza te zgrade, na također jednosmjernom odvojku Pavlenskog puta, na kojem nogostup postoji, doduše samo djelomično. Dvije osobe koje idu u suprotnim smjerovima teško se tu mogu mimoići, a da ne završe na cesti. </para><hmn:image id="e0124586-0cb5-11ec-a01f-220a9f75d700" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naš sugovornik govori da ispred njegova ulaza postoji nogostup, koji se prekida nakon svega nekoliko metara. To se vidi i na fotografijama koje nam je poslao. No, to je problematično za stanare, jer se u zgradi nalazi dječji vrtić i trgovina. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svaki dan s djetetom idem u dućan. Hodam nogostupom i onda dođem do tog dijela gdje zgrada doslovno viri na cestu i onda svi moramo sići na cestu i obići da bismo došli do lokalnog dućana. Za izaći iz zgrade nije problem, no ako idete u suprotnom smjeru, nemate kamo. Imate nogostup od metar i pol, ali on se gubi. Jedini ulaz je taj, to je broj 4. A broj 2 je 10 metara niže i to je dječji vrtić. Parking za vrtić je s dobre strane, ali ako netko vodi djecu sa suprotne strane, mora proći po tom dijelu", govori jedan od stanara. </para><heading2>Jedini ulaz na Pavlenski put</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Srećom, po Oraničkom odvojku VI zabranjen je promet teretnim vozilima. Naš sugovornik ionako govori da tu uličicu ne koriste samo stanari. "Sve od križanja Oranica sa Zagrebačkom, pa još nekih 500 metara, to je jedini ulaz prema ulici Pavlenski put. Na kraju ulice je cesta koja ide paralelno s Oranicama i to je jedina cesta koja povezuje taj dio Pavlenskih puteva. Tko želi ući s Oranica u taj kompleks zgrada, mora proći tom cestom", objašnjava stanar za Net.hr. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nedavno je u blizini izgrađena još jedna zgrada slične veličine, kojoj je Oranički odvojak VI "glavni pristup". Brine ga što bi kućice, koje prožimaju naselje uskoro mogle nestati i na njihovom mjestu biti izgrađene nove, veće zgrade do kojih će se dolaziti malom cesticom ispod njegova balkona.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nisam ekspert, ali prema urbanističkom planu, zgrada mora biti udaljena tri metra od ceste, prometnice ili nekakve međe. Nije mi jasno kako taj rub zgrade može biti na cesti, tko je radio nadzor ove zgrade i tko je dopustio ovo. Mora biti osoba koja je rekla: 'To je OK.' Ne znam kolika je legalnost gradnje u prostornom planu, ali ovo sigurno nije legalno. Mogli su napraviti zgradu s tri kvadrata manje po etaži. I dalje će izgledati ružno, ali ćemo imati nogostup", ogorčen je naš sugovornik. </para><heading2>Zanemareni odvojak</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odgovore na njegova pitanja potražili smo u Gradskom uredu za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet. Pročelnik Dinko Bilić potvrdio je kako je Urbanističkim planom uređenja dijela Oranice - TEP tematski park, ondje zaista dozvoljena gradnja dviju sedmerokatnica s dvije podzemne etaže te tipske trafostanice. No, postoji caka. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Zahvat u prostoru je moguć samo uz javni prostor, ulicu najmanje širine 9,0 metara ili trg. Izgrađenost katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru je do 50 posto. Građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.), a okoliš postaje javna površina.