Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Svake godine istraživačka tvrtka The Economist Intelligence Unit (EIU) objavljuje izvješće u kojemu rangira najbolje i najgore gradove za život u protekloj godini.</para><hmn:image id="81356e52-8d07-11ed-8425-6e8c4822ad46" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Najbolji gradovi</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U istraživanju gradova gledalo se i bodovalo pet kategorija: sigurnost, kultura, zdravstvo, obrazovanje i infrastruktura. Beč je treći put u proteklih pet godina zasjeo na prvo mjesto najboljih gradova za život. Dobio je maksimalne bodove za sigurnost, zdravstvo, obrazovanje i infrastrukturu. Ostali gradovi dobri za život su Kopenhagen te Zürich koji dijeli mjesto s Calgaryjem. </para><hmn:article id="7682d050-11e0-11ed-81db-7ebf0e517915" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na petom mjestu je kanadski grad, Vancouver, a u najboljih deset ušli su Ženeva, Frankfurt, Toronto, Amsterdam, Osaka i Melbourne. U izvješću se navodi da su gradovi srednje veličine u bogatim zemljama prolazili iznimno dobro u istraživanju.</para><hmn:image id="e47d290e-11e8-11ed-9968-126d2efc3646" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Najgori gradovi</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Analizirali su se i najgori gradovi. Najmanje bodova u njihovoj analizi imao je Damask u Siriji, Lagos u Nigeriji i Tripoli u Libiji. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Izvješće pripisuje njihove bodove društvenim nemirima, terorizmu i sukobima u svakoj od zemalja.</para><hmn:image id="fda230d4-8d06-11ed-a656-3ab8d9806a8e" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/>

Objavljena lista najboljih i najgorih gradovi za život u 2022.: Pogledajte infografiku, što kažete na ovaj top 10? Ako se planirate preseliti u novi grad, trebali biste razmotriti rezultate novog istraživanja Svake godine istraživačka tvrtka The Economist Intelligence Unit (EIU) objavljuje izvješće u kojemu rangira najbolje i najgore gradove za život u protekloj godini.Najbolji gradoviU istraživanju gradova gledalo se i bodovalo pet kategorija: sigurnost, kultura, zdravstvo, obrazovanje i infrastruktura. Beč je treći put u proteklih pet godina zasjeo na prvo mjesto najboljih gradova za život. Dobio je maksimalne bodove za sigurnost, zdravstvo, obrazovanje i infrastrukturu. Ostali gradovi dobri za život su Kopenhagen te Zürich koji dijeli mjesto s Calgaryjem. Na petom mjestu je kanadski grad, Vancouver, a u najboljih deset ušli su Ženeva, Frankfurt, Toronto, Amsterdam, Osaka i Melbourne. U izvješću se navodi da su gradovi srednje veličine u bogatim zemljama prolazili iznimno dobro u istraživanju.Najgori gradoviAnalizirali su se i najgori gradovi. Najmanje bodova u njihovoj analizi imao je Damask u Siriji, Lagos u Nigeriji i Tripoli u Libiji. Izvješće pripisuje njihove bodove društvenim nemirima, terorizmu i sukobima u svakoj od zemalja. (NE)OČEKIVANO 

(NE)OČEKIVANO

Objavljena lista najboljih i najgorih gradovi za život u 2022.: Pogledajte infografiku, što kažete na ovaj top 10?

<para>
Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske (SOMK) izveo je u četvrtak performans u Tvornici Kulture kojim su htjeli poručiti Gradu Zagrebu, osnivaču gradskih dječjih vrtića, da ne plaše zaposlenike otkazima, već da otkažu loše radne uvjete i riješe probleme u sustavu.</para>
<para>"Ovdje smo došli kako bi jednom kratkom akcijom dali podršku našim kolegicama koje su se našle u vrlo teškoj i mučnoj situaciji, zbog nedavnog slučaja koji se dogodio u jednom zagrebačkom vrtiću kada je bio u pitanju bijeg djeteta", rekla je novinarima predsjednica SOMK-a Božica Žilić.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="7b15c018-b1c5-11eb-97c2-0242ac14002a"/>
<para>Istaknula je da SOMK godinama gradskim vlastima, poslodavcima i osnivačima naglašava da stvore sigurnosne uvjete kako se situacije s bijegom djeteta ne bi događale, dodavši kako se to još uvijek nije dogodilo.</para>
<para>"U mnogim zagrebačkim vrtićima imamo velikih problema s provođenjem i poštivanjem sigurnosnih mjera, u unutarnjem, a posebno na vanjskom prostoru. Nažalost ovakve situacije se mogu dogoditi", kazala je Žilić.</para>
<para>Naglasila je kako odgojitelji u gradu Zagrebu od petka trpe neviđen pritisak i prijetnje metodama zastrašivanja.</para>
<para>"Kada žele iznijeti svoje mišljenje i prijedlog, kada žele komentirati što smatraju, a one itekako vide što nedostaje i što treba, da im se kaže 'ako nisi zadovoljna, uzmi radnu knjižicu i idi'", upozorila je Žilić.
</para>
<heading2>'Vjerujem da će Grad Zagreb naći financijska sredstva'</heading2>
<para>
Poručila je svima koji su iznijeli prijetnje radnicima zagrebačkih dječjih vrtića da ih se ne plaši otkazima, već da se otkažu loši radni uvjeti.</para>
<para>"Ovdje se radi o odgajateljici koja je izuzetno kvalitetna i dobra, kojoj je ovo prvi propust u radu. Odmah se posegnulo za krajnjom mjerom otkaza, a nažalost poslodavac je posegnuo za ovom mjerom zaboravljajući pritom na svoju obavezu i odgovornost rješavanja sigurnosnih uvjeta", istaknula je Žilić.</para>
<para>Apelira svima da se ovakvom praksom prestane jer će Sindikat uvijek zaštititi interese svojih članova.</para>
<para>"Vjerujem da će Grad Zagreb naći financijska sredstva, i riješiti pitanja sigurnosnih uvjeta, u unutarnjem i vanjskom prostoru. Naprosto je neodrživo i nemoguće provoditi kvalitetan odgojno-obrazovni rad ako nisu ispunjeni svi uvjeti, a nisu", kazala je Žilić.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="c663b648-b1c4-11eb-81c0-0242ac140016"/>
<para>Poručila je osnivaču, Gradu Zagrebu, da rješava uzrok problema, a ne da se bavi posljedicama.</para>
<para>"Svo vrijeme otkad Sindikat ističe koliko su loši radni uvjeti u dječjim vrtićima, jedini su roditelji koji razumiju, jer oni svakodnevno dovode djecu u vrtić, vide s kolikim brojem djece naše odgajateljice rade, i u kakvim uvjetima. Oni su podrška i vjetar u leđa. U ovom konkretnom slučaju roditelj nije tražio otkaz kolegice", naglasila je Žilić.</para>
<para>Poručila je da ne znaju kako će se sve završtiti, uz nadu da do otkaza odgajateljice neće doći.</para>
<para>"U slučaju da se to dogodi u Sindikatu ćemo odlučiti kako i na koji način ćemo štititi interes svojih članova", zaključila je Žilić.</para>
<para>Sindikalnoj akciji podršku su dali i predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel te čelnik Sindikata prometa i veza Hrvatske Stjepan Lisičak.</para>

