Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

sportnet.rtl.hr

indizajn.rtl.hr

putoholicari.rtl.hr

klinfo.rtl.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>Franjo Lovasić (51) osuđen je na deset meseci zatvora i uslovnom kaznom od dve godine, jer je od marta 2010. godine do februara 2013. godine iz Podravke ukrao 419,5 kilograma Vegete, 329 pakovanja Fanta, sedam kilograma začina u rinfuzi, 192 supe, 64 kocke za supu, 43 pudinga, 10 vrećica šlaga, 15 vrećica raznih začina, sedam kilograma nepoznatog začina i 1,5 kilogram bibera, javlja <ulink url="http://podravski.hr/">Podravski.hr</ulink>.</para>
<para>Franjo priznaje krivicu i duboko se kaje zbog svega. Ističe kako ga je loša materijalna situacija, životni brodolom i neimaština naterala da napravi nešto što će ga obeležiti za ceo život. </para>
<para>- Osam godina sudio sam se s bivšom ženom oko razvoda i podele imovine. Imali smo lepu kuću i bez toga sam ostao, morao sam da dignem kredit da platim sud, sve me sateralo u ćošak iz kojeg nisam mogao. Bio sam prisiljen da kradem da mogu barem plaćati kredit za kuću koju smo sin i ja kupili u Podravskoj Selnici. Ne radim od februara, kada sam dobio otkaz, a sin je takođe nezaposlen. Obojica tražimo posao, tek da imamo za kredit, hleb i vodu, ništa više ne tražim - rekao je Franjo za Podravski.hr.</para>

Zakuvao sebi čorbu: Ukrao iz Podravke skoro 500 kilograma Vegete Osuđen na 10 meseci zatvora 
Franjo Lovasić (51) osuđen je na deset meseci zatvora i uslovnom kaznom od dve godine, jer je od marta 2010. godine do februara 2013. godine iz Podravke ukrao 419,5 kilograma Vegete, 329 pakovanja Fanta, sedam kilograma začina u rinfuzi, 192 supe, 64 kocke za supu, 43 pudinga, 10 vrećica šlaga, 15 vrećica raznih začina, sedam kilograma nepoznatog začina i 1,5 kilogram bibera, javlja Podravski.hr.
Franjo priznaje krivicu i duboko se kaje zbog svega. Ističe kako ga je loša materijalna situacija, životni brodolom i neimaština naterala da napravi nešto što će ga obeležiti za ceo život. 
- Osam godina sudio sam se s bivšom ženom oko razvoda i podele imovine. Imali smo lepu kuću i bez toga sam ostao, morao sam da dignem kredit da platim sud, sve me sateralo u ćošak iz kojeg nisam mogao. Bio sam prisiljen da kradem da mogu barem plaćati kredit za kuću koju smo sin i ja kupili u Podravskoj Selnici. Ne radim od februara, kada sam dobio otkaz, a sin je takođe nezaposlen. Obojica tražimo posao, tek da imamo za kredit, hleb i vodu, ništa više ne tražim - rekao je Franjo za Podravski.hr. 

Zakuvao sebi čorbu: Ukrao iz Podravke skoro 500 kilograma Vegete

<para>Najsiromašnija deca mlađa su od 13 godina, žive u centralnoj Srbiji, u porodici sa pet ili više članova, u seoskom području, a njihovi roditelji uglavnom nemaju završenu osnovnu školu. </para>
<para>Ovako izgleda profil gladne dece napravljen prema podacima Vladinog tima za smanjenje siromaštva.</para>
<para>Procene kažu da ih ima blizu 200.000.</para>
<para>Prema poslednjem popisu, u Srbiji odrasta 1.427.272 dece do 18 godina (odnosno 1,02 miliona do 14). To znači da je svako sedmo, osmo dete gladno. Da stvari idu nagore pokazuje podatak da je pre tri godine željno hrane bilo svako deseto.</para>
<para>Najgladniji koriste usluge narodnih kuhinja. Prema rečima Vesne Milenović, generalnog sekretara Crvenog krsta Srbije, u narodnim kuhinjama u 73 sredine, van Beograda, hrani se 10.795 maloletnika. </para>
<para>U pojedinim gradovima, posebno južnije od Niša, čak polovina korisnika su deca. Većini je to jedini obrok u toku dana.</para>
<para>U glavnom gradu, na 51 punktu, po rečima gradskog sekretara za socijalnu zaštitu Nenada Matića, ima još maksimalno 2.000 dece.</para>
<para>"U Beogradu se ukupan broj korisnika ovih kuhinja iz godine u godinu povećava, i sada je dostigao 12.000 - 12.500. To je najviše u poslednje tri godine", rekao je Matić.</para>
<para>Dečji dodatak prima 386.485 mališana, međutim, prema procenama Mreže organizacija za decu Srbije (MODS), ovo pravo ostvaruje tek troje od petoro dece kojima je novac nasušno potreban.</para>
<para>"Centri za socijalni rad širom zemlje imali su prošle godine ukupno 150.016 dece korisnika socijalne zaštite. Od toga, 54.554 mališana iskoristilo je pravo na neki vid novčane pomoći", rekla je Lidija Kozarčanin iz Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu. </para>
<para>Od toga, 54.554 mališana iskoristilo je pravo na neki vid novčane pomoći.</para>
<para>Najviše ih je primilo novčanu pomoć (25.876), zatim jednokratnu pomoć koju daju lokalne zajednice (13.208), uvećanu pomoć (8.729) i vremenski ograničenu pomoć (5.721).</para>
<para>Mada država nastoji da u sistem uključi i one najsiromašnije, prema podacima dečjih nevladinih organizacija, samo 48 odsto svih mališana do sedam godina upisano je u vrtić. </para>
<para>Od toga, na svako treće dobrostojeće dete ide tek jedno siromašno. U odnosu na opštu populaciju, u predškolskom je pet puta manje mališana iz romske populacije, dok obavezno osnovno obrazovanje obuhvata 89 odsto mladih Roma. U srednju školu ih ide 19 odsto.</para>