</para><hmn:image id="447f4876-0cb5-11ec-aeb5-220a9f75d700" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najveći nadzemni koeficijent iskoristivosti je 3,5; najmanji nadzemni koeficijent iskoristivosti je 2,0. Najmanji prirodni hortikulturno uređen teren je 20 posto površine katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru. Najmanja udaljenost slobodnostojeće građevine od katastarskih čestica izvan zahvata je h/2, osim od postojećih ili planiranih javno prometnih površina, s tim da je za izgradnju na regulacijskoj liniji najmanja širina koridora ulice 15,0 metara. Moguć je i drugačiji odnos građevine prema međi uz uvjet da je međusobna udaljenost građevina jednaka zbroju polovica njihovih visina", pojasnio je Bilić. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, iz fotografija koje nam je stanar poslao vidi se da gotovo ništa od toga nije ispoštovano. Čini se kako se gradnja temeljila u odnosu na mnogo širi Pavlenski put, dok je Oranički odvojak VI u cijeloj priči potpuno zanemaren. Ova je situacija toliko bizarna da je čak i na Googleovim kartama zgrada ucrtana posred ulice. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U kazeti C-MI-12, kako se stručno zove blok u kojem su izgrađene sporne dvije zgrade, na raspolaganju je bilo 3996 četvornih metara čestica za izgradnju. No, u opisu urbanističkog izgleda te čestice, sve se spominje, osim zahvata "uz javni prostor, ulicu najmanje širine 9,0 metara ili trg."</para><heading2>U planu višestruko šira ulica</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pročelnik Bilić bio je detaljan u historiografiji izgradnje objekata u kazeti C-MI-12. Tako smo doznali da je građevinska dozvola za sporne zgrade izdana u rujnu 2008., no da se tijekom gradnje mijenjala lokacijska dozvola, samim time i projekt u poslovnom dijelu građevine. Uporabna dozvola za stanove i trafostanicu je izdana u ožujku 2011., a mjesec dana kasnije dozvolu je dobio i dječji vrtić. U prosincu 2015. dopušteno je i otvaranje trgovine. Sve to, uz normalan pristup samo s jedne strane kazete. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naš sugovornik smatra da bi se južnije trebale napraviti nove prometnice, na koje će se postaviti promet koji sada ide preko Oraničkog odvojka VI. Sam odvojak bi, prema njegovu mišljenju, trebalo pretvoriti u pješačku zonu. Ipak, u UPU-u postoji rješenje, samo ga treba realizirati. </para><hmn:image id="f6d2003a-0cb6-11ec-99bc-724224a7b170" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"U vrijeme izdavanja lokacijske dozvole, na snazi su bile lokacijske dozvole za rekonstrukciju - izgradnju dijela ulice Oranice (od produžene Vrapčanske ulice od Motajičkog puta — produženog) i ulice VI. Oranički odvojak te izgradnju južnog dijela produžene Vrapčanske ulice u naselju Oranice s komunalnom infrastrukturom prema kojoj se ulica VI. Oranički odvojak izvodi kao prometnica s kolnikom širine 6,0 metara ukupne širine 23,0 metra.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Za izgradnju prometnice zapadno od kazete C-MI-12, Odvojak Pavlenskog puta u naselju Oranice s komunalnom infrastrukturom, prema kojoj se Odvojak Pavlenskog puta izvodi kao prometnica s koridorom od 9,0 metara, odnosno kolnikom širine 6,0 metara i obostranim pješačkim hodnicima širine 1,5 metar, te s okretnicom na njenom kraju", opisao je Bilić te dodao kako ti zahvati nisu u planu u ovoj godini. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dokle god izgradnja prometnica i komunalne infrastrukture bude kasnila zbog, mahom imovinskopravnih odnosa ili neriješenog financiranja, dotle će stanari Oraničkog odvojka VI i drugih sličnih ulica u gradu sa strahom izlaziti na ulicu. Poput Diklića, Ivo Robić pjevao je: "Najljepši je Zagreb grad". Taj subjektivni dojam ostavljamo na procjenu, no jasno je da, zbog stihijske urbanizacije, nije najugodniji za život. </para>