Ne plašite odgajatelje otkazima, otkažite loše radne uvjete Odgojitelji u gradu Zagrebu od petka trpe neviđen pritisak i prijetnje metodama zastrašivanja 

Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske (SOMK) izveo je u četvrtak performans u Tvornici Kulture kojim su htjeli poručiti Gradu Zagrebu, osnivaču gradskih dječjih vrtića, da ne plaše zaposlenike otkazima, već da otkažu loše radne uvjete i riješe probleme u sustavu.
"Ovdje smo došli kako bi jednom kratkom akcijom dali podršku našim kolegicama koje su se našle u vrlo teškoj i mučnoj situaciji, zbog nedavnog slučaja koji se dogodio u jednom zagrebačkom vrtiću kada je bio u pitanju bijeg djeteta", rekla je novinarima predsjednica SOMK-a Božica Žilić.


Istaknula je da SOMK godinama gradskim vlastima, poslodavcima i osnivačima naglašava da stvore sigurnosne uvjete kako se situacije s bijegom djeteta ne bi događale, dodavši kako se to još uvijek nije dogodilo.
"U mnogim zagrebačkim vrtićima imamo velikih problema s provođenjem i poštivanjem sigurnosnih mjera, u unutarnjem, a posebno na vanjskom prostoru. Nažalost ovakve situacije se mogu dogoditi", kazala je Žilić.
Naglasila je kako odgojitelji u gradu Zagrebu od petka trpe neviđen pritisak i prijetnje metodama zastrašivanja.
"Kada žele iznijeti svoje mišljenje i prijedlog, kada žele komentirati što smatraju, a one itekako vide što nedostaje i što treba, da im se kaže 'ako nisi zadovoljna, uzmi radnu knjižicu i idi'", upozorila je Žilić.

'Vjerujem da će Grad Zagreb naći financijska sredstva'

Poručila je svima koji su iznijeli prijetnje radnicima zagrebačkih dječjih vrtića da ih se ne plaši otkazima, već da se otkažu loši radni uvjeti.
"Ovdje se radi o odgajateljici koja je izuzetno kvalitetna i dobra, kojoj je ovo prvi propust u radu. Odmah se posegnulo za krajnjom mjerom otkaza, a nažalost poslodavac je posegnuo za ovom mjerom zaboravljajući pritom na svoju obavezu i odgovornost rješavanja sigurnosnih uvjeta", istaknula je Žilić.
Apelira svima da se ovakvom praksom prestane jer će Sindikat uvijek zaštititi interese svojih članova.
"Vjerujem da će Grad Zagreb naći financijska sredstva, i riješiti pitanja sigurnosnih uvjeta, u unutarnjem i vanjskom prostoru. Naprosto je neodrživo i nemoguće provoditi kvalitetan odgojno-obrazovni rad ako nisu ispunjeni svi uvjeti, a nisu", kazala je Žilić.


Poručila je osnivaču, Gradu Zagrebu, da rješava uzrok problema, a ne da se bavi posljedicama.
"Svo vrijeme otkad Sindikat ističe koliko su loši radni uvjeti u dječjim vrtićima, jedini su roditelji koji razumiju, jer oni svakodnevno dovode djecu u vrtić, vide s kolikim brojem djece naše odgajateljice rade, i u kakvim uvjetima. Oni su podrška i vjetar u leđa. U ovom konkretnom slučaju roditelj nije tražio otkaz kolegice", naglasila je Žilić.
Poručila je da ne znaju kako će se sve završtiti, uz nadu da do otkaza odgajateljice neće doći.
"U slučaju da se to dogodi u Sindikatu ćemo odlučiti kako i na koji način ćemo štititi interes svojih članova", zaključila je Žilić.
Sindikalnoj akciji podršku su dali i predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel te čelnik Sindikata prometa i veza Hrvatske Stjepan Lisičak. SINDIKAT PORUČIO GRADU ZAGREBU: 

SINDIKAT PORUČIO GRADU ZAGREBU:

