Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Istaknuti književni kritičar, pisac i esejist Igor Mandić umro je u nedjelju u Zagrebu u 83. godini života, objavio je na svojem Facebook profilu književni kritičar Velimir Visković.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako je napisao u svojoj objavi, Mandić je preminuo u nedjelju oko 18.30 sati. Visković navodi da je Mandić godinama imao srčane probleme, te je imao jako napornu prethodnu noć i slabo je spavao, a u nedjelju poslijepodne mu je odjednom pozlilo, zbog čega je završio u bolnici Sveti Duh.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Poznati novinar, pisac, antologičar, kritičar, esejist i publicist Igor Mandić obilježio je hrvatsko novinarstvo u drugoj polovici dvadesetog stoljeća. Bio je dugogodišnji suradnik mnogih televizijskih i radijskih postaja, a objavljivao je socio-kulturološke feljtone, eseje, polemike i književne kritike. Dobitnik je nagrade Hrvatskog novinarskog društva za životno djelo 2005.</para><heading2>Rođen u Šibeniku</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rođen je u Šibeniku 20. studenoga 1939. godine. Maturirao je na Klasičnoj gimnaziji u Splitu 1958., a diplomirao je 1963. godine na Katedri za komparativnu književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Objavio je od 1970. do danas više od 30 knjiga, što književnih i glazbenih kritika, što knjiga feljtona, eseja, polemika i raznih tekstova, te tri knjige autobiografskih promišljanja i dnevničkih zapisa. U njima je okupio dio od stotina ili tisuća novinskih tekstova, komentara i kritika koje je objavljivao u raznim medijima, počevši od Vjesnika, gdje je radio od 1966. do 1993. i gdje je 2000. kratko obavljao funkciju glavnog urednika.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od 1993. do 1995. pisao je kulturološke komentare za Slobodnu Dalmaciju, a 1997. prešao je u slobodne umjetnike te objavljivao u raznim listovima. Posljednjih je godina u Jutarnjem listu objavljivao redovitu kritičarsku kolumnu.</para>

Preminuo novinar, pisac, antologičar, kritičar, esejist i publicist Igor Mandić Mandić je preminuo u nedjelju oko 18.30 sati. Književni kritičar Velimir Visković navodi kako je Mandić godinama imao srčane probleme. U nedjelju poslijepodne mu je odjednom pozlilo, zbog čega je završio u bolnici Sveti Duh Istaknuti književni kritičar, pisac i esejist Igor Mandić umro je u nedjelju u Zagrebu u 83. godini života, objavio je na svojem Facebook profilu književni kritičar Velimir Visković.Kako je napisao u svojoj objavi, Mandić je preminuo u nedjelju oko 18.30 sati. Visković navodi da je Mandić godinama imao srčane probleme, te je imao jako napornu prethodnu noć i slabo je spavao, a u nedjelju poslijepodne mu je odjednom pozlilo, zbog čega je završio u bolnici Sveti Duh.Poznati novinar, pisac, antologičar, kritičar, esejist i publicist Igor Mandić obilježio je hrvatsko novinarstvo u drugoj polovici dvadesetog stoljeća. Bio je dugogodišnji suradnik mnogih televizijskih i radijskih postaja, a objavljivao je socio-kulturološke feljtone, eseje, polemike i književne kritike. Dobitnik je nagrade Hrvatskog novinarskog društva za životno djelo 2005.Rođen u ŠibenikuRođen je u Šibeniku 20. studenoga 1939. godine. Maturirao je na Klasičnoj gimnaziji u Splitu 1958., a diplomirao je 1963. godine na Katedri za komparativnu književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Objavio je od 1970. do danas više od 30 knjiga, što književnih i glazbenih kritika, što knjiga feljtona, eseja, polemika i raznih tekstova, te tri knjige autobiografskih promišljanja i dnevničkih zapisa. U njima je okupio dio od stotina ili tisuća novinskih tekstova, komentara i kritika koje je objavljivao u raznim medijima, počevši od Vjesnika, gdje je radio od 1966. do 1993. i gdje je 2000. kratko obavljao funkciju glavnog urednika.Od 1993. do 1995. pisao je kulturološke komentare za Slobodnu Dalmaciju, a 1997. prešao je u slobodne umjetnike te objavljivao u raznim listovima. Posljednjih je godina u Jutarnjem listu objavljivao redovitu kritičarsku kolumnu. ZBOGOM, LEGENDO 