'Ogromna zgrada doslovno viri na cestu, tu je i vrtić, a nogostupa nema. Tko je ovo radio i dopustio?' Donosimo priču stanara iz Oranica koji se muče sa zgradom koja je &apos;nalijepljena&apos; na ulicu bez nogostupa  Zagreb je najljepši grad, naslov je stare pjesme legendarnog Drage Diklića. Hrvatska metropola svake godine privlači sve veći broj gostiju iz zemlje i inozemstva. Na turističkim turama, vodiči redovito obilaze povijesne građevine, govoreći, između ostalog, i o njihovoj arhitekturi. No, mali broj turista zaći će u neki od zagrebačkih kvartova na istoku ili zapadu i uvjeriti se koliko su se arhitektura, ali i urbano planiranje promijenili kroz stoljeća. Stručnjaci će reći - na gore, ističući kako neki dijelovi Generalnog urbanističkog plana dopuštaju pretjeranu gradnju, korištenje parcela do maksimuma, dok prateća infrastruktura to ne može podnijeti. Zgradurina na uličici bez nogostupaPrimjera za to je bezbroj, a može ih se naći u gotovo svakom kvartu. Čitatelj Net.hr-a i jedan od stanara upozorio je na jedan eklatantan primjer urbanog nemara. On, naime, živi na Oranicama, na adresi Oranički odvojak VI broj 4. Ogromna je to sedmerokatnica sa šezdesetak stanova i poslovnim prostorom, stiješnjena na jednosmjernu ulicu dugu stotinjak metara u kojoj - nema nogostupa. Ali, to nije sve. Objekt nešto većih gabarita smješten je iza te zgrade, na također jednosmjernom odvojku Pavlenskog puta, na kojem nogostup postoji, doduše samo djelomično. Dvije  osobe koje idu u suprotnim smjerovima teško se tu mogu mimoići, a da ne završe na cesti. Naš sugovornik govori da ispred njegova ulaza postoji nogostup, koji se prekida nakon svega nekoliko metara. To se vidi i na fotografijama koje nam je poslao. No, to je problematično za stanare, jer se u zgradi nalazi dječji vrtić i trgovina. "Svaki dan s djetetom idem u dućan. Hodam nogostupom i onda dođem do tog dijela gdje zgrada doslovno viri na cestu i onda svi moramo sići na cestu i obići da bismo došli do lokalnog dućana. Za izaći iz zgrade nije problem, no ako idete u suprotnom smjeru, nemate kamo. Imate nogostup od metar i pol, ali on se gubi. Jedini ulaz je taj, to je broj 4. A broj 2 je 10 metara niže i to je dječji vrtić. Parking za vrtić je s dobre strane, ali ako netko vodi djecu sa suprotne strane, mora proći po tom dijelu", govori jedan od stanara. Jedini ulaz na Pavlenski putSrećom, po Oraničkom odvojku VI zabranjen je promet teretnim vozilima. Naš sugovornik ionako govori da tu uličicu ne koriste samo stanari. "Sve od križanja Oranica sa Zagrebačkom, pa još nekih 500 metara, to je jedini ulaz prema ulici Pavlenski put. Na kraju ulice je cesta koja ide paralelno s Oranicama i to je jedina cesta koja povezuje taj dio Pavlenskih puteva. Tko želi ući s Oranica u taj kompleks zgrada, mora proći tom cestom", objašnjava stanar za Net.hr. Nedavno je u blizini izgrađena još jedna zgrada slične veličine, kojoj je Oranički odvojak VI "glavni pristup". Brine ga što bi kućice, koje prožimaju naselje uskoro mogle nestati i na njihovom mjestu biti izgrađene nove, veće zgrade do kojih će se dolaziti malom cesticom ispod njegova balkona."Nisam ekspert, ali prema urbanističkom planu, zgrada mora biti udaljena tri metra od ceste, prometnice ili nekakve međe. Nije mi jasno kako taj rub zgrade može biti na cesti, tko je radio nadzor ove zgrade i tko je dopustio ovo. Mora biti osoba koja je rekla: 'To je OK.' Ne znam kolika je legalnost gradnje u prostornom planu, ali ovo sigurno nije legalno. Mogli su napraviti zgradu s tri kvadrata manje po etaži. I dalje će izgledati ružno, ali ćemo imati nogostup", ogorčen je naš sugovornik. Zanemareni odvojakOdgovore na njegova pitanja potražili smo u Gradskom uredu za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet. Pročelnik Dinko Bilić potvrdio je kako je Urbanističkim planom uređenja