Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>
Trojica astronauta danas su s kozmodroma u Bajkonuru poletjela prema Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS), na 50, obljetnicu slijetanja na Mjesec. Lansiranje astronauta u svemir, koje je NASA uživo emitirala, događa se 50 godina nakon što je američka svemirska agencija poslala prve ljude na Mjesec. Talijan Luca Parmitano, američki astronaut Andrew Morgan i ruski kozmonaut Aleksandr Skvortsov na vrijeme su poletjeli iz Bajkonura, a na ISS bi trebali stići nakon šestosatnog putovanja.</para>
<para>Parmitano će u drugoj polovici šestomjesečne misije postati prvi talijanski zapovjednik ISS-a. Četrdesetdvogodišnji astronaut na ISS-u je već bio 2013. godine. Tijekom tadašnjeg boravka u svemiru, u jednoj se prigodi gotovo utopio u svemirskom odijelu jer mu se u kacigi za vrijeme svemirske šetnje nakupila voda</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="50fc7a48-b1c4-11eb-b186-0242ac130035"/>
<heading2>Mali korak za čovjeka...</heading2>
<para>
Prije pedeset godina američki astronauti Neil Armstrong i Buzz Aldrin postali su prvi ljudi u povijesti koji su kročili na Mjesec, događaj koji je na televiziji gledalo pola milijarde ljudi. Njihov lunarni modul "Orao" sletio je na Mjesec 20. srpnja 1969. u 18,8 sati po srednjeeuropskom vremenu. Tek nešto više od šest sati kasnije, Armstrong je zakoračio lijevim stopalom na površinu Mjeseca i obznanio: "Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki iskorak za čovječanstvo".</para>
<para>NASA se već nekoliko tjedana priprema za obilježavanje 50. godišnjice organiziranjem izložbi i događaja širom svijeta, osobito u Svemirskom centru Kennedy u blizini rta Canaveral, na Floridi i u Svemirskom centru Johnson u Houstonu. Danas će potpredsjednik Mike Pence održati govor u Svemirskom centru Kennedy odakle su Armstrong, Aldrin i treći član posade Michael Collins poletjeli. Sva trojica rođena su 1930.</para>
<para>Pence je šokirao industriju u posljednjem velikom govoru u ožujku kada je smanjio rok za povratak ljudi na Mjesec za četiri godine, s 2028. na 2024. godinu. U tom napetom ozračju slavi se godišnjica epohalne misije Apollo 11 nakon što je predsjednik Donald Trump javno propitivao planove NASA-e o povratku na Mjesec kako bi se testirala tehnologija za Mars.
</para>
<heading2>"Svijet u mom prozoru"</heading2>
<para>
Collins (88), najaktivniji među živim veteranima Apolla 11, često iznosi poetske uspomene na misiju. Rekao je u četvrtak u Washingtonu da Mjesec izbliza ostavlja bez daha, ali je pogled na Zemlju taj koji mu se urezao i oblikovao njegovu perspektivu. "Kada smo pogledali na Mjesec, vidjeli smo fenomenalnu sferu", rekao je. "Sunce je bilo iza njega i rubovi su mu bili zlatno osvijetljeni pa su mjesečevi krateri bili najčudnijeg izgleda, u kontrastu bjeljeg od bijelog i tamnijeg od tamnog."</para>
<para>Iako je pogled bio veličanstven, "nije se mogao usporediti s drugim pogledom", nastavio je Collins. "Ondje se mogao vidjeti mali grašak, minijatura na dlanu: plava, bijela, vrlo sjajna, vidjelo se plavetnilo oceana, bijeli oblaci, hrđave siluete koje nazivamo kontinentima, tako predivna i prekrasna čestica, ugnijezdila se u ovaj crni baršun ostatka svemira", dodao je Collins.</para>
<para>Dok su se Neil Armstrong i Buzz Aldrin nalazili na površini, bivši vojni pilot Collins ostao je u lunarnoj orbiti gdje je bio u kontaktu s kontrolom na zemlji i slao im promjene položaja. Rekao sam kontroli misije: "Hej Houston, imam svijet u prozoru".
</para>
<heading2>"Pobjeda u Hladnom ratu"</heading2>
<para>
Slanjem muškaraca na Mjesec, SAD je postigao konačnu pobjedu u svemirskoj utrci nakon prvih postignuća Sovjetskog Saveza koji je prvi lansirao satelit i poslao čovjeka u svemir. Ovaj pothvat, koji je predsjednik John F. Kennedy objavio 1961. godine, a dijelom potaknut krizom u Zaljevu svinja, uključivao je ogromnu potrošnju koja se mogla usporediti samo s izgradnjom Panamskog kanala i Projekta Manhattan.</para>
<para>Bio je to nevjerojatan uspjeh ne samo iz tehničke perspektive, već i diplomatski jer su se dvije supersile nadmetale za globalni ugled u Hladnom ratu. Trump je pokrenuo utrku za ponovno osvajanje Mjeseca, ovaj put s prvom ženom te na putovanje do Crvenog planeta, Marsa. Rokovi za to, 2024., odnosno 2033. čine se nerealnima i uzrokuju napetosti unutar svemirske agencije.</para>