ZBOGOM, LEGENDO

Preminuo novinar, pisac, antologičar, kritičar, esejist i publicist Igor Mandić

<para>
Književnik, književni kritičar i fenomenolog Igor Mandić nedavno je dobio počasni doktorat Sveučilišta u Rijeci za izniman doprinos nastanku i razvoju kulturalnih studija u Hrvatskoj. Tim povodom dao je opširan <ulink url="http://novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Rijeka-je-u-mnogo-toga-avangarda-Igor-Mandic-o-danasnjoj-Hrvatskoj-iseljavanju-ljevici-i-desnici?meta_refresh=true">intervju Novom listu</ulink> u kojem je, beskompromisno kao uvijek, ustvrdio da Hrvatska nije suverena te da smo, na neki način, ponovno dio Austro-Ugarske.</para>
<para>"Mi državu nemamo, nismo suvereni, jer nemamo fiksirane granice, nemamo kapital i vraćamo se u Austro-Ugarsku. Austrija nam drži banke a Mađarska tehnologiju, naftu, plin, željezare... Prema tome, to je točno podjela po sistemu Austro-Ugarske, i mi države nemamo", kazao je Mandić.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="55f86814-b1c3-11eb-8c71-0242ac130017"/>
<heading2>'Nema kritične mase za formiranje prave države'</heading2>
<para>
Hrvatska država je, kaže, bila iluzija mitomana iz 1990-ih koji su mislili da će "pukim drečanjem u jednom podrumu 'Mi raskidamo sve veze...' dobiti državu".</para>
<para>"E, to ne ide tako, tek se onda počinje krvariti, kad prođe stanovito vrijeme. Prvi šok euforije je kriv za sve krvave posljedice koje su nastupile 10, 20 godina nakon toga. A iseljavanje? Svijet se stalno seli. I mi smo se doselili ovamo i pola Europe odselilo je u Ameriku... To je jedan neminovni proces razmjene naroda, gena, plemena. Dakako da oni koji su time pogođeni mogu zbog toga žaliti, očajavati, ali država je tu nemoćna jer nema mehanizma da zadrži dovoljan broj ljudi da bi se stvorila kritična masu stanovništva za formiranje prave države. Mi imamo Sabor, a nemamo državu", smatra Mandić.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="33a1f316-b1c3-11eb-87b0-0242ac13005c"/>
<heading2>'Narod se ne zna buniti jer ga nema tko povesti'</heading2>
<para>
Po njegovim riječima, rasprodaja državne imovine domaćim kriminalcima započela je kao dar za njihovo podržavanje mitomanske retorike o Hrvatskoj koja će biti sretna kada se otcijepi od Jugoslavije.</para>
<para>"Najprije je tima koji su najviše drečali, za koje mi čak i ne znamo, nego znamo samo za onih desetak najistaknutijih, rasprodano nacionalno državno i društveno vlasništvo, ili dato budzašto, kao polog za njihovu vjernost, a nakon toga je došla prekupnja svih važnih strateških resursa ove zemljice, jer je to i bio cilj zapada, da razbije sve što je bilo istočno i što se usuđivalo nazivati socijalističkim. To je trebalo zatrti do zadnje trunke prašine", kazao je Mandić, među ostalim, u intervjuu Novom listu.</para>
<para>Na pitanje kako će sve to završiti, pesimistično je odgovorio: loše.</para>
<para>"Svaka povijest završava loše, svaka povijesna epoha završava loše. Nema sretne povijesti. Što je bilo nakon tridesetogodišnjeg rata, stogodišnjeg rata? Opet nesreća koja se perpetuira u nekim lažnim mirovnim sporazumima, ali se sve svaljuje na leđa jadnoga naroda koji tegli. Boriti se i buniti ne zna jer ga nema tko povesti", ustvrdio je.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="555ca9e2-b1c3-11eb-b53e-0242ac13004a"/>

'Vraćamo se u Austro-Ugarsku. Austrija nam drži banke, a Mađarska naftu' 'Mi državu nemamo, nismo suvereni, jer nemamo fiksirane granice, nemamo kapital i vraćamo se u Austro-Ugarsku. Austrija nam drži banke a Mađarska tehnologiju, naftu, plin, željezare... 

Književnik, književni kritičar i fenomenolog Igor Mandić nedavno je dobio počasni doktorat Sveučilišta u Rijeci za izniman doprinos nastanku i razvoju kulturalnih studija u Hrvatskoj. Tim povodom dao je opširan intervju Novom listu u kojem je, beskompromisno kao uvijek, ustvrdio da Hrvatska nije suverena te da smo, na neki način, ponovno dio Austro-Ugarske.
"Mi državu nemamo, nismo suvereni, jer nemamo fiksirane granice, nemamo kapital i vraćamo se u Austro-Ugarsku. Austrija nam drži banke a Mađarska tehnologiju, naftu, plin, željezare... Prema tome, to je točno podjela po sistemu Austro-Ugarske, i mi države nemamo", kazao je Mandić.


'Nema kritične mase za formiranje prave države'

Hrvatska država je, kaže, bila iluzija mitomana iz 1990-ih koji su mislili da će "pukim drečanjem u jednom podrumu 'Mi raskidamo sve veze...' dobiti državu".
"E, to ne ide tako, tek se onda počinje krvariti, kad prođe stanovito vrijeme. Prvi šok euforije je kriv za sve krvave posljedice koje su nastupile 10, 20 godina nakon toga. A iseljavanje? Svijet se stalno seli. I mi smo se doselili ovamo i pola Europe odselilo je u Ameriku... To je jedan neminovni proces razmjene naroda, gena, plemena. Dakako da oni koji su time pogođeni mogu zbog toga žaliti, očajavati, ali država je tu nemoćna jer nema mehanizma da zadrži dovoljan broj ljudi da bi se stvorila kritična masu stanovništva za formiranje prave države. Mi imamo Sabor, a nemamo državu", smatra Mandić.