Ne plašite odgajatelje otkazima, otkažite loše radne uvjete

<para>
 S.M., bivši zatvorenik osječkog zatvora iz Vinkovaca, dobit će 50.000 kuna od države jer je bio smješten u lošim uvjetima u trima zatvorima u kojima je boravio, javlja <ulink url="http://glas-slavonije.hr/414627/1/Drzava-mora-platiti-50000-kuna-bivsem-zatvoreniku-zbog-losih-uvjeta-u-zatvoru">Glas Slavonije</ulink>. Povreda prava osobnosti je razlog zašto će Republika Hrvatska isplatiti ovaj iznos bivšem zatvoreniku, no to nije sve jer će morati platiti i zakonske zatezne kamate od 14. kolovoza 2014. do 31. srpnja 2015. Isplata će biti u visini ekontne stope koja je vrijedila posljednjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena.</para>
<para>Osim nabrojenog, država će morati Vinkovčaninu isplatiti i 6267,38 kuna za troškove parničnog postupka na vinkovačkom Općinskom sudu.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="b4680a70-b1c4-11eb-8a0b-0242ac13004c"/>
<heading2>Bivši zatvorenik tražio 200 kuna za dan proveden u zatvoru</heading2>
<para>
Tri godine i šest mjeseci glasi kazna za Vinkovčanina koji je iza rešetaka završio zbog zlouporabe droga, a on je za svoj boravak u zatvoru sve skupa tražio 67.400 kuna. To je više od onoga što je dobio za naknadu neimovinske štete sa zateznim kamatama. Međutim, sud je to odbio jer je S.M. tražio 200 kuna po danu provedenom u zatvoru. Sud je naveo jedan primjer Europskog suda za ljudska prava.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="375b3ca0-9284-11eb-aab9-0242ac120010" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>"Sud u konkretnom slučaju mora voditi računa o okvirnim mjerilima koji se dosuđuju za takav oblik povrede prava osobnosti na temelju nacionalnog zakonodavstva. Ta naknada neimovinske štete ne smije imati lukrativnu svrhu, pa stoga iznos od 200 kuna koji tužitelj potražuje za svaki dan proveden u zatvoru sud ocjenjuje previsokim za uvjete života u Republici Hrvatskoj, cijeneći da je iznos od 200 kuna nadnica osobe bez kvalifikacije koja radi dnevno 10 sati. Sud je kao primjerenu naknadu neimovinske štete u konkretnom slučaju dosudio tužitelju iznos od ukupno 50.000 kuna, a iz čega onda proizlazi da mu je za svaki dan proveden u zatvoru, dosudio iznos od oko 85 kuna", stoji u obazloženju presude.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="5513b7c2-b1c4-11eb-aa4b-0242ac130042"/>
<heading2>Bio u premalom prostoru, a cimeri su mu bili ubojice</heading2>
<para>
Zatvor u Osijeku bio je dom za S.M. tijekom suđenja koje je trajalo od 2010. do 2011. Ondje je prvo bio u sobi 14 površine 42 m2 sa 18 kreveta i s još madraca na podu. Ukupno je u sobi boravilo 20 zatvorenika, što znači da na raspolaganju nije bila zakonski predviđena površina. U razdoblju od veljače 2011. pa do srpnja 2011. premješten je u sobu broj 20 koja je velika 24 m2 te je tamo boravio s još 11 zatvorenika. Od 21. svibnja 2011. nalazio se na Odjelu dijagnostike i programiranja u zagrebačkom Remetincu gdje je bio smješten u sobi površine 22 m2 s još 11 zatvorenika, što znači da je u toj ćeliji imao na raspolaganju samo 1,83 m2.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="364ceef8-9284-11eb-9726-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Od 15. srpnja 2011. do kolovoza 2011. premješten je u drugu sobu u Remetincu čija je površina 12 m2 gdje su boravila još sedmorica zatvorenika. S.M. navodi da je od 10. kolovoza 2011. bio na izdržavanju kazne u gospićkom zatvoru gdje je isto bio smješten u sobama različite površine s većim brojem osoba pa nije na raspolaganju imao odgovarajuću površinu propisanu Zakonom o izdržavanju kazne zatvora.</para>
<para>Međutim, nije mali prostor jedino što je problem u ovoj priči jer je Vinkovčanin u tužbi posebno naveo da je u zatvorima boravio u sobama s osobama koje su osuđene za teška kaznena djela. Kaže da se nije vodilo računa da se u zajednički prostor smještaju osobe osuđene za slična kaznena djela. Zato se on tamo našao s ubojicama i zlostavljačima pa navodi da je svakodnevno proživljavao strah i agoniju te da je strahovao za vlastiti život. Naveo je da ga je u gospićkom zatvoru 2013. fizički napao drugi zatvorenik, piše Glas Slavonije.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="f2041d2c-b1c1-11eb-9d08-0242ac140016"/>
<heading2>Nije smio šetati, a wc-i su bili bez prozora</heading2>
<para>
S.M. je ukupno proveo 37 mjeseci po različitim zatvorima te ističe da je trpio osjećaj nelagode, sramote, srama, duševne boli i povredu časti jer je živio u neodgovarajućim prostorima. Tvrdi da zatvori nisu zadovoljavali minimalne stambene, higijenske, ideološke i kulturološke uvjete, što se protivi Konvenciji o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Dok je bio osam mjeseci smješten u osječkom zatvoru, Vinkovčanin nije imao mogućnost kretanja između soba ili po hodnicima, nego su stalno bili zatvoreni u sobama. Mogućnost izlaska u šetnju imali su samo jedan sat u prijepodnevnim i jedan sat u poslijepodnevnim satima.</para>
<para>Bivši zatvorenik tvrdi da zatvor u Osijeku ima dva wc-a u sobama, ali da toaleti nisu imali ni prozor ni ventilaciju. Do čestih je svađa dolazilo zbog toga što su u sobi postojala dva velika stola i dvije klupe, a mogućnost kretanja je, u odnosu na broj zatvorenika u istom prostoru, bila gotovo nemoguća.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="33fa4116-b1c2-11eb-947d-0242ac14002c"/>
<heading2>U 2017. bilo 211 pritužbi zatvorenika</heading2>
<para>
Ukupno 211 pritužbi zatvorenika bilo je u 2017., saznaje Glas Slavonije iz Izvješća o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih ustanova. Čak se 93 pritužbe, čiji je broj najveći, odnosilo na postupanje zatvorskih službenika. Na odluke sudova, odvjetništva i sl. došlo je 57 pritužbi, dok je 33 bilo za zdravstvenu zaštitu. Tek je 19 pritužbi došlo na uvjete smještaja. Kada je riječ o kršenju ljudskih prava, tu je došlo još devet pritužbi.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="37b7fb02-9284-11eb-934a-0242ac120011" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Pravo na naknadu štete ima svaki zatvorenik kojem je na nezakonit način uskraćeno neko pravo ili je bio izložen bilo kojem obliku zlostavljanja, mučenja i ponižavanja. U 2017. zaprimljen je 31 zahtjev u kojem su zatvorenici tražili nadoknadu štete, a najviše njih se odnosilo na uvjete smještaja.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="9f855eaa-b1c4-11eb-9dd2-0242ac130010"/>

Hrvatska bivšem zatvoreniku mora platiti odštetu zbog loših uvjeta, evo koliko će novca dobiti Proveo je ukupno 37 mjeseci u različitim zatvorima te ističe da je trpio osjećaj nelagode, sramote, srama, duševne boli i povredu časti jer je živio u neodgovarajućim prostorima 

   S.M., bivši zatvorenik osječkog zatvora iz Vinkovaca, dobit će 50.000 kuna od države jer je bio smješten u lošim uvjetima u trima zatvorima u kojima je boravio, javlja Glas Slavonije. Povreda prava osobnosti je razlog zašto će Republika Hrvatska isplatiti ovaj iznos bivšem zatvoreniku, no to nije sve jer će morati platiti i zakonske zatezne kamate od 14. kolovoza 2014. do 31. srpnja 2015. Isplata će biti u visini ekontne stope koja je vrijedila posljednjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena.
Osim nabrojenog, država će morati Vinkovčaninu isplatiti i 6267,38 kuna za troškove parničnog postupka na vinkovačkom Općinskom sudu.