dijela Oranice - TEP tematski park, ondje zaista dozvoljena gradnja dviju sedmerokatnica s dvije podzemne etaže te tipske trafostanice. No, postoji caka. "Zahvat u prostoru je moguć samo uz javni prostor, ulicu najmanje širine 9,0 metara ili trg. Izgrađenost katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru je do 50 posto. Građevna čestica oblikuje se pod građevinom i njezinim pripadajućim dijelovima (stube, pješačke i kolne rampe i sl.), a okoliš postaje javna površina.Najveći nadzemni koeficijent iskoristivosti je 3,5; najmanji nadzemni koeficijent iskoristivosti je 2,0. Najmanji prirodni hortikulturno uređen teren je 20 posto površine katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru. Najmanja udaljenost slobodnostojeće građevine od katastarskih čestica izvan zahvata je h/2, osim od postojećih ili planiranih javno prometnih površina, s tim da je za izgradnju na regulacijskoj liniji najmanja širina koridora ulice 15,0 metara. Moguć je i drugačiji odnos građevine prema međi uz uvjet da je međusobna udaljenost građevina jednaka zbroju polovica njihovih visina", pojasnio je Bilić. No, iz fotografija koje nam je stanar poslao vidi se da gotovo ništa od toga nije ispoštovano. Čini se kako se gradnja temeljila u odnosu na mnogo širi Pavlenski put, dok je Oranički odvojak VI u cijeloj priči potpuno zanemaren. Ova je situacija toliko bizarna da je čak i na Googleovim kartama zgrada ucrtana posred ulice. U kazeti C-MI-12, kako se stručno zove blok u kojem su izgrađene sporne dvije zgrade, na raspolaganju je bilo 3996 četvornih metara čestica za izgradnju. No, u opisu urbanističkog izgleda te čestice, sve se spominje, osim zahvata "uz javni prostor, ulicu najmanje širine 9,0 metara ili trg."U planu višestruko šira ulicaPročelnik Bilić bio je detaljan u historiografiji izgradnje objekata u kazeti C-MI-12. Tako smo doznali da je građevinska dozvola za sporne zgrade izdana u rujnu 2008., no da se tijekom gradnje mijenjala lokacijska dozvola, samim time i projekt u poslovnom dijelu građevine. Uporabna dozvola za stanove i trafostanicu je izdana u ožujku 2011., a mjesec dana kasnije dozvolu je dobio i dječji vrtić. U prosincu 2015. dopušteno je i otvaranje trgovine. Sve to, uz normalan pristup samo s jedne strane kazete. Naš sugovornik smatra da bi se južnije trebale napraviti nove prometnice, na koje će se postaviti promet koji sada ide preko Oraničkog odvojka VI. Sam odvojak bi, prema njegovu mišljenju, trebalo pretvoriti u pješačku zonu. Ipak, u UPU-u postoji rješenje, samo ga treba realizirati. "U vrijeme izdavanja lokacijske dozvole, na snazi su bile lokacijske dozvole za rekonstrukciju - izgradnju dijela ulice Oranice (od produžene Vrapčanske ulice od Motajičkog puta — produženog) i ulice VI. Oranički odvojak te izgradnju južnog dijela produžene Vrapčanske ulice u naselju Oranice s komunalnom infrastrukturom prema kojoj se ulica VI. Oranički odvojak izvodi kao prometnica s kolnikom širine 6,0 metara ukupne širine 23,0 metra.Za izgradnju prometnice zapadno od kazete C-MI-12, Odvojak Pavlenskog puta u naselju Oranice s komunalnom infrastrukturom, prema kojoj se Odvojak Pavlenskog puta izvodi kao prometnica s koridorom od 9,0 metara, odnosno kolnikom širine 6,0 metara i obostranim pješačkim hodnicima širine 1,5 metar, te s okretnicom na njenom kraju", opisao je Bilić te dodao kako ti zahvati nisu u planu u ovoj godini. Dokle god izgradnja prometnica i komunalne infrastrukture bude kasnila zbog, mahom imovinskopravnih odnosa ili neriješenog financiranja, dotle će stanari Oraničkog odvojka VI i drugih sličnih ulica u gradu sa strahom izlaziti na ulicu. Poput Diklića, Ivo Robić pjevao je: "Najljepši je Zagreb grad". Taj subjektivni dojam ostavljamo na procjenu, no jasno je da, zbog stihijske urbanizacije, nije najugodniji za život.  URBANIZAM A LA ZAGREB 