'Narod se ne zna buniti jer ga nema tko povesti'

Po njegovim riječima, rasprodaja državne imovine domaćim kriminalcima započela je kao dar za njihovo podržavanje mitomanske retorike o Hrvatskoj koja će biti sretna kada se otcijepi od Jugoslavije.
"Najprije je tima koji su najviše drečali, za koje mi čak i ne znamo, nego znamo samo za onih desetak najistaknutijih, rasprodano nacionalno državno i društveno vlasništvo, ili dato budzašto, kao polog za njihovu vjernost, a nakon toga je došla prekupnja svih važnih strateških resursa ove zemljice, jer je to i bio cilj zapada, da razbije sve što je bilo istočno i što se usuđivalo nazivati socijalističkim. To je trebalo zatrti do zadnje trunke prašine", kazao je Mandić, među ostalim, u intervjuu Novom listu.
Na pitanje kako će sve to završiti, pesimistično je odgovorio: loše.
"Svaka povijest završava loše, svaka povijesna epoha završava loše. Nema sretne povijesti. Što je bilo nakon tridesetogodišnjeg rata, stogodišnjeg rata? Opet nesreća koja se perpetuira u nekim lažnim mirovnim sporazumima, ali se sve svaljuje na leđa jadnoga naroda koji tegli. Boriti se i buniti ne zna jer ga nema tko povesti", ustvrdio je.

 IGOR MANDIĆ O DANAŠNJOJ HRVATSKOJ: 

IGOR MANDIĆ O DANAŠNJOJ HRVATSKOJ:

'Vraćamo se u Austro-Ugarsku. Austrija nam drži banke, a Mađarska naftu'

<para>
Interliber je završen u nedjelju, a od 7. do 12. studenoga izlagalo je više od 300 izlagača koji su predstavili svoja najnovija izdanja.</para>
<para>Veliku pozornost publike privukao je i premium program "Interliber 40" u organizaciji Zajednice nakladnika i knjižara, Gradskog ureda za kulturu i Zagrebačkog velesajma osmišljen posebno za ovogodišnje izdanje sajma.</para>
<para>
 <ulink url="http://net.hr/zena/lifestyle-hrana/interliber-2017-sto-nas-sve-ocekuje-na-velikom-sajmu-knjiga-i-preporuke-nase-durdice/">Interliber 2017.: Što nas sve očekuje na velikom sajmu knjiga i preporuke naše Đurđice</ulink>
</para>
<heading2>300 izlagača predstavilo najnovija izdanja</heading2>
<para>
Svakoga dana održavale su se zanimljive panel rasprave poznatih pisaca, radionice stripa, crtanja, igara, zabavno čitanje lektire, a na otvorenoj pozornici ispred paviljona 5 svakodnevno se moglo uživati u nastupima DJ-a i glazbenih bendova.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="e3b1ded4-923c-11eb-ba81-0242ac120013" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Mišo Nejašmić rekao je da je broj posjetitelja na ovogodišnjem Interliberu bio oko 10 posto veći nego lani, a posebice, kaže, veseli da su prihodi nakladnika veći za 10 do 20 posto.</para>
<para>"Nadamo se da je to početak jednog novog Interlibera", rekao je Nejašmić te zahvalio Gradu Zagrebu i gradonačelniku Milanu Bandiću na financijskoj potpori sajmu, a time i potpori knjizi i čitanju.
</para>
<heading2>Knjigodar i Znanstveni kvart na Interliberu</heading2>
<para>
Veliki interes publike izazvali su potpisivanje knjiga i dolazak Kristijana Novaka, Mire Gavrana, Igora Mandića, Mani Gotovac, Jurice Pavičića, Gorana Tribusona, Julijane Matanović, Ivane Bodrožić, Krešimira Mišaka, Đorđa Balaševića, Romana Simića, Anite Šupe, Srđana Dragojevića i mnogih drugih, izvijestili su u priopćenju iz Zagrebačkog velesajma.</para>
<para>Knjige prikupljene u akciji Knjigodar predane su predstavnicima Osnovne škole Ernestinovo, a iznenađenje je priređeno i školskoj knjižnici Osnovne škole Zadarski otoci kojoj je darovan potreban software.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="e397ecea-923c-11eb-9925-0242ac120013" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Posebno osmišljeni dodatni sadržaj Znanstveni kvart privukao je mnoštvo znatiželjne djece i odraslih. Znanstveni kvart održao se u organizaciji Zajednice nakladnika i knjižara u suradnji sa Zagrebačkim velesajmom.</para>
<para>Poseban šarm i vedru notu sajmu Interliberu dali su i brojni glazbenici: Željko Bebek, TBF, Cinkuši, Vjekoslav Crljen i Piano jazz trio, DJ Yesh, DJ Dadoo, Django jet i drugi.</para>

130.000 posjetitelja na Velesajmu potvrdilo koliko građani vole knjigu Jubilarni 40. 