Bivši zatvorenik tražio 200 kuna za dan proveden u zatvoru

Tri godine i šest mjeseci glasi kazna za Vinkovčanina koji je iza rešetaka završio zbog zlouporabe droga, a on je za svoj boravak u zatvoru sve skupa tražio 67.400 kuna. To je više od onoga što je dobio za naknadu neimovinske štete sa zateznim kamatama. Međutim, sud je to odbio jer je S.M. tražio 200 kuna po danu provedenom u zatvoru. Sud je naveo jedan primjer Europskog suda za ljudska prava.

   

"Sud u konkretnom slučaju mora voditi računa o okvirnim mjerilima koji se dosuđuju za takav oblik povrede prava osobnosti na temelju nacionalnog zakonodavstva. Ta naknada neimovinske štete ne smije imati lukrativnu svrhu, pa stoga iznos od 200 kuna koji tužitelj potražuje za svaki dan proveden u zatvoru sud ocjenjuje previsokim za uvjete života u Republici Hrvatskoj, cijeneći da je iznos od 200 kuna nadnica osobe bez kvalifikacije koja radi dnevno 10 sati. Sud je kao primjerenu naknadu neimovinske štete u konkretnom slučaju dosudio tužitelju iznos od ukupno 50.000 kuna, a iz čega onda proizlazi da mu je za svaki dan proveden u zatvoru, dosudio iznos od oko 85 kuna", stoji u obazloženju presude.


Bio u premalom prostoru, a cimeri su mu bili ubojice

Zatvor u Osijeku bio je dom za S.M. tijekom suđenja koje je trajalo od 2010. do 2011. Ondje je prvo bio u sobi 14 površine 42 m2 sa 18 kreveta i s još madraca na podu. Ukupno je u sobi boravilo 20 zatvorenika, što znači da na raspolaganju nije bila zakonski predviđena površina. U razdoblju od veljače 2011. pa do srpnja 2011. premješten je u sobu broj 20 koja je velika 24 m2 te je tamo boravio s još 11 zatvorenika. Od 21. svibnja 2011. nalazio se na Odjelu dijagnostike i programiranja u zagrebačkom Remetincu gdje je bio smješten u sobi površine 22 m2 s još 11 zatvorenika, što znači da je u toj ćeliji imao na raspolaganju samo 1,83 m2.

   

Od 15. srpnja 2011. do kolovoza 2011. premješten je u drugu sobu u Remetincu čija je površina 12 m2 gdje su boravila još sedmorica zatvorenika. S.M. navodi da je od 10. kolovoza 2011. bio na izdržavanju kazne u gospićkom zatvoru gdje je isto bio smješten u sobama različite površine s većim brojem osoba pa nije na raspolaganju imao odgovarajuću površinu propisanu Zakonom o izdržavanju kazne zatvora.
Međutim, nije mali prostor jedino što je problem u ovoj priči jer je Vinkovčanin u tužbi posebno naveo da je u zatvorima boravio u sobama s osobama koje su osuđene za teška kaznena djela. Kaže da se nije vodilo računa da se u zajednički prostor smještaju osobe osuđene za slična kaznena djela. Zato se on tamo našao s ubojicama i zlostavljačima pa navodi da je svakodnevno proživljavao strah i agoniju te da je strahovao za vlastiti život. Naveo je da ga je u gospićkom zatvoru 2013. fizički napao drugi zatvorenik, piše Glas Slavonije.


Nije smio šetati, a wc-i su bili bez prozora

S.M. je ukupno proveo 37 mjeseci po različitim zatvorima te ističe da je trpio osjećaj nelagode, sramote, srama, duševne boli i povredu časti jer je živio u neodgovarajućim prostorima. Tvrdi da zatvori nisu zadovoljavali minimalne stambene, higijenske, ideološke i kulturološke uvjete, što se protivi Konvenciji o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Dok je bio osam mjeseci smješten u osječkom zatvoru, Vinkovčanin nije imao mogućnost kretanja između soba ili po hodnicima, nego su stalno bili zatvoreni u sobama. Mogućnost izlaska u šetnju imali su samo jedan sat u prijepodnevnim i jedan sat u poslijepodnevnim satima.
Bivši zatvorenik tvrdi da zatvor u Osijeku ima dva wc-a u sobama, ali da toaleti nisu imali ni prozor ni ventilaciju. Do čestih je svađa dolazilo zbog toga što su u sobi postojala dva velika stola i dvije klupe, a mogućnost kretanja je, u odnosu na broj zatvorenika u istom prostoru, bila gotovo nemoguća.


U 2017. bilo 211 pritužbi zatvorenika

Ukupno 211 pritužbi zatvorenika bilo je u 2017., saznaje Glas Slavonije iz Izvješća o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih ustanova. Čak se 93 pritužbe, čiji je broj najveći, odnosilo na postupanje zatvorskih službenika. Na odluke sudova, odvjetništva i sl. došlo je 57 pritužbi, dok je 33 bilo za zdravstvenu zaštitu. Tek je 19 pritužbi došlo na uvjete smještaja. Kada je riječ o kršenju ljudskih prava, tu je došlo još devet pritužbi.

   

Pravo na naknadu štete ima svaki zatvorenik kojem je na nezakonit način uskraćeno neko pravo ili je bio izložen bilo kojem obliku zlostavljanja, mučenja i ponižavanja. U 2017. zaprimljen je 31 zahtjev u kojem su zatvorenici tražili nadoknadu štete, a najviše njih se odnosilo na uvjete smještaja.