URBANIZAM A LA ZAGREB

'Ogromna zgrada doslovno viri na cestu, tu je i vrtić, a nogostupa nema. Tko je ovo radio i dopustio?'

<para>
Agrokor je na 20.000 hektara zemlje spaljenih u devedesetima ponovno podigao nasade. Baranjci tvrde kako je Todorić u vinograde Belja uložio gotovo tri milijarde kuna.</para>
<para>Zemlja je danas potpuno sređena i plodna, no među Baranjcima se ovih dana može čuti kako su se za nju počeli zanimati strani investitori iz Rusije.
</para>
<heading2>Cijela Slavonija strahuje</heading2>
<para>
Slavonci su stoga u strahu, ne samo oni u Baranji, već i oni u istočnoj Slavoniji, jer tu je Vupik koji se nalazi u sastavu Agrokora.</para>
<para>Čak i neki političari imaju strah.
</para>
<heading2>'Rusi bi mogli kupiti slavonsko zemljište'</heading2>
<para>
'Postoji bojazan da Rusi kupe i slavonsko zemljište. Ova realna mogućnost prelaska Vupika u strane ruke se mora sagledati s više aspekata i interesa. S interesa države, jer je riječ o nacionalnom strateškom pitanju. Pitanje hrane u tuđim rukama', kazala je gradska vijećnica grada Vukovara Slavica Jelinić za <ulink url="http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/2651563/agrokor-sberbanka-slavonija-vupik-belje-rusi-kupnja-prodaja/">RTL</ulink>.</para>
<para>Hrvatska je s Europskom unijom dogovorila da stranci neće moći kupovati poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj, no s kompanijama je priča ipak nešto drugačija.</para>
<para>'Jest da se zemlja ne može odnijeti nigdje, ali s druge strane ispada da sve ono što smo mislili da imamo zapravo nemamo, jer će nam stranci uzeti pod krinkom kapitalizma i otvorenoga tržišta', boji se Jelinić.</para>

Može li Hrvatska u miru izgubiti ono što nije ni u ratu? Rusi preko svoje faktički državne banke drže trećinu duga. Priznali su kako žele svoje ljude u upravi Agrokora kako bi kontrolirali procese i shvatili odakle su stigli problemi s nelikvidnošću. 

Agrokor je na 20.000 hektara zemlje spaljenih u devedesetima ponovno podigao nasade. Baranjci tvrde kako je Todorić u vinograde Belja uložio gotovo tri milijarde kuna.
Zemlja je danas potpuno sređena i plodna, no među Baranjcima se ovih dana može čuti kako su se za nju počeli zanimati strani investitori iz Rusije.

Cijela Slavonija strahuje

Slavonci su stoga u strahu, ne samo oni u Baranji, već i oni u istočnoj Slavoniji, jer tu je Vupik koji se nalazi u sastavu Agrokora.
Čak i neki političari imaju strah.