Interliber je završen u nedjelju, a od 7. do 12. studenoga izlagalo je više od 300 izlagača koji su predstavili svoja najnovija izdanja.
Veliku pozornost publike privukao je i premium program "Interliber 40" u organizaciji Zajednice nakladnika i knjižara, Gradskog ureda za kulturu i Zagrebačkog velesajma osmišljen posebno za ovogodišnje izdanje sajma.

   Interliber 2017.: Što nas sve očekuje na velikom sajmu knjiga i preporuke naše Đurđice

300 izlagača predstavilo najnovija izdanja

Svakoga dana održavale su se zanimljive panel rasprave poznatih pisaca, radionice stripa, crtanja, igara, zabavno čitanje lektire, a na otvorenoj pozornici ispred paviljona 5 svakodnevno se moglo uživati u nastupima DJ-a i glazbenih bendova.

   

Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Mišo Nejašmić rekao je da je broj posjetitelja na ovogodišnjem Interliberu bio oko 10 posto veći nego lani, a posebice, kaže, veseli da su prihodi nakladnika veći za 10 do 20 posto.
"Nadamo se da je to početak jednog novog Interlibera", rekao je Nejašmić te zahvalio Gradu Zagrebu i gradonačelniku Milanu Bandiću na financijskoj potpori sajmu, a time i potpori knjizi i čitanju.

Knjigodar i Znanstveni kvart na Interliberu

Veliki interes publike izazvali su potpisivanje knjiga i dolazak Kristijana Novaka, Mire Gavrana, Igora Mandića, Mani Gotovac, Jurice Pavičića, Gorana Tribusona, Julijane Matanović, Ivane Bodrožić, Krešimira Mišaka, Đorđa Balaševića, Romana Simića, Anite Šupe, Srđana Dragojevića i mnogih drugih, izvijestili su u priopćenju iz Zagrebačkog velesajma.
Knjige prikupljene u akciji Knjigodar predane su predstavnicima Osnovne škole Ernestinovo, a iznenađenje je priređeno i školskoj knjižnici Osnovne škole Zadarski otoci kojoj je darovan potreban software.

   

Posebno osmišljeni dodatni sadržaj Znanstveni kvart privukao je mnoštvo znatiželjne djece i odraslih. Znanstveni kvart održao se u organizaciji Zajednice nakladnika i knjižara u suradnji sa Zagrebačkim velesajmom.
Poseban šarm i vedru notu sajmu Interliberu dali su i brojni glazbenici: Željko Bebek, TBF, Cinkuši, Vjekoslav Crljen i Piano jazz trio, DJ Yesh, DJ Dadoo, Django jet i drugi. ZAVRŠIO JE JUBILARNI 40. INTERLIBER: 

ZAVRŠIO JE JUBILARNI 40. INTERLIBER:

130.000 posjetitelja na Velesajmu potvrdilo koliko građani vole knjigu

<para>Na svečanom proglašenju dobitnika<ulink url="http://www.tportal.hr/kultura/roman2013/272315/Tahir-Mujicic-je-dobitnik-knjizevne-nagrade-tportala.html"> tportalove </ulink>književne nagrade roman@tportal.hr u Muzeju prekinutih veza u Zagrebu Tahir Mujičić preuzeo je nagradu roman@tportal.hr vrijednu 100 tisuća kuna za svoj debitantski roman "Budi Hamlet, pane Hamlete".</para>
<para>Mujičić je autor brojnih kazališnih kritika, ogleda, objavljivao je poeziju, kraću prozu te piše scenarije za TV serije, film, TV-drame i radioigre. Autor je i koautor knjiga drama: "Porod od tmine", "3jada", "3 stare krame", "Dvokrležje", "Mađarski trodram", "adHOC", "Kavehaz Torso" i "A kadet" te autor devet objavljenih knjiga poezije i jedne knjige proze.</para>
<para>O pobjedniku je odlučio žiri u istom sastavu kao i lani: predsjeda mu Igor Mandić, a ostali članovi su Tomislav Brlek, Gordan Duhaček, Ana Grbac, Katarina Luketić, Miroslav Mićanović i Jadranka Pintarić.</para>
<heading2>Pisac na vrhuncu zrelosti</heading2>
<para>
"Privatno me se snažno dojmilo što je zajednički nazivnik svih djela sumorni pejzaž, opća dešperatnost. Romani oslikavaju scenu punu boleština i jada. Ujedno je to i dijagnoza Hrvatske", rekao je Igor Mandić, predsjednik žirija.</para>
<para>Dio te negativne slike nije i djelo ovogodišnjeg pobjednika Tahira Mujičića kojega Mandić uspoređuje sa sitcomom.</para>
<para>"Premda mu je ovo romaneskni prvijenac, ovaj pisac na vrhuncu zrelosti (rođen 1947. u Zagrebu), u njemu je sažeo i do krajnjih mogućnosti izrazio svoje kazališno/dramsko iskustvo, teatarsku/teatrološku spremu, svoj pjesnički ludizam i nadasve humorno osjećanje svijeta", stoji u obrazloženju žirija.</para>