Trojica astronauta poletjela prema Svemirskoj postaji Povodom obljetnice slijetanja na Mjesec, trojica astronauta poletjela su prema Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) 

Trojica astronauta danas su s kozmodroma u Bajkonuru poletjela prema Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS), na 50, obljetnicu slijetanja na Mjesec. Lansiranje astronauta u svemir, koje je NASA uživo emitirala, događa se 50 godina nakon što je američka svemirska agencija poslala prve ljude na Mjesec. Talijan Luca Parmitano, američki astronaut Andrew Morgan i ruski kozmonaut Aleksandr Skvortsov na vrijeme su poletjeli iz Bajkonura, a na ISS bi trebali stići nakon šestosatnog putovanja.
Parmitano će u drugoj polovici šestomjesečne misije postati prvi talijanski zapovjednik ISS-a. Četrdesetdvogodišnji astronaut na ISS-u je već bio 2013. godine. Tijekom tadašnjeg boravka u svemiru, u jednoj se prigodi gotovo utopio u svemirskom odijelu jer mu se u kacigi za vrijeme svemirske šetnje nakupila voda


Mali korak za čovjeka...

Prije pedeset godina američki astronauti Neil Armstrong i Buzz Aldrin postali su prvi ljudi u povijesti koji su kročili na Mjesec, događaj koji je na televiziji gledalo pola milijarde ljudi. Njihov lunarni modul "Orao" sletio je na Mjesec 20. srpnja 1969. u 18,8 sati po srednjeeuropskom vremenu. Tek nešto više od šest sati kasnije, Armstrong je zakoračio lijevim stopalom na površinu Mjeseca i obznanio: "Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki iskorak za čovječanstvo".
NASA se već nekoliko tjedana priprema za obilježavanje 50. godišnjice organiziranjem izložbi i događaja širom svijeta, osobito u Svemirskom centru Kennedy u blizini rta Canaveral, na Floridi i u Svemirskom centru Johnson u Houstonu. Danas će potpredsjednik Mike Pence održati govor u Svemirskom centru Kennedy odakle su Armstrong, Aldrin i treći član posade Michael Collins poletjeli. Sva trojica rođena su 1930.
Pence je šokirao industriju u posljednjem velikom govoru u ožujku kada je smanjio rok za povratak ljudi na Mjesec za četiri godine, s 2028. na 2024. godinu. U tom napetom ozračju slavi se godišnjica epohalne misije Apollo 11 nakon što je predsjednik Donald Trump javno propitivao planove NASA-e o povratku na Mjesec kako bi se testirala tehnologija za Mars.