Svako osmo dete gladno Dvesta hiljada mališana ovog trenutka je gladno 
Najsiromašnija deca mlađa su od 13 godina, žive u centralnoj Srbiji, u porodici sa pet ili više članova, u seoskom području, a njihovi roditelji uglavnom nemaju završenu osnovnu školu. 
Ovako izgleda profil gladne dece napravljen prema podacima Vladinog tima za smanjenje siromaštva.
Procene kažu da ih ima blizu 200.000.
Prema poslednjem popisu, u Srbiji odrasta 1.427.272 dece do 18 godina (odnosno 1,02 miliona do 14). To znači da je svako sedmo, osmo dete gladno. Da stvari idu nagore pokazuje podatak da je pre tri godine željno hrane bilo svako deseto.
Najgladniji koriste usluge narodnih kuhinja. Prema rečima Vesne Milenović, generalnog sekretara Crvenog krsta Srbije, u narodnim kuhinjama u 73 sredine, van Beograda, hrani se 10.795 maloletnika. 
U pojedinim gradovima, posebno južnije od Niša, čak polovina korisnika su deca. Većini je to jedini obrok u toku dana.
U glavnom gradu, na 51 punktu, po rečima gradskog sekretara za socijalnu zaštitu Nenada Matića, ima još maksimalno 2.000 dece.
"U Beogradu se ukupan broj korisnika ovih kuhinja iz godine u godinu povećava, i sada je dostigao 12.000 - 12.500. To je najviše u poslednje tri godine", rekao je Matić.
Dečji dodatak prima 386.485 mališana, međutim, prema procenama Mreže organizacija za decu Srbije (MODS), ovo pravo ostvaruje tek troje od petoro dece kojima je novac nasušno potreban.
"Centri za socijalni rad širom zemlje imali su prošle godine ukupno 150.016 dece korisnika socijalne zaštite. Od toga, 54.554 mališana iskoristilo je pravo na neki vid novčane pomoći", rekla je Lidija Kozarčanin iz Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu. 
Od toga, 54.554 mališana iskoristilo je pravo na neki vid novčane pomoći.
Najviše ih je primilo novčanu pomoć (25.876), zatim jednokratnu pomoć koju daju lokalne zajednice (13.208), uvećanu pomoć (8.729) i vremenski ograničenu pomoć (5.721).
Mada država nastoji da u sistem uključi i one najsiromašnije, prema podacima dečjih nevladinih organizacija, samo 48 odsto svih mališana do sedam godina upisano je u vrtić. 
Od toga, na svako treće dobrostojeće dete ide tek jedno siromašno. U odnosu na opštu populaciju, u predškolskom je pet puta manje mališana iz romske populacije, dok obavezno osnovno obrazovanje obuhvata 89 odsto mladih Roma. U srednju školu ih ide 19 odsto. 

Svako osmo dete gladno

<para>Odbojkašice Vukovara drugu godinu zaredom pobjednice su Hrvatskoga kupa. Na završnom turniru u Rijeci Vukovarke su u finalu, kao i prošle godine, slavile protiv Rijeke i tako ponovile najveći klupski uspjeh.
 