 BIO JE U MALOJ ĆELIJI S UBOJICAMA I BOJAO SE: 

BIO JE U MALOJ ĆELIJI S UBOJICAMA I BOJAO SE:

Hrvatska bivšem zatvoreniku mora platiti odštetu zbog loših uvjeta, evo koliko će novca dobiti

<para>
Na internetu je objavljena snimka trenutka u kojem su humanitarni radnici spasili medvjeda iz kaveza. Medo je prvi put nakon dugo godina izašao iz kaveza u kojem je bio zarobljen u zoološkom vrtu u Armeniji, piše <ulink url="http://www.dailymail.co.uk/news/article-5862153/Moment-abused-bear-sees-outside-cage-time-years-rescue-Armenian-zoo.html">Daily Mail</ulink>.</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/watch?v=74YwMa-YIcw"/>
<para>Na snimci koju je objavila Međunarodna organizacija za spašavanje životinja vidi se kako radnici uklanjaju debele željezne rešetke s ulaza u malenu sobu u kojoj su ležala dva smeđa medvjeda. Prvog medu su pregledali u sobi prije no što su ga odvukli van na sunčevo svijetlo u zoološkom vrtu u Echmiadzinu u Armeniji.</para>
<para>Osoba koja je sve to snimila kaže da medvjed ima između pet i šest godina. Ipak, nakon što su stručnjaci pregledali njegove zube, otkrili su da je medo puno stariji, no zbog svoje se veličine činio mlađi. Vjerojatno je loša prehrana odgovorna za to što medvjed nije više narastao.</para>
<para>Ovo je spašavanje medvjeda dio najnovije kampanje Organizacije za očuvanje divljine i kulturnih dobara. Njihov je cilj spasiti sve medvjede zarobljene u neadekvatnim uvjetima, rehabilitirati ih i zatim ih pustiti natrag u divljinu.</para>

Prvi put nakon puno godina izašli su iz svog kaveza u ZOO-u Ovo je spašavanje medvjeda dio najnovije kampanje Organizacije za očuvanje divljine i kulturnih dobara. 

Na internetu je objavljena snimka trenutka u kojem su humanitarni radnici spasili medvjeda iz kaveza. Medo je prvi put nakon dugo godina izašao iz kaveza u kojem je bio zarobljen u zoološkom vrtu u Armeniji, piše Daily Mail.

Na snimci koju je objavila Međunarodna organizacija za spašavanje životinja vidi se kako radnici uklanjaju debele željezne rešetke s ulaza u malenu sobu u kojoj su ležala dva smeđa medvjeda. Prvog medu su pregledali u sobi prije no što su ga odvukli van na sunčevo svijetlo u zoološkom vrtu u Echmiadzinu u Armeniji.
Osoba koja je sve to snimila kaže da medvjed ima između pet i šest godina. Ipak, nakon što su stručnjaci pregledali njegove zube, otkrili su da je medo puno stariji, no zbog svoje se veličine činio mlađi. Vjerojatno je loša prehrana odgovorna za to što medvjed nije više narastao.
Ovo je spašavanje medvjeda dio najnovije kampanje Organizacije za očuvanje divljine i kulturnih dobara. Njihov je cilj spasiti sve medvjede zarobljene u neadekvatnim uvjetima, rehabilitirati ih i zatim ih pustiti natrag u divljinu. POGLEDAJTE TRENUTAK SPAŠAVANJA ZLOSTAVLJANIH MEDVJEDA: 

POGLEDAJTE TRENUTAK SPAŠAVANJA ZLOSTAVLJANIH MEDVJEDA:

Prvi put nakon puno godina izašli su iz svog kaveza u ZOO-u

<para>
Zbog loših smještajnih uvjeta stotina migranata na području Unsko-sanske županije u Bosni i Hercegovini prijeti opasnost izbijanja zaraza te će idućih nekoliko dana vjerojatno biti proglašena epidemija ušljivosti i svraba, potvrdio je županijski ministar zdravlja Hazim Kapić, prenose u subotu mediji u BiH.
</para>
<heading2>Pravi broj zaraženih sigurno je veći</heading2>
<para>
"Do sada smo evidentirali preko 80 zaraženih migranata no ta je brojka sigurno znatno veća. Naši timovi pokušavaju situaciju držati pod kontrolom kako ne bi došlo do masovnog širenja zaraze", izjavio je Kapić za banjolučke "Nezavisne novine". Županijsko ministarstvo zdravlja izradilo je interventni plan i zatražilo pomoć domaćih i međunarodnih institucija. "Prioriteti u ovom trenutku su nabava sanitetskog vozila kojim bi se prevozili migranti te formiranje jednog zdravstvenog tima koji će se brinuti isključivo o njihovu zdravlju. Moram reći da su prevozna sredstva mogući izvor infekcije. Ako se migranti, recimo, prevoze autobusima i drugim vozilima, a zaraženi si, to je onda mogući izvor nove kontaminacije", upozorio je Kapić.</para>
<para>Prema podacima lokalnih vlasti u Unsko-sanskoj županiji boravi oko 1600 migranata no ta se brojka stalno mijenja jer jedni odlaze, a drugi dolaze. Za većinu migranata koji u BiH uspiju ući iz pravca Srbije i Crne Gore odredište je upravo Unsko-sanska županija jer znaju kako im je s tog područja najbliža Hrvatska odnosno Slovenija. Migranti u Unsko-sanskoj županiji uglavnom su iz Sirije, Afganistana, Pakistana, Iraka. Najviše ih je na području Velike Kladuše i Bihaća no sve ih je više i kod Cazina i Bužima uz rubno područje s hrvatskom granicom. Županijski ministar unutrašnjih poslova Anel Ramić potvrdio je da je do sada zabilježeno 13 kaznenih djela koje su počinili migranti, a uglavnom je riječ o tučnjavama i krađama.
</para>
<heading2>Od početka godine u BiH ušlo više od 5000 ilegalnih migranata</heading2>
<para>
"Nakon provedene analize evidentiranih događaja u kojima su sudjelovali migranti, može se konstatirati da je među njima i određen broj osoba sklonih počinjenju kaznenih djela", kazao je Ramić. Županijski premijer Husein Rošić tvrdi da lokalne vlasti uspijevaju kontrolirati stanje iako se potužio na izostanak potrebne potpore s državne razine. Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić ranije ovog tjedna potvrdio je da je odobrena financijska pomoć njegovoj zemlji od milijun i pol eura iz kriznog fonda Europske unije za suočavanje s migrantskom krizom i očekuje se da ta sredstva budu uskoro aktivirana.</para>
<para>Prema podacima policijskih agencija u BiH od početka 2018., u tu zemlju ušlo je nešto više od pet tisuća ilegalnih migranata, od kojih je 70 posto i napustilo zemlju. Granični policajci istodobno su uspjeli spriječiti ulazak nešto više od 3300 ilegalnih migranata. Za 7. lipnja u Sarajevu najavljen je sastanak ministara unutarnjih poslova iz regije od Austrije do Grčke na temu migrantskog vala. Osigurati zatvaranje granica Grčke jedino je logično rješenje, ocijenio je ministar Mektić.</para>

'Do sada smo evidentirali preko 80 zaraženih migranata, no ta je brojka sigurno znatno veća' 'Do sada smo evidentirali preko 80 zaraženih migranata no ta je brojka sigurno znatno veća. Naši timovi pokušavaju situaciju držati pod kontrolom kako ne bi došlo do masovnog širenja zaraze.' 