"Svijet u mom prozoru"

Collins (88), najaktivniji među živim veteranima Apolla 11, često iznosi poetske uspomene na misiju. Rekao je u četvrtak u Washingtonu da Mjesec izbliza ostavlja bez daha, ali je pogled na Zemlju taj koji mu se urezao i oblikovao njegovu perspektivu. "Kada smo pogledali na Mjesec, vidjeli smo fenomenalnu sferu", rekao je. "Sunce je bilo iza njega i rubovi su mu bili zlatno osvijetljeni pa su mjesečevi krateri bili najčudnijeg izgleda, u kontrastu bjeljeg od bijelog i tamnijeg od tamnog."
Iako je pogled bio veličanstven, "nije se mogao usporediti s drugim pogledom", nastavio je Collins. "Ondje se mogao vidjeti mali grašak, minijatura na dlanu: plava, bijela, vrlo sjajna, vidjelo se plavetnilo oceana, bijeli oblaci, hrđave siluete koje nazivamo kontinentima, tako predivna i prekrasna čestica, ugnijezdila se u ovaj crni baršun ostatka svemira", dodao je Collins.
Dok su se Neil Armstrong i Buzz Aldrin nalazili na površini, bivši vojni pilot Collins ostao je u lunarnoj orbiti gdje je bio u kontaktu s kontrolom na zemlji i slao im promjene položaja. Rekao sam kontroli misije: "Hej Houston, imam svijet u prozoru".

"Pobjeda u Hladnom ratu"

Slanjem muškaraca na Mjesec, SAD je postigao konačnu pobjedu u svemirskoj utrci nakon prvih postignuća Sovjetskog Saveza koji je prvi lansirao satelit i poslao čovjeka u svemir. Ovaj pothvat, koji je predsjednik John F. Kennedy objavio 1961. godine, a dijelom potaknut krizom u Zaljevu svinja, uključivao je ogromnu potrošnju koja se mogla usporediti samo s izgradnjom Panamskog kanala i Projekta Manhattan.
Bio je to nevjerojatan uspjeh ne samo iz tehničke perspektive, već i diplomatski jer su se dvije supersile nadmetale za globalni ugled u Hladnom ratu. Trump je pokrenuo utrku za ponovno osvajanje Mjeseca, ovaj put s prvom ženom te na putovanje do Crvenog planeta, Marsa. Rokovi za to, 2024., odnosno 2033. čine se nerealnima i uzrokuju napetosti unutar svemirske agencije. SPEKTAKULARNO OBILJEŽAVANJE SLIJETANJA NA MJESEC: 

SPEKTAKULARNO OBILJEŽAVANJE SLIJETANJA NA MJESEC:

Trojica astronauta poletjela prema Svemirskoj postaji

<para>
"Došlo je do automatske obustave lansiranja", kazao je direktor agencije Igor Komarov, pojašnjavajući da se aktivirao "automatiziran sustav kontrole". Automatska naredba za obustavom lansiranja pokrenuta je dvije i pol minute prije zakazanog vremena, dodao je Komarov.</para>
<para>Novi pokušaj lansiranja Sojuza koji bi u orbitu trebao ponijeti tri satelita predviđen je za četvrtak.</para>
<hmn:twitter xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://twitter.com/SputnikInt/status/725218036861394947"/>
<heading2>Osramotili se pred predsjednikom Putinom</heading2>
<para>
"Postoje svi razlozi za vjerovati da ćemo u roku od 24 sata ispraviti tehničku pogrešku", rekao je Komarov. Lansiranju je trebao nazočiti i predsjednik Vladimir Putin, potvrdio je njegov glasnogovornik Dimitrij Peskov.</para>
<para>"Putin je prvo stigao u Blagovečensk, a potom se uputio u Vostočni kako bi nazočio lansiranju. Predsjednik je odlučio ostati na kozmodromu sve dok se ne bude jasno znalo da li će uslijediti novi pokušaj za 24 sata", rekao je Peskov.</para>
<para>Izgradnja kozmodroma stajala je između četiri i 5,3 milijarde eura. Njime će Rusija smanjiti ovisnost o kozmodromu Bajkonur u Kazahstanu.</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://youtu.be/ytaJN5oTWNM"/>

Samo 2 minute prije paljenja odgođeno prvo lansiranje s novog kozmodroma Lansiranje rakete-nosača Sojuz 2. 

