Postroll

Preroll

<para>Biblija nigdje ne navodi točan datum Isusova rođenja. Premda je dio povjesničara taj događaj stavljao u proljeće, zbog priče o pastirima koji čuvaju stoku i nekih drugih detalja, u četvrtom stoljeću je, ukazom pape Julija I., kao datum slavljenja Isusovog rođendana određen 25. prosinac. Crkveni vrh je, naime, odlučio da je potrebna kršćanska alternativa popularnoj poganskoj proslavi zimskog solsticija, koja je padala u to vrijeme.</para>

Profimedia.jpeg

<para>Od karolinških vremena pa sve do uvođenja gregorijanskog kalendara u šesnaestom stoljeću, u crkvenim je rokovnicima Nova godina započinjala Božićem.</para>

pixabay.jpeg

<para>Autor prve sačuvane božićne čestitke bio je talijanski grof Niccolò Monte Mellini, koji je 1709. godine prijateljima i rodbini poslao nekoliko stihova s lijepim željama za taj blagdan. Iako je zamisao bila pozitivno prihvaćena, slanje čestitki za Božić proširilo se tek u devetnaestom stoljeću, kad su dvije tiskare u Milanu počele štampati razglednice s prigodnim crtežima.</para>

Božićna čestitka

<para>Običaj darivanja siromašnih na Božić datira od desetog stoljeća i povezuje se uz češkog kralja Vaclava. Prema legendi, altruistični vladar je kroz prozor svoje palače vidio staroga promrzlog siromaha, koji je na ulici skupljao drva za ogrjev. Sažalivši se, napunio je košaru hranom i odnio mu je, a od tog dana redovito je priređivao božićne gozbe za svoje najsiromašnije podanike.</para>

Shutterstock.jpeg

<para>“Tihu noć”, jednu od najpoznatijih božićnih pjesama na svijetu, 1816. je napisao pomoćni župnik austrijskog gradića Oberndorfa Joseph Mohr. Dvije godine kasnije, stihove je pokazao svome učitelju, orguljašu Franzu Gruberu, koji ih je uglazbio. Pjesma se danas izvodi na više od tristo jezika, a UNESCO ju je 2011. godine proglasio svjetskom kulturnom baštinom.</para>

<para>Još su pretkršćanska germanska plemena u prosincu palila svijeće na vijencima od zimzelena kao znak nade u dolazak proljeća. Kršćani su običaj preuzeli u srednjem vijeku, kad zimzeleno granje počinje simbolizirati vječni život, a četiri svijeće dolazak Isusa. Svaka je nosila ime: prva je bila prorokova, druga betlehemska, treća pastirska, a posljednja svijeća anđela.</para>

Svijeće

<para>Običaj ukrašavanja stabala za blagdane raširio se u šesnaestom stoljeću, prvo u Njemačkoj a potom u ostatku Europe. Prva božićna drvca izrađivana od obojana gusjeg perja. Kitila su se jabukama, koje su simbolizirale plodove s Drva spoznaje, i hostijama. U Hrvatskoj je taj običaj prihvaćen tek sredinom devetnaestog stoljeća, a domovi su se prije toga za Božić ukrašavali cvijećem, plodovima i zelenilom, što je bilo zaduženje djece.</para>

Thinkstock, leonikonst.jpeg

<para>Vikinški bog Odin preteča je modernog Djeda Božićnjaka. Prema mitu, Odin je jahao letećeg konja Sleipnira (preteča Djedičnih sobova), koji je imao osam nogu. U zimsko doba, djeci je donosio darove, ali i kažnjavao onu koja su bila nestašna. Mališani bi napunili svoje cipelice i čizmice darovima za Sleipnira.</para>

AFP.jpeg

<para>U austrijsko selo Christkindl (u prijevodu “dijete Isus”) stiže na tisuće pisama naslovljenih na malog Isusa. Tamošnja pošta od 1950. godine odgovara svima koji pišu, a poštanski žig se mijenja svake godine.</para>

Božićno pismo

<para>Imela, okrugli zimzeleni grm koji kao poluparazit raste na drveću, u nekim zemljama ima značajnu simboliku tijekom proslave Božića. Vješa se iznad ulaznih vrata, a običaj je da se dvoje koji se sretnu ispod nje poljube. Priče o magičnim moćima imele datiraju iz davnih vremena. Keltski svećenici, druidi, ovu su biljku smatrali svetom, pa su je ritualno sjekli zlatnim srpom i nikad nisu dopuštali da dotakne tlo. Budući da je jedna od rijetkih biljaka koja cvate zimi, smatrali su je lijekom za neplodnost, a vjerovali su i da ima moć otjerati zlo iz kuće. Vikinzi su pak smatrali da imela može probuditi mrtve.</para>

Imela

<para>Američki puritanci Božić su smatrali dekadentnom poganskom svetkovinom, pa su u razdoblju od 1659. do 1681. godine sa pet šilinga globili one koji su obilježavali ovaj dan. Neki od puritanskih vođa čak su one koji su slavili Božić proglašavali neprijateljima kršćanstva.</para>

Božić

MANJE POZNATE ČINJENICE

<para>Godine 1224. sveti Franjo Asiški je napravio prve jaslice i to u gradu Greccio u Italiji. Bile su to &quot;žive jaslice&quot;: između vola i magarca, Franjo je položio novorođenče. </para>

epodravina.hr.jpeg

Magazin.hr

Magazin

Nepoznato o najduljim božićnim tradicijama: Kada je zapravo rođen Isus, zašto kitimo bor, a ljubimo se ispod imele? 