Tahir Mujičić je dobitnik književne nagrade od 100 tisuća kuna! Roman 'Budi Hamlet, pane Hamlete' autora Tahira Mujičića žiri tportalove književne nagrade proglasio je najboljim u konkurenciji 42 naslova pristiglih na ovogodišnji natječaj. 
Na svečanom proglašenju dobitnika tportalove književne nagrade roman@tportal.hr u Muzeju prekinutih veza u Zagrebu Tahir Mujičić preuzeo je nagradu roman@tportal.hr vrijednu 100 tisuća kuna za svoj debitantski roman "Budi Hamlet, pane Hamlete".
Mujičić je autor brojnih kazališnih kritika, ogleda, objavljivao je poeziju, kraću prozu te piše scenarije za TV serije, film, TV-drame i radioigre. Autor je i koautor knjiga drama: "Porod od tmine", "3jada", "3 stare krame", "Dvokrležje", "Mađarski trodram", "adHOC", "Kavehaz Torso" i "A kadet" te autor devet objavljenih knjiga poezije i jedne knjige proze.
O pobjedniku je odlučio žiri u istom sastavu kao i lani: predsjeda mu Igor Mandić, a ostali članovi su Tomislav Brlek, Gordan Duhaček, Ana Grbac, Katarina Luketić, Miroslav Mićanović i Jadranka Pintarić.
Pisac na vrhuncu zrelosti

"Privatno me se snažno dojmilo što je zajednički nazivnik svih djela sumorni pejzaž, opća dešperatnost. Romani oslikavaju scenu punu boleština i jada. Ujedno je to i dijagnoza Hrvatske", rekao je Igor Mandić, predsjednik žirija.
Dio te negativne slike nije i djelo ovogodišnjeg pobjednika Tahira Mujičića kojega Mandić uspoređuje sa sitcomom.
"Premda mu je ovo romaneskni prvijenac, ovaj pisac na vrhuncu zrelosti (rođen 1947. u Zagrebu), u njemu je sažeo i do krajnjih mogućnosti izrazio svoje kazališno/dramsko iskustvo, teatarsku/teatrološku spremu, svoj pjesnički ludizam i nadasve humorno osjećanje svijeta", stoji u obrazloženju žirija. 

Tahir Mujičić je dobitnik književne nagrade od 100 tisuća kuna!

<para>"Što institucije rade na Krležinu godišnjicu? Popis je slab. Polažu se vijenci i održavaju komemorativni skupovi s jednim govornikom, s izuzetkom HDP-a u kojem se odvija radni skup", rekla je Zlatar u HDP-u, na dan kada je prije trideset godina umro Krleža.</para>
<para>Potom je spomenula HAZU, DHK, Leksikografski zavod, NSK, pa i Muzej grada Zagreba koji je 29. prosinca ipak otvorio vrata Gvozda na šest sati. Ministrica, koja je kasnila na skup zbog inauguracijske sjednice Vlade, pohvalila je Krležino kritičko mišljenje, rekavši da joj je žao što se skup nije održao u dvorani Lisinski, a spomenula je i da je 29. prosinca samo varaždinski HNK ima Krležu na repertoaru, dok druga kazališta na programu imaju blagdanske priredbe.</para>
<heading2>Josipović došao slušati pametne ljude</heading2>
<para>
Iako je dva sata strpljivo sjedio na prvom dijelu skupa, predsjednik Republike Ivo Josipović novinarima je kratko izjavio da je došao slušati pametne ljude. A među pametnima je prvo mjesto zavrijedio Viktor Žmegač, nesuđeni akademik, koji je istaknuo važnost Krležine estetike neidentifikacije, koja je u potpunoj suprotnosti s pop-kulturom u kojoj je identifikacija maksimalna. </para>
<para>"Mladi teško čitaju Krležu jer su premalo obrazovani i jer im nije razvijen senzibilitet", istaknuo je Žmegač, rekavši da svršetak Krležina romana "Na rubu pameti" nema premca u modernoj europskoj književnosti. Žmegač misli i da se Glembajeve više ne može igrati integralno, ali da više treba pažnje posvetiti ranim dramama poput "Kraljeva".</para>
<para>
 Velimir Visković istaknuo je da ni Milan Begović, a još manje Mile Budak nisu mogli zamijeniti Krležinu poziciju u hrvatskoj književnosti, istaknuvši trud Zlatka Viteza i Histriona i Georgija Para oko Krleže u devedesetim godinama 20. stoljeća. </para>
<heading2>Objavite Krležu makar do 2031. godine</heading2>
<para>
 Slavko Goldstein pozvao je HAZU na objavu kritičkog izdanja Krleže, makar do 2031. godine. Marka Grčića čudi što je HDZ ignorirao Krležu, iako je Krleža i starčevićanac, dok je Krešimir Nemec pesimist u pogledu budućih čitatelja Krleže jer je on predstavnik visoke elitne kulture koja je danas bez zaštite. Po Nemecu je najpovoljnije razdoblje za kritičko čitanje Krleže bilo između 1914. i 1941. godine. Kasnije se prešlo na monološku afirmativnu fazu, a onda i na skidanje kulta, što je započeo Igor Mandić. </para>
<para>"Ne odustajem ni od jedne rečenice iz knjige "Zbogom, dragi Krleža". Ubio sam sva svoja tri oca, pa i onog duhovnog Krležu. Krleža je TNT. Bolje je ne kopati po njemu. Ja sam kopao i to sam jako platio", rekao je Mandić istaknuvši da nitko više ne može živjeti krležijanski antiklerikalizam, antimonarhizam i antinacionalizam.</para>