Zbog loših smještajnih uvjeta stotina migranata na području Unsko-sanske županije u Bosni i Hercegovini prijeti opasnost izbijanja zaraza te će idućih nekoliko dana vjerojatno biti proglašena epidemija ušljivosti i svraba, potvrdio je županijski ministar zdravlja Hazim Kapić, prenose u subotu mediji u BiH.

Pravi broj zaraženih sigurno je veći

"Do sada smo evidentirali preko 80 zaraženih migranata no ta je brojka sigurno znatno veća. Naši timovi pokušavaju situaciju držati pod kontrolom kako ne bi došlo do masovnog širenja zaraze", izjavio je Kapić za banjolučke "Nezavisne novine". Županijsko ministarstvo zdravlja izradilo je interventni plan i zatražilo pomoć domaćih i međunarodnih institucija. "Prioriteti u ovom trenutku su nabava sanitetskog vozila kojim bi se prevozili migranti te formiranje jednog zdravstvenog tima koji će se brinuti isključivo o njihovu zdravlju. Moram reći da su prevozna sredstva mogući izvor infekcije. Ako se migranti, recimo, prevoze autobusima i drugim vozilima, a zaraženi si, to je onda mogući izvor nove kontaminacije", upozorio je Kapić.
Prema podacima lokalnih vlasti u Unsko-sanskoj županiji boravi oko 1600 migranata no ta se brojka stalno mijenja jer jedni odlaze, a drugi dolaze. Za većinu migranata koji u BiH uspiju ući iz pravca Srbije i Crne Gore odredište je upravo Unsko-sanska županija jer znaju kako im je s tog područja najbliža Hrvatska odnosno Slovenija. Migranti u Unsko-sanskoj županiji uglavnom su iz Sirije, Afganistana, Pakistana, Iraka. Najviše ih je na području Velike Kladuše i Bihaća no sve ih je više i kod Cazina i Bužima uz rubno područje s hrvatskom granicom. Županijski ministar unutrašnjih poslova Anel Ramić potvrdio je da je do sada zabilježeno 13 kaznenih djela koje su počinili migranti, a uglavnom je riječ  o tučnjavama i krađama.

Od početka godine u BiH ušlo više od 5000 ilegalnih migranata

"Nakon provedene analize evidentiranih događaja u kojima su sudjelovali migranti, može se konstatirati da je među njima i određen broj osoba sklonih počinjenju kaznenih djela", kazao je Ramić. Županijski premijer Husein Rošić tvrdi da lokalne vlasti uspijevaju kontrolirati stanje iako se potužio na izostanak potrebne potpore s državne razine. Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić ranije ovog tjedna potvrdio je da je odobrena financijska pomoć njegovoj zemlji od milijun i pol eura iz kriznog fonda Europske unije za suočavanje s migrantskom krizom i očekuje se da ta sredstva budu uskoro aktivirana.
Prema podacima policijskih agencija u BiH od početka 2018., u tu zemlju ušlo je nešto više od pet tisuća ilegalnih migranata, od kojih je 70 posto i napustilo zemlju. Granični policajci istodobno su uspjeli spriječiti ulazak nešto više od 3300 ilegalnih migranata. Za 7. lipnja u Sarajevu najavljen je sastanak ministara unutarnjih poslova iz regije od Austrije do Grčke na temu migrantskog vala.  Osigurati zatvaranje granica Grčke jedino je logično rješenje, ocijenio je ministar Mektić. EPIDEMIJA UŠLJIVOSTI I SVRABA POGODILA BiH: 

EPIDEMIJA UŠLJIVOSTI I SVRABA POGODILA BiH:

'Do sada smo evidentirali preko 80 zaraženih migranata, no ta je brojka sigurno znatno veća'

<para>U redakciju <emphasis>Glasa Slavonije</emphasis> javilo se mnogo ljutitih građana Osijeka, koji traže da se nešto poduzme u laboratoriju KBC-a Osijek, jer je stanje neizdrživo.</para>
<heading2>Čovjek na čovjeku</heading2>
<para>
 ''Čekaonica i čitav prostor do izlaza na vertikalni hodnik puni su ljudi, kao i cijelo stubište prema izlazu iz zgrade! I prije se znalo ovdje čekati, ali nikada nije bilo ovako. Čovjek na čovjeku, nema zraka. Pa to i zdrava osoba ne bi mogla podnijeti, a kamoli bolesna, s tim da nitko nije došao u bolnicu vaditi krv jer mu nije ništa'', ispričala je jedna od ljutitih Osječanki.</para>
<para>Voditelj Odjela za kliničko laboratorijsku dijagnostiku, doc. dr. sc. Vatroslav Šerić, objašnjava kako je do ovakve situacije došlo poklapanjem nekoliko čimbenika.</para>
<heading2>I nama je neugodno, no ne možemo ništa</heading2>
<para>
''Potekla dva tjedna centralni laboratorij KBC-a obavlja i posao koji je do sada bio u nadležnosti Kliničkog zavoda za nuklearnu medicinu. Što nam je izazvalo situaciju da smo, primjerice u ponedjeljak (10. ožujka), obradili čak 600 pacijenata, dok ih je inače u prosjeku od 350 do 400 dnevno. Istodobno, mi smo i dalje u istom, neadekvatnom prostoru za ovako velik priljev pacijenata. </para>
<para>Vjerujte, nama je svima neugodno kada vidimo u kakvim uvjetima ljudi čekaju na pretragu, ali mi tu ništa ne možemo. Posao obavljamo na najvišoj razini, no proširiti čekaonicu nije u našoj nadležnosti'', rekao je Šerić.</para>
<para>http://www.glas-slavonije.hr/228859/3/600-pacijenata-u-danu-Stojimo-jedni-na-drugima-nema-zraka-ljudi-se-ruse</para>