"Išli smo na završnicu Kupa odigrati najbolje što možemo, ali bez imperativa da Kup moramo osvojiti. Pritisak je ipak bio na Rijeci jer su oni i organizirali završni turnir. Ušli smo u utakmicu čiste glave i na parketu ostavile srce i tijelo te na kraju osvojile Kup. Presretne smo i prezadovoljne jer, ipak, male su šanse bile da obranimo prošlogodišnju titulu", rekla je Marijeta Draženović, kapetanica ŽOK Vukovar.
 </para>
<para>Očekivanja od finala Kupa ove su godine bila mnogo manja i zbog umora nakon brojnih dosadašnjih nastupa Vukovarki, koje su igrale i u Kupu CEV-a i još uvijek igraju Inter ligu. Dodatni je problem i to što je u klubu složena financijska situacija te što su, kako doznajemo, igračice vrlo nezadovoljne jer im se duguje novac za više mjeseci. Zbog svega toga ponajbolja igračica Vukovara i potencijalna reprezentativka Ana Starčević razmišlja i o zahtjevu za raskid ugovora s klubom.
 
"Ima nekih naznaka o tome, ali zasad ne bih puno o tome govorila. Nije posrijedi samo neisplata plaća nego i neke druge stvari koje se događaju u klubu, no ne bih s tim izlazila u javnost", rekla je Ana Starčević.
 </para>
<para>Na isti način razmišlja još nekoliko igračica jer im se navodno duguje po nekoliko mjeseci, a neke su spremne i na tužbe te slične korake. O stanju u klubu govori i činjenica da su opremu same osiguravale preko nekih sponzora te na isti način osigurale tiskanje brojeva i reklama.
 
Kada su nedavno putovale na utakmicu u Budimpeštu, na koju su krenule ujutro, a vratile se kasno navečer, nisu imale osiguran ni jedan obrok, a nedavno su na put u Slovačku, gdje su također igrale utakmicu u sklopu Inter lige, doručkovale u McDonaldsu! Iste su to igračice koje su se lani fotografirale za kalendar, čime su dobile na popularnosti, ali im to očito nije donijelo veliku financijsku korist.</para>

Zašto one nemaju plaćen topli obrok? Vukovarske odbojkašice su opet osvojile Kup i tako potvrdile najveći klupski uspjeh iz povijesti, no ipak nemaju previše razloga za slavlje. 
Odbojkašice Vukovara drugu godinu zaredom pobjednice su Hrvatskoga kupa. Na završnom turniru u Rijeci Vukovarke su u finalu, kao i prošle godine, slavile protiv Rijeke i tako ponovile najveći klupski uspjeh.
 
"Išli smo na završnicu Kupa odigrati najbolje što možemo, ali bez imperativa da Kup moramo osvojiti. Pritisak je ipak bio na Rijeci jer su oni i organizirali završni turnir. Ušli smo u utakmicu čiste glave i na parketu ostavile srce i tijelo te na kraju osvojile Kup. Presretne smo i prezadovoljne jer, ipak, male su šanse bile da obranimo prošlogodišnju titulu", rekla je Marijeta Draženović, kapetanica ŽOK Vukovar.
 
Očekivanja od finala Kupa ove su godine bila mnogo manja i zbog umora nakon brojnih dosadašnjih nastupa Vukovarki, koje su igrale i u Kupu CEV-a i još uvijek igraju Inter ligu. Dodatni je problem i to što je u klubu složena financijska situacija te što su, kako doznajemo, igračice vrlo nezadovoljne jer im se duguje novac za više mjeseci. Zbog svega toga ponajbolja igračica Vukovara i potencijalna reprezentativka Ana Starčević razmišlja i o zahtjevu za raskid ugovora s klubom.
 
"Ima nekih naznaka o tome, ali zasad ne bih puno o tome govorila. Nije posrijedi samo neisplata plaća nego i neke druge stvari koje se događaju u klubu, no ne bih s tim izlazila u javnost", rekla je Ana Starčević.
 
Na isti način razmišlja još nekoliko igračica jer im se navodno duguje po nekoliko mjeseci, a neke su spremne i na tužbe te slične korake. O stanju u klubu govori i činjenica da su opremu same osiguravale preko nekih sponzora te na isti način osigurale tiskanje brojeva i reklama.
 
Kada su nedavno putovale na utakmicu u Budimpeštu, na koju su krenule ujutro, a vratile se kasno navečer, nisu imale osiguran ni jedan obrok, a nedavno su na put u Slovačku, gdje su također igrale utakmicu u sklopu Inter lige, doručkovale u McDonaldsu! Iste su to igračice koje su se lani fotografirale za kalendar, čime su dobile na popularnosti, ali im to očito nije donijelo veliku financijsku korist. 

#nemaština

Zakuvao sebi čorbu: Ukrao iz Podravke skoro 500 kilograma Vegete

Zakuvao sebi čorbu: Ukrao iz Podravke skoro 500 kilograma Vegete

Svako osmo dete gladno

Svako osmo dete gladno

Zašto one nemaju plaćen topli obrok?

Zašto one nemaju plaćen topli obrok?