Ministrica kulture u prvom istupu pokazala zube 
"Što institucije rade na Krležinu godišnjicu? Popis je slab. Polažu se vijenci i održavaju komemorativni skupovi s jednim govornikom, s izuzetkom HDP-a u kojem se odvija radni skup",  rekla je Zlatar u HDP-u, na dan kada je prije trideset godina umro Krleža.
Potom je spomenula HAZU, DHK, Leksikografski zavod, NSK, pa i Muzej grada Zagreba koji je 29. prosinca ipak otvorio vrata Gvozda na šest sati. Ministrica, koja je kasnila na skup zbog inauguracijske sjednice Vlade, pohvalila je Krležino kritičko mišljenje, rekavši da joj je žao što se skup nije održao u dvorani Lisinski, a spomenula je i da je 29. prosinca samo varaždinski HNK ima Krležu na repertoaru, dok druga kazališta na programu imaju blagdanske priredbe.
Josipović došao slušati pametne ljude

Iako je dva sata strpljivo sjedio na prvom dijelu skupa, predsjednik Republike Ivo Josipović novinarima je kratko izjavio da je došao slušati pametne ljude. A među pametnima je prvo mjesto zavrijedio Viktor Žmegač, nesuđeni akademik, koji je istaknuo važnost Krležine estetike neidentifikacije, koja je u potpunoj suprotnosti s pop-kulturom u kojoj je identifikacija maksimalna. 
"Mladi teško čitaju Krležu jer su premalo obrazovani i jer im nije razvijen senzibilitet", istaknuo je Žmegač, rekavši da svršetak Krležina romana "Na rubu pameti" nema premca u modernoj europskoj književnosti. Žmegač misli i da se Glembajeve više ne može igrati integralno, ali da više treba pažnje posvetiti ranim dramama poput "Kraljeva".

   Velimir Visković istaknuo je da ni Milan Begović, a još manje Mile Budak nisu mogli zamijeniti Krležinu poziciju u hrvatskoj književnosti, istaknuvši trud Zlatka Viteza i Histriona i Georgija Para oko Krleže u devedesetim godinama 20. stoljeća. 
Objavite Krležu makar do 2031. godine

   Slavko Goldstein pozvao je HAZU na objavu kritičkog izdanja Krleže, makar do 2031. godine. Marka Grčića čudi što je HDZ ignorirao Krležu, iako je Krleža i starčevićanac, dok je Krešimir Nemec pesimist u pogledu budućih čitatelja Krleže jer je on predstavnik visoke elitne kulture koja je danas bez zaštite. Po Nemecu je najpovoljnije razdoblje za kritičko čitanje Krleže bilo između 1914. i 1941. godine. Kasnije se prešlo na monološku afirmativnu fazu, a onda i na skidanje kulta, što je započeo Igor Mandić. 
"Ne odustajem ni od jedne rečenice iz knjige "Zbogom, dragi Krleža". Ubio sam sva svoja tri oca, pa i onog duhovnog Krležu. Krleža je TNT. Bolje je ne kopati po njemu. Ja sam kopao i to sam jako platio", rekao je Mandić istaknuvši da nitko više ne može živjeti krležijanski antiklerikalizam, antimonarhizam i antinacionalizam. 