'Stojimo jedni na drugima, nema zraka, ljudi se ruše...' ''Nalazim se u Kliničkom bolničkom centru Osijek, u centralnom laboratoriju, ovdje stojimo jedno na drugom, u podrumu nema zraka, ljudi se ruše! Ovo je sramota! SRAMOTA! 
U redakciju Glasa Slavonije javilo se mnogo ljutitih građana Osijeka, koji traže da se nešto poduzme u laboratoriju KBC-a Osijek, jer je stanje neizdrživo.
Čovjek na čovjeku

 ''Čekaonica i čitav prostor do izlaza na vertikalni hodnik puni su ljudi, kao i cijelo stubište prema izlazu iz zgrade! I prije se znalo ovdje čekati, ali nikada nije bilo ovako. Čovjek na čovjeku, nema zraka. Pa to i zdrava osoba ne bi mogla podnijeti, a kamoli bolesna, s tim da nitko nije došao u bolnicu vaditi krv jer mu nije ništa'', ispričala je jedna od ljutitih Osječanki.
Voditelj Odjela za kliničko laboratorijsku dijagnostiku, doc. dr. sc. Vatroslav Šerić, objašnjava kako je do ovakve situacije došlo poklapanjem nekoliko čimbenika.
I nama je neugodno, no ne možemo ništa

''Potekla dva tjedna centralni laboratorij KBC-a obavlja i posao koji je do sada bio u nadležnosti Kliničkog zavoda za nuklearnu medicinu. Što nam je izazvalo situaciju da smo, primjerice u ponedjeljak (10. ožujka), obradili čak 600 pacijenata, dok ih je inače u prosjeku od 350 do 400 dnevno. Istodobno, mi smo i dalje u istom, neadekvatnom prostoru za ovako velik priljev pacijenata. 
Vjerujte, nama je svima neugodno kada vidimo u kakvim uvjetima ljudi čekaju na pretragu, ali mi tu ništa ne možemo. Posao obavljamo na najvišoj razini, no proširiti čekaonicu nije u našoj nadležnosti'', rekao je Šerić.
http://www.glas-slavonije.hr/228859/3/600-pacijenata-u-danu-Stojimo-jedni-na-drugima-nema-zraka-ljudi-se-ruse 

'Stojimo jedni na drugima, nema zraka, ljudi se ruše...'

<para>Nakon što je Ministarstvo socijalne politike i mladih donijelo rješenje o zabrani rada i zatvaranju doma u Breznici Đakovačkoj, korisnici, njih 129, u ponedjeljak su upućeni u pet domova za psihički bolesne odrasle osobe u Nuštru, Osijeku, Borovu, Ljeskovicu i Bjelovaru. </para>
<heading2>Inspekcija upozoravala na probleme sedam godina?!</heading2>
<para>
Ono što se točno događalo u domu je, po nalazu inspekcije, stravično: korisnici su radili za jednu cigaretu, živjeli su od kupusa i krumpira, a u vrijeme bivše i sada pokojne vlasnice, zbog neposluha su bili zatvarani u posebnu prostoriju. Njih 35 je spavalo u jednoj prostoriji bez grijanja, nisu imali svoju odjeću ni ormare, a za higijenu i prehranu korisnici su na raspolaganju imali oko tri kune dnevno! </para>
<para>"Sedam je godina inspekcija upozoravala Ministarstvo da se u ovom domu sa štićenicima postupa na neljudski način. Svi nose istu odjeću, odjeveni su neprikladno i zimi i ljeti, u pojedinim sobama uopće nije bilo grijanja, što znači da su se ti ljudi zimi smrzavali. Jeli su samo ono što su ovdje mogli sami proizvesti, kad su krave imale mlijeka, pili su ga, kad nisu imale, nije ga bilo. Jeli su uglavnom krumpir i kupus, koji se ovdje uzgajao i najviše ga je bilo. Meso su vidjeli u tragovima, ispod svih ljudskih standarda", kazala je ministrica Milanka Opačić za <ulink url="http://www.glas-slavonije.hr/176235/1/Zivjeli-su-od-tri-kune-dnevno">
 <emphasis>Glas Slavonije</emphasis>
 </ulink>.</para>
<heading2>Dobivali 450.000 kuna mjesečno od države</heading2>
<para>
Otkrila je i da je dom dobivao čak 450.000 kuna mjesečno. "Sav novac koji su dobivali, 100 kuna, bio je stavljan na jedan račun, koristio se za benzin, plaćanje leasinga, korisnici od toga nisu imali ništa. A to je bilo namijenjeno njihovim potrebama, za cigarete ili slično", kazala je ministrica Opačić.</para>
<para>No, v.d. ravnatelja doma Vjekoslav Bilić, koji je preuzeo vođenje nakon tragične pogiblje bivše vlasnice, kaže da su iznenađeni odlukom Ministarstva.</para>
<heading2>'Iznenađeni smo. Trudili smo se'</heading2>
<para>
"Iznenađeni smo. Trudili smo se, i ja i svi djelatnici. Privremeni sam ravnatelj od ožujka, u tom smo razdoblju i ja i djelatnici činili sve za korisnike. Sve sam nedostatke koje je dom prije imao ispravio. U ponedjeljak sam u Ministarstvu molio da dođu u naknadnu inspekciju kako bi ponovno utvrdili stanje. Što dalje? Mi ćemo ponovno pokušati zatražiti licencu, pokušati to riješiti na obostrano zadovoljstvo i dogovoriti se za daljnju suradnju", kazao je Bilić. </para>
<para>
 Luka Bašić, viši medicinski tehničar zaposlen u domu, potvrdio je da su "ljudi znali čistiti svinjac za jednu ili dvije cigarete". "Zajedno smo radili u vrtu, a tehničari su doslovce izgradili opožarenu zgradu", kazao je Bašić.</para>

Za higijenu i prehranu imali oko tri kune dnevno?! Korisnici Doma za psihički bolesne odrasle osobe u Breznici Đakovačkoj napustili su zdanje u kojem su radili za jednu cigaretu, živjeli od kupusa i krumpira. 
Nakon što je Ministarstvo socijalne politike i mladih donijelo rješenje o zabrani rada i zatvaranju doma u Breznici Đakovačkoj, korisnici, njih 129, u ponedjeljak su upućeni u pet domova za psihički bolesne odrasle osobe u Nuštru, Osijeku, Borovu, Ljeskovicu i Bjelovaru. 
Inspekcija upozoravala na probleme sedam godina?!