'Rusi bi mogli kupiti slavonsko zemljište'

'Postoji bojazan da Rusi kupe i slavonsko zemljište. Ova realna mogućnost prelaska Vupika u strane ruke se mora sagledati s više aspekata i interesa. S interesa države, jer je riječ o nacionalnom strateškom pitanju. Pitanje hrane u tuđim rukama', kazala je gradska vijećnica grada Vukovara Slavica Jelinić za RTL.
Hrvatska je s Europskom unijom dogovorila da stranci neće moći kupovati poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj, no s kompanijama je priča ipak nešto drugačija.
'Jest da se zemlja ne može odnijeti nigdje, ali s druge strane ispada da sve ono što smo mislili da imamo zapravo nemamo, jer će nam stranci uzeti pod krinkom kapitalizma i otvorenoga tržišta', boji se Jelinić. SLAVONCI U PANICI, ZBOG AGROKORA SE BOJE RUSA: 

SLAVONCI U PANICI, ZBOG AGROKORA SE BOJE RUSA:

Može li Hrvatska u miru izgubiti ono što nije ni u ratu?

<para>
Prema sudskom zaključku, prodavat će se čak 38 oranica u Strmcu kraj Samobora gdje su i Horvatinčićeve Hoto vile, a ukupna procijenjena vrijednost tog zemljišta je nešto manja od 2,6 milijuna kuna.</para>
<para>Na prodaju su oranice odnosno zemljišta na ukupno oko 19.500 četvornih metara - od najmanjih s dva do onih od više od dvije tisuće 'kvadrata'. Zemljišta će se prodavati pojedinačno za cijenu koja ne može biti manja od procijenjene.</para>
<para>Primjerice, 'oranica' Horvatinčićeve tvrtke od dva četvorna metra prodavat će se po cijeni ne manjoj od 219 kuna, a najveća od 2376 četvornih metara po početnoj cijeni od oko 260.000 kuna.</para>
<para>Graditeljska trvtka Dorf d.o.o osnovana je 2004. s temeljnim kapitalom nešto većim od osam milijuna kuna, a kao jedini osnivač navodi se Tomo Horvatinčić.</para>
<para>Tvrtka je zapala u probleme nekoliko godina kasnije, a u lipnju prošle godine je sudskim rješenjem postavljen stečajni upravitelj. Prema njegovu izvješću u ljeto ove godine, nakon više održanih ročišta zaprimljene su i tražbine vjerovnika višeg isplatnog reda nakon čega ukupni iznos tražbina vjerovnika te Horvatinčićeve tvrtke iznosi čak 66,4 milijuna kuna.</para>

Zbog duga od čak 66,4 milijuna kuna na javnu dražbu idu njegove oranice Trgovački sud u Zagrebu donio je zaključak kojim se za 21. 

Prema sudskom zaključku, prodavat će se čak 38 oranica u Strmcu kraj Samobora gdje su i Horvatinčićeve Hoto vile, a ukupna procijenjena vrijednost tog zemljišta je nešto manja od 2,6 milijuna kuna.
Na prodaju su oranice odnosno zemljišta na ukupno oko 19.500 četvornih metara - od najmanjih s dva do onih od više od dvije tisuće 'kvadrata'. Zemljišta će se prodavati pojedinačno za cijenu koja ne može biti manja od procijenjene.
Primjerice, 'oranica' Horvatinčićeve tvrtke od dva četvorna metra prodavat će se po cijeni ne manjoj od 219 kuna, a najveća od 2376 četvornih metara po početnoj cijeni od oko 260.000 kuna.
Graditeljska trvtka Dorf d.o.o osnovana je 2004. s temeljnim kapitalom nešto većim od osam milijuna kuna, a kao jedini osnivač navodi se Tomo Horvatinčić.
Tvrtka je zapala u probleme nekoliko godina kasnije, a u lipnju prošle godine je sudskim rješenjem postavljen stečajni upravitelj. Prema njegovu izvješću u ljeto ove godine, nakon više održanih ročišta zaprimljene su i tražbine vjerovnika višeg isplatnog reda nakon čega ukupni iznos tražbina vjerovnika te Horvatinčićeve tvrtke iznosi čak 66,4 milijuna kuna. PROPALA HORVATINČIĆEVA TVRTKA: 