Ministrica kulture u prvom istupu pokazala zube

<para> 
U konkurenciju ulaze romani pisani hrvatskim jezikom i izdani u 2010. godini - u razdoblju od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2010. Pobjednika natječaja očekuje unosna nagrada u iznosu od čak 100 tisuća kuna, a prijave započinju 7. ožujka 2011. te traju do 20. ožujka 2011.</para>
<para>Roman prijavljuje izdavač ili autor putem online obrasca dostupnog na službenoj stranici nagrade na adresi <emphasis>roman.tportal.hr</emphasis>, gdje su dostupni i svi relevantni dokumenti poput Statuta i Pravilnika književne nagrade te upute za sudjelovanje. Uskoro će na istoj stranici biti objavljivani tekstovi članova žirija, vijesti o tijeku izbora romana i intervjui s autorima.</para>
<para>U natječaju mogu konkurirati i romani koji su ranije nagrađivani nekom književnom nagradom, a prijaviti se mogu autori, odnosno izdavači svih romana napisanih na hrvatskom jeziku i objavljenih kod hrvatskih nakladnika tijekom 2010. godine.</para>
<para>Odluku o pobjedniku natječaja će donijeti stručni žiri neovisnih stručnjaka iz područja književnosti, ove godine u sastavu: Tomislav Brlek (predsjednik žirija), Gordan Duhaček, Ana Grbac, Katarina Luketić, Igor Mandić, Miroslav Mićanović i Jadranka Pintarić. </para>
<para>Književna nagrada <emphasis>roman@tportal.hr </emphasis>najunosnija je domaća književna nagrada pokrenuta 2008. godine s ciljem vrednovanja autorskog rada, a prema postavljenim stručnim kriterijima. Ujedno, to je i prvi književni natječaj u Hrvatskoj u kojem se bira najbolji domaći roman.</para>
<para> 
Žiri književne nagrade <emphasis>roman@tportal.hr</emphasis> iz godine u godinu čine ljudi koji se profesionalno bave proučavanjem i valorizacijom književnosti, profesori književnosti, književni kritičari, urednici i autori. Uz žiriranje i odabir najboljeg romana, žiri u projektu sudjeluje i objavljivanjem tekstova o književnosti. Sve to ove godine očekuje čitatelje tportala, ali i posjetitelje Facebook stranice književne nagrade roman@tportal.hr.</para>
<para>Nagradu je dosad dobilo troje autora. Prošle godine je najboljim romanom proglašen „Vrijeme laži“ Sibile Petlevski (Frakture, 2009.), a godinu odnosno dvije prije nagradu su dobili Drago Glamuzina za roman „Tri“ (Profil, 2008.) te Dalibor Šimpraga za roman „Anastazija“ (Durieux, 2007).</para>

Kreće lov na najbolji hrvatski roman i 100 tisuća kuna Četvrtu godinu zaredom portal www.tportal.hr organizira i dodjeljuje književnu nagradu roman@tportal.hr za najbolji hrvatski roman izdan u prošloj godini.  
 
U konkurenciju ulaze romani pisani hrvatskim jezikom i izdani u 2010. godini - u razdoblju od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2010. Pobjednika natječaja očekuje unosna nagrada u iznosu od čak 100 tisuća kuna, a prijave započinju 7. ožujka 2011. te traju do 20. ožujka 2011.
Roman prijavljuje izdavač ili autor putem online obrasca dostupnog na službenoj stranici nagrade na adresi roman.tportal.hr, gdje su dostupni i svi relevantni dokumenti poput Statuta i Pravilnika književne nagrade te upute za sudjelovanje. Uskoro će na istoj stranici biti objavljivani tekstovi članova žirija, vijesti o tijeku izbora romana i intervjui s autorima.
U natječaju mogu konkurirati i romani koji su ranije nagrađivani nekom književnom nagradom, a prijaviti se mogu autori, odnosno izdavači svih romana napisanih na hrvatskom jeziku i objavljenih kod hrvatskih nakladnika tijekom 2010. godine.
Odluku o pobjedniku natječaja će donijeti stručni žiri neovisnih stručnjaka iz područja književnosti, ove godine u sastavu: Tomislav Brlek (predsjednik žirija), Gordan Duhaček, Ana Grbac, Katarina Luketić, Igor Mandić, Miroslav Mićanović i Jadranka Pintarić. 
Književna nagrada roman@tportal.hr najunosnija je domaća književna nagrada pokrenuta 2008. godine s ciljem vrednovanja autorskog rada, a prema postavljenim stručnim kriterijima. Ujedno, to je i prvi književni natječaj u Hrvatskoj u kojem se bira najbolji domaći roman.
 
Žiri književne nagrade roman@tportal.hr iz godine u godinu čine ljudi koji se profesionalno bave proučavanjem i valorizacijom književnosti, profesori književnosti, književni kritičari, urednici i autori. Uz žiriranje i odabir najboljeg romana, žiri u projektu sudjeluje i objavljivanjem tekstova o književnosti. Sve to ove godine očekuje čitatelje tportala, ali i posjetitelje Facebook stranice književne nagrade roman@tportal.hr.
Nagradu je dosad dobilo troje autora. Prošle godine je najboljim romanom proglašen „Vrijeme laži“ Sibile Petlevski (Frakture, 2009.), a godinu odnosno dvije prije nagradu su dobili Drago Glamuzina za roman „Tri“ (Profil, 2008.) te Dalibor Šimpraga za roman „Anastazija“ (Durieux, 2007). 