"Došlo je do automatske obustave lansiranja", kazao je direktor agencije Igor Komarov, pojašnjavajući da se aktivirao "automatiziran sustav kontrole". Automatska naredba za obustavom lansiranja pokrenuta je dvije i pol minute prije zakazanog vremena, dodao je Komarov.
Novi pokušaj lansiranja Sojuza koji bi u orbitu trebao ponijeti tri satelita predviđen je za četvrtak.

Osramotili se pred predsjednikom Putinom

"Postoje svi razlozi za vjerovati da ćemo u roku od 24 sata ispraviti tehničku pogrešku", rekao je Komarov. Lansiranju je trebao nazočiti i predsjednik Vladimir Putin, potvrdio je njegov glasnogovornik Dimitrij Peskov.
"Putin je prvo stigao u Blagovečensk, a potom se uputio u Vostočni kako bi nazočio lansiranju. Predsjednik je odlučio ostati na kozmodromu sve dok se ne bude jasno znalo da li će uslijediti novi pokušaj za 24 sata", rekao je Peskov.
Izgradnja kozmodroma stajala je između četiri i 5,3 milijarde eura. Njime će Rusija smanjiti ovisnost o kozmodromu Bajkonur u Kazahstanu.
 OSRAMOTILI SE PRED PUTINOM: 

OSRAMOTILI SE PRED PUTINOM:

Samo 2 minute prije paljenja odgođeno prvo lansiranje s novog kozmodroma

<para>Najneobičnija stvar kod lansiranja bila je 'publika' koju je privuklo pa tako na snimkama imamo prilike vidjeti barem osam NLO-a koji su popratili raketu na putu u svemir.</para>
<para>Još uvijek se ne zna što su leteći objekti zabilježeni na snimci, a mnogi primjećuju da se ne radi o ljudskim letjelicama. Ako je riječ o izvanzemaljskim promatračima, postavlja se pitanje zašto ima je ovaj 'satelit' toliko bitan.</para>
<para>Je li moguće da je u tajnosti konačno razvijena tehnologija koja će olakšati komunikaciju s izvanzemaljskim civilizacijama? Ili je raketa nosila posve drugi teret, očito od velike važnosti posjetiteljima iz svemira? </para>
<para>Na ta pitanja na žalost još nemamo odgovor, ali vam prenosimo snimku lansiranja na kojoj se vide i neočekivani gosti:</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="http://www.youtube.com/embed/0Ywu-ABke6o"/>

Brojni NLO-i otpratili 'telekomunikacijski satelit' Kozmodrom u Kazahstanu privukao je više pažnje nego obično kada je 17. svibnja s njega lansirana raketa Proton Briz-M koja navodno nosi telekomunikacijski satelit u zemljinu orbitu. 
Najneobičnija stvar kod lansiranja bila je 'publika' koju je privuklo pa tako na snimkama imamo prilike vidjeti barem osam NLO-a koji su popratili raketu na putu u svemir.
Još uvijek se ne zna što su leteći objekti zabilježeni na snimci, a mnogi primjećuju da se ne radi o ljudskim letjelicama. Ako je riječ o izvanzemaljskim promatračima, postavlja se pitanje zašto ima je ovaj 'satelit' toliko bitan.
Je li moguće da je u tajnosti konačno razvijena tehnologija koja će olakšati komunikaciju s izvanzemaljskim civilizacijama? Ili je raketa nosila posve drugi teret, očito od velike važnosti posjetiteljima iz svemira? 
Na ta pitanja na žalost još nemamo odgovor, ali vam prenosimo snimku lansiranja na kojoj se vide i neočekivani gosti:
 VIDEO: 

VIDEO:

Brojni NLO-i otpratili 'telekomunikacijski satelit'