Ono što se točno događalo u domu je, po nalazu inspekcije, stravično: korisnici su radili za jednu cigaretu, živjeli su od kupusa i krumpira, a u vrijeme bivše i sada pokojne vlasnice, zbog neposluha su bili zatvarani u posebnu prostoriju. Njih 35 je spavalo u jednoj prostoriji bez grijanja, nisu imali svoju odjeću ni ormare, a za higijenu i prehranu korisnici su na raspolaganju imali oko tri kune dnevno! 
"Sedam je godina inspekcija upozoravala Ministarstvo da se u ovom domu sa štićenicima postupa na neljudski način. Svi nose istu odjeću, odjeveni su neprikladno i zimi i ljeti, u pojedinim sobama uopće nije bilo grijanja, što znači da su se ti ljudi zimi smrzavali. Jeli su samo ono što su ovdje mogli sami proizvesti, kad su krave imale mlijeka, pili su ga, kad nisu imale, nije ga bilo. Jeli su uglavnom krumpir i kupus, koji se ovdje uzgajao i najviše ga je bilo. Meso su vidjeli u tragovima, ispod svih ljudskih standarda", kazala je ministrica Milanka Opačić za 
      Glas Slavonije
   .
Dobivali 450.000 kuna mjesečno od države

Otkrila je i da je dom dobivao čak 450.000 kuna mjesečno. "Sav novac koji su dobivali, 100 kuna, bio je stavljan na jedan račun, koristio se za benzin, plaćanje leasinga, korisnici od toga nisu imali ništa. A to je bilo namijenjeno njihovim potrebama, za cigarete ili slično", kazala je ministrica Opačić.
No, v.d. ravnatelja doma Vjekoslav Bilić, koji je preuzeo vođenje nakon tragične pogiblje bivše vlasnice, kaže da su iznenađeni odlukom Ministarstva.
'Iznenađeni smo. Trudili smo se'

"Iznenađeni smo. Trudili smo se, i ja i svi djelatnici. Privremeni sam ravnatelj od ožujka, u tom smo razdoblju i ja i djelatnici činili sve za korisnike. Sve sam nedostatke koje je dom prije imao ispravio. U ponedjeljak sam u Ministarstvu molio da dođu u naknadnu inspekciju kako bi ponovno utvrdili stanje. Što dalje? Mi ćemo ponovno pokušati zatražiti licencu, pokušati to riješiti na obostrano zadovoljstvo i dogovoriti se za daljnju suradnju", kazao je Bilić. 

   Luka Bašić, viši medicinski tehničar zaposlen u domu, potvrdio je da su "ljudi znali čistiti svinjac za jednu ili dvije cigarete". "Zajedno smo radili u vrtu, a tehničari su doslovce izgradili opožarenu zgradu", kazao je Bašić. 

Za higijenu i prehranu imali oko tri kune dnevno?!

Postroll

Preroll

Objavljena lista najboljih i najgorih gradovi za život u 2022.: Pogledajte infografiku

Beč.jpg

Putovanja

Članak

Magazin.hr

SINDIKAT PORUČIO GRADU ZAGREBU: Ne plašite odgajatelje otkazima, otkažite loše radne uvjete

prosvjed odgojiteljice djecji vrtici

Hrvatska

HINA

BIO JE U MALOJ ĆELIJI S UBOJICAMA I BOJAO SE: Hrvatska bivšem zatvoreniku mora platiti odštetu zbog loših uvjeta, evo koliko će novca dobiti

shutterstock_414783019

<para>Osijek: Franjo Varga i Blaž Curić izašli iz istražnog pritvora 18.03.2019., Osijek - Istrazni zatvor u Osijeku Photo: Davor Javorovic/PIXSELL</para>

Osijek: Franjo Varga i Blaž Curić izašli iz istražnog pritvora

shutterstock_1030254055

shutterstock_1031018551

Danas.hr

POGLEDAJTE TRENUTAK SPAŠAVANJA ZLOSTAVLJANIH MEDVJEDA: Prvi put nakon puno godina izašli su iz svog kaveza u ZOO-u

medo kolaz

Svijet

EPIDEMIJA UŠLJIVOSTI I SVRABA POGODILA BiH: 'Do sada smo evidentirali preko 80 zaraženih migranata, no ta je brojka sigurno znatno veća'

<para>Migrants rest in the park accross from The City hall, in Sarajevo, on May 3, 2018. 
Hundreds of migrants who are passing through Bosnia during the past few months on their way towards the European Union, stop in Sarajevo where they rest before continuing their journey towards the Croatian border. Until recently, Bosnia and its mountains were avoided by migrants travelling from northern Africa, Middle East or Asia, who, despite the closure of EU borders in March 2016, continued to pass through the Balkans. But, since late 2017 Bosnia is facing the passage of hundreds of migrants, becoming a leg of a new "Balkans route". / AFP PHOTO / ELVIS BARUKCIC</para>

#losi uvjeti

Objavljena lista najboljih i najgorih gradovi za život u 2022.: Pogledajte infografiku, što kažete na ovaj top 10?

Objavljena lista najboljih i najgorih gradovi za život u 2022.: Pogledajte infografiku, što kažete na ovaj top 10?

Ne plašite odgajatelje otkazima, otkažite loše radne uvjete

Ne plašite odgajatelje otkazima, otkažite loše radne uvjete

Hrvatska bivšem zatvoreniku mora platiti odštetu zbog loših uvjeta, evo koliko će novca dobiti

Hrvatska bivšem zatvoreniku mora platiti odštetu zbog loših uvjeta, evo koliko će novca dobiti

Prvi put nakon puno godina izašli su iz svog kaveza u ZOO-u

Prvi put nakon puno godina izašli su iz svog kaveza u ZOO-u

'Do sada smo evidentirali preko 80 zaraženih migranata, no ta je brojka sigurno znatno veća'

'Do sada smo evidentirali preko 80 zaraženih migranata, no ta je brojka sigurno znatno veća'

'Stojimo jedni na drugima, nema zraka, ljudi se ruše...'

'Stojimo jedni na drugima, nema zraka, ljudi se ruše...'

Za higijenu i prehranu imali oko tri kune dnevno?!

Za higijenu i prehranu imali oko tri kune dnevno?!