<para>1. Isusa je rodila Djevica Marija: Za ovu ideju zaslužan je sveti Augustin koji je došao na ideju istočnog grijeha. Utvrdio je da se istočni grijeh prenio činom snošaja na novorođenče. Stoga je Marija, da bi se rodila čista, morala biti djevica u vrijeme rođenja. U Bibliji se o tome malo govori, većina pisaca evanđelja u potpunosti to preskače.</para>

shutterstock_1090983437.jpg

<para>2. Isus je bio jedinac: Biblija jasno spominje Jakova kao Isusova brata i ukazuje da je Isus imao i drugu braću i sestre. Pa zašto Katolička crkva tvrdi da Isus nije imao braće i sestara i da je živio kao jedino dijete? To ima veze s onim što se naziva naukom o vječnom djevičanstvu, u kojem se navodi da je Djevica Marija ostala bezgrešna djevica do kraja.</para>

shutterstock_1901531482.jpg

<para>3. Isusa su na križ pribili čavlima kroz ruke: Odaberite bilo koju sliku raspeća i vjerojatno ćete vidjeti Isusa s dva čavla probijena kroz dlanove. Ove rane, koje su dio stigmati, postale su središnji dio kršćanske ikonografije. Ali o tome se ne govori u Bibliji. Brojni stručnjaci se slažu da bi muškarac prosječne težine u tom slučaju vjerojatno pao s križa.</para>

shutterstock_215292664.jpg

<para>4. Isus je bio stolar: Grčka riječ &quot;tekton&quot; u engleskoj verziji Biblije neprecizno je prevedena u &quot;stolar&quot;. Time je nastala slika Isusa kao graditelja kuća. Na temelju teksta u Bibliji, vjerojatnije je da je bio putujući fizički radnik.</para>

shutterstock_30488851.jpg

<para>5. Isus je bio bijelac: Dominantna slika Isusa potječe iz talijanske renesanse i prikazuje Isusa i druge biblijske ličnosti kao Europljane sredinom 1500-ih. Ovi umjetnici nisu se trudili točno utvrditi kako je Isus izgledao, a i da jesu, bili bi izbačeni iz grada. Isus je bio s Bliskog istoka, i nema razloga vjerovati da nema značajke tamošnjih ljudi poput tamne ili maslinaste kože.</para>

trussty.jpg

<para>6. Isus je dio Velikog Trojstva: Riječ &quot;trojstvo&quot; nikad se ne pojavljuje u Bibliji. Prvi ju je upotrijebio rani crkveni otac Tertulijan, a u središnje načelo crkve uvedena je tijekom Sabora u Carigradu 381. godine, stoljećima nakon što su Evanđelja dovršena.</para>

shutterstock_393076096.jpg

<para>7. Isus je nosio dugačke haljine: Ovo je poteklo od slikara. Isus nije bio bogat čovjek i malo je vjerojatno da bi ikada nosio duge haljine u kojima je često prikazan. Ogrtače su bogati općenito nosili u posebnim prilikama.</para>

shutterstock_1467521624.jpg

<para>8. Isus je imao dugu kosu i bradu: Stotinama godina Isusa su prepoznavali po dugoj svilenkastoj kosi i raspuštenoj bradi. Standardna moda tog vremena među muškarcima bila je biti golobrad i kratko ošišan. Svakako, Isus je možda nosio bradu u određenim trenucima svoje službe, osobito u vrijeme dok je bio na putu; ali malo je vjerojatno da je tako održavao, a još je manje vjerojatno da je imao dugu kosu.</para>

shutterstock_1749967571.jpg

<para>9. Isus je bio samac: Braneći Isusov celibat, neki kršćanski mislioci uzimaju nedostatak spomena Isusove žene u Novom zavjetu kao dokaz da nije niti postojala. No, tekst zapravo ne navodi, a bilo bi krajnje neobično da čovjek u Isusovoj dobi nije imao ženu, čak i da je bio putujući prorok (kojih je u to vrijeme bilo puno).</para>

shutterstock_1186960735.jpg

<para>10. Isus je rođen 25. prosinca: Nitko od pisaca Evanđelja ne bilježi 25. prosinca kao datum Kristova rođenja; zapravo, nitko od njih uopće ne bilježi datume. Nema naznaka da je Isus rođen zimi, u proljeće, ljeto ili jesen. Pa zašto 25. prosinca? Prva tri stoljeća nakon Isusova odlaska nije postojalo nešto poput Božića. Kršćani su slavili nekoliko vjerskih blagdana, poput Bogojavljenja i Uskrsa, ali se u rimskom kalendaru ne spominje Božić do 336. godine. Dan 25. prosinca vjerojatno je odabran da se poklopi s rimskim festivalom Saturnalia, kako bi nova religija bila ugodnija Rimljanima.</para>

#Mitovi O Isusu

Nepoznato o najduljim božićnim tradicijama: Kada je zapravo rođen Isus, zašto kitimo bor, a ljubimo se ispod imele?

Nepoznato o najduljim božićnim tradicijama: Kada je zapravo rođen Isus, zašto kitimo bor, a ljubimo se ispod imele?

Gdje piše da nikad nije imao ženu? 10 'činjenica' o Isusu u koje ljudi vjeruju, dok u Bibliji o tome nema ni slovca

Gdje piše da nikad nije imao ženu? 10 'činjenica' o Isusu u koje ljudi vjeruju, dok u Bibliji o tome nema ni slovca