<para>Rusija će graditi novi kozmodrom vrijedan 810 milijuna dolara u nastojanju da obrani svoj udio u sve konkurentnijem tržištu lansiranja raketa, izjavio je ruski premijer Vladimir Putin. </para>
<para>Rusija danas, kao i u doba Sovjetskog Saveza, dominira svjetskom svemirskom industrijom, izvodeći 37 posto lansiranja u svijetu od njih 78 prošle godine.</para>
<para>Putin, koji ima ambiciju obnoviti moć Moskve iz sovjetskog doba, najavio je u ponedjeljak kako će centar za lansiranje Vastočni u ruskom dalekoistočnom području Amur biti izgrađen za tri godine.</para>
<para>"Nadam se da će Vastočni postati prvi ruski nacionalni kozmodrom za civilnu uporabu koji će nam jamčiti punu neovisnost u našim svemirskim aktivnostima", rekao je on na susretu s dužnosnicima svemirske industrije.</para>
<para>Novi kozmodrom će biti takmac centru za lansiranje Bajkonur u Kazahstanu kada bude otvoren za letove bez posade 2015. i za letove s posadom 2018. </para>
<para>Rusija od pada Sovjetskog Saveza 1991, unajmljuje Bajkonur za 115 milijuna dolara na godinu.</para>
<heading4>Prethodni članak:</heading4>
<para>
arti-201007200349006</para>

Rusija će sagraditi novi kozmodrom Rusija danas, kao i u doba Sovjetskog Saveza, dominira svjetskom svemirskom industrijom, izvodeći 37 posto lansiranja u svijetu od njih 78 prošle godine. 
Rusija će graditi novi kozmodrom vrijedan 810 milijuna dolara u nastojanju da obrani svoj udio u sve konkurentnijem tržištu lansiranja raketa, izjavio je ruski premijer Vladimir Putin. 
Rusija danas, kao i u doba Sovjetskog Saveza, dominira svjetskom svemirskom industrijom, izvodeći 37 posto lansiranja u svijetu od njih 78 prošle godine.
Putin, koji ima ambiciju obnoviti moć Moskve iz sovjetskog doba, najavio je u ponedjeljak kako će centar za lansiranje Vastočni u ruskom dalekoistočnom području Amur biti izgrađen za tri godine.
"Nadam se da će Vastočni postati prvi ruski nacionalni kozmodrom za civilnu uporabu koji će nam jamčiti punu neovisnost u našim svemirskim aktivnostima", rekao je on na susretu s dužnosnicima svemirske industrije.
Novi kozmodrom će biti takmac centru za lansiranje Bajkonur u Kazahstanu kada bude otvoren za letove bez posade 2015. i za letove s posadom 2018. 
Rusija  od pada Sovjetskog Saveza 1991, unajmljuje Bajkonur za 115 milijuna dolara na godinu.
Prethodni članak:

arti-201007200349006 

Rusija će sagraditi novi kozmodrom

Postroll

Preroll

SPEKTAKULARNO OBILJEŽAVANJE SLIJETANJA NA MJESEC: Trojica astronauta poletjela prema Svemirskoj postaji

<para>European Space Agency astronaut Luca Parmitano anchored to a Canadarm 2 mobile foot restraint during a spacewalk as work continues on the International Space Station July 9, 2013 in Earth orbit. During the six-hour, seven-minute spacewalk, Cassidy and Parmitano prepared the space station for a new Russian module and performed additional installations on the stations backbone., Image: 166326648, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no</para>

European Space Agency astronaut Luca Parmitano anchored to a Canadarm 2 mobile foot restraint during a spacewalk as work continues on the International Space Station July 9, 2013 in Earth orbit. During the six-hour, seven-minute spacewalk, Cassidy and Par

Svijet

Članak

HINA

OSRAMOTILI SE PRED PUTINOM: Samo 2 minute prije paljenja odgođeno prvo lansiranje s novog kozmodroma

#kozmodrom

Trojica astronauta poletjela prema Svemirskoj postaji

Trojica astronauta poletjela prema Svemirskoj postaji

Samo 2 minute prije paljenja odgođeno prvo lansiranje s novog kozmodroma

Samo 2 minute prije paljenja odgođeno prvo lansiranje s novog kozmodroma

Brojni NLO-i otpratili 'telekomunikacijski satelit'

Brojni NLO-i otpratili 'telekomunikacijski satelit'

Rusija će sagraditi novi kozmodrom

Rusija će sagraditi novi kozmodrom