PROPALA HORVATINČIĆEVA TVRTKA:

Zbog duga od čak 66,4 milijuna kuna na javnu dražbu idu njegove oranice

<para>"Da, ja sam njegov odvjetnik, idem upravo k njemu na 'Oranice'", kazao je za Hinu Krsnik večeras nešto iz 19 sati. Oranice su kolokvijalni naziv za sjedište Policijskog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, ali i mjesto gdje se osusmnjičenici predaju pritvorskom nadzorniku.</para>
<para>No, Krsnik nije mogao potvrditi je li Bandić i formalno uhićen ili je kod policije na razgovoru.</para>

'Upravo idem k njemu na Oranice' 
"Da, ja sam njegov odvjetnik, idem upravo k njemu na 'Oranice'", kazao je za Hinu Krsnik večeras nešto iz 19 sati. Oranice su kolokvijalni naziv za sjedište Policijskog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, ali i mjesto gdje se osusmnjičenici predaju pritvorskom nadzorniku.
No, Krsnik nije mogao potvrditi je li Bandić i formalno uhićen ili je kod policije na razgovoru. 

'Upravo idem k njemu na Oranice'

<para>Podsjetimo, izlaskom na teren utvrđeno je da se radi o mogućem radioaktivnom otpadu te je na teren pozvana ekipa Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost i Ministarstvo za zaštitu okoliša. </para>
<para>Radi se o odbačenim dojavljivačima za požar i to dvadesetak kutija s većim dojavljivačima (svaki promjera oko 20 cm) i pedesetak kutija s malim dojavljivačima (svaki promjera oko 10 cm).</para>

Našli 70 kutija otpada, pola ih je radioaktivno Opasan otpad koji je pronađen u petak oko 11 sati na lokaciji Kapačevski put, blizu Oranica je uklonjen, javljaju iz Ureda za upravljanje u hitnim situacijama. 
Podsjetimo, izlaskom na teren utvrđeno je da se radi o mogućem radioaktivnom otpadu te je na teren pozvana ekipa Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost i Ministarstvo za zaštitu okoliša. 
Radi se o odbačenim dojavljivačima za požar i to dvadesetak kutija s većim dojavljivačima (svaki promjera oko 20 cm) i pedesetak kutija s malim dojavljivačima (svaki promjera oko 10 cm). 

Našli 70 kutija otpada, pola ih je radioaktivno

Postroll

Preroll

Stanari zgrade izlaze ravno na cestu, Rješenje u GUP-u postoji, ali...

Oranički odvojak VI.jpg

Hrvatska

Članak

Milan Dalmacija

SLAVONCI U PANICI, ZBOG AGROKORA SE BOJE RUSA: Može li Hrvatska u miru izgubiti ono što nije ni u ratu?

Danas.hr

PROPALA HORVATINČIĆEVA TVRTKA: Zbog duga od čak 66,4 milijuna kuna na javnu dražbu idu njegove oranice

#oranice

'Ogromna zgrada doslovno viri na cestu, tu je i vrtić, a nogostupa nema. Tko je ovo radio i dopustio?'

'Ogromna zgrada doslovno viri na cestu, tu je i vrtić, a nogostupa nema. Tko je ovo radio i dopustio?'

Može li Hrvatska u miru izgubiti ono što nije ni u ratu?

Može li Hrvatska u miru izgubiti ono što nije ni u ratu?

Zbog duga od čak 66,4 milijuna kuna na javnu dražbu idu njegove oranice

Zbog duga od čak 66,4 milijuna kuna na javnu dražbu idu njegove oranice

'Upravo idem k njemu na Oranice'

'Upravo idem k njemu na Oranice'

Našli 70 kutija otpada, pola ih je radioaktivno

Našli 70 kutija otpada, pola ih je radioaktivno