Kreće lov na najbolji hrvatski roman i 100 tisuća kuna

<para> 
Gledate li <emphasis>Nedjeljom u dva? </emphasis>
</para>
<para>Godinama već, Aleksandar Stanković, u vrijeme obiteljskog ručka, siječe na rezance raznorazne (visoke) goste ovog nadasve dinamičnog političkog talk showa koji prati mnogobrojni auditorij širom čitave regije. Ono što je, međutim, publici godinama ostajalo nepoznato jest da Stanković o istim tim ljudima ujedno i piše. </para>
<para>Narativna poezija ili forma kratke, poetizirane priče čini se idealnim formatom za ono što Stanković ima dodati o svim tim (anti)junacima naših dana koji se smjenjuju s druge strane onog njegovog famoznog stola u tv-studiju, svim tim našim, vašim, njihovim preambicioznim političarima s misijom, ''poštenim'' tajkunima, prodanim dušama, autoritarnim gradonačelnicima, državotvornim umjetnicima, zvijezdama i zvjezdicama, budućim premijerima, ratnim zločincima, ubojicama i budalama. </para>
<para>Kratke priče i pjesme koje čine ovu zbirku neobičnog naziva –<emphasis> Igor Mandić na mjesecu </emphasis>– predstavljaju krajnje logičan nastavak Stankovićevog profesionalnog interesa: sjajnu kombinaciju politike, poezije i čistog trača, ali u svemu tome postoji i čitav korpus intimistički ispisanih stihova koji govore o onom dijelu Stankovićevog života koji nije vidljiv pred kamerama. Narativne i anegdotske, samopreispitujuće, vesele ili tužne – ove pjesme, ispisane jednostavnim, neafektiranim jezikom, ponekad su savršeno jasne i s lucidnom, duhovitom poantom, ponekad, opet, teško dokučive, zatvorene u sebe i zagonetne poput zen koana.</para>
<para>Govoreći na izuzetno sugestivan način o svakodnevnim dramama i suštom intenzitetu svakodnevice one predstavljaju Aleksandra Stankovića kao oštroumnog opažača raznoraznih ljudskih osobitosti
 
Promocija zbirke održat će se u ponedjeljak, 29. studenog u 19 sati u Novinarskom domu.
</para>
<para>Na njoj će sudjelovati Igor Mandić, Vlaho Bogišić, Boris Rašeta, Severina, Aleksandar Stanković te Zoran Simić kao moderator.</para>
<para>
 U suradnji s V.B.Z.-om mi smo za najbrže čitatelje koji su točno odgovorili na postavljeno pitanje ''osigurali'' tri primjerka Stankovićeve zbirke <emphasis>Igor Mandić na Mjesecu</emphasis>, a dobitnici su...


 Monika Horvat
Marija Savić
Anamarija Galjanić
</para>
<para>
 Knjigu podižete na porti <emphasis>net.hr-a</emphasis> od srijede, 1. prosinca, radnim danom od 9 do 18 sati. (Preradovićeva 20, Zagreb)
</para>

Nova knjiga Aleksandra Stankovića V.B.Z. predstavlja zbirku poezije Aleksandra Stankovića pod nazivom Igor Mandić na Mjesecu. Riječ je o narativnoj poeziji koju je poznati novinar objavljivao upravo na net. 
 
Gledate li Nedjeljom u dva? 

Godinama već, Aleksandar Stanković, u vrijeme obiteljskog ručka, siječe na rezance raznorazne (visoke) goste ovog nadasve dinamičnog političkog talk showa koji prati mnogobrojni auditorij širom čitave regije. Ono što je, međutim, publici godinama ostajalo nepoznato jest da Stanković o istim tim ljudima ujedno i piše. 
Narativna poezija ili forma kratke, poetizirane priče čini se idealnim formatom za ono što Stanković ima dodati o svim tim (anti)junacima naših dana koji se smjenjuju s druge strane onog njegovog famoznog stola u tv-studiju, svim tim našim, vašim, njihovim preambicioznim političarima s misijom, ''poštenim'' tajkunima, prodanim dušama, autoritarnim gradonačelnicima, državotvornim umjetnicima, zvijezdama i zvjezdicama, budućim premijerima, ratnim zločincima, ubojicama i budalama. 
Kratke priče i pjesme koje čine ovu zbirku neobičnog naziva – Igor Mandić na  mjesecu – predstavljaju krajnje logičan nastavak Stankovićevog profesionalnog interesa: sjajnu kombinaciju politike, poezije i čistog trača, ali u svemu tome postoji i čitav korpus intimistički ispisanih stihova koji govore o onom dijelu Stankovićevog života koji nije vidljiv pred kamerama. Narativne i anegdotske, samopreispitujuće, vesele ili tužne – ove pjesme, ispisane jednostavnim, neafektiranim jezikom, ponekad su savršeno jasne i s lucidnom, duhovitom poantom, ponekad, opet, teško dokučive, zatvorene u sebe i zagonetne poput zen koana.
Govoreći na izuzetno sugestivan način o svakodnevnim dramama i suštom intenzitetu svakodnevice one predstavljaju Aleksandra Stankovića kao oštroumnog opažača raznoraznih ljudskih osobitosti
 
Promocija zbirke održat će se u ponedjeljak, 29. studenog u 19 sati u Novinarskom domu.

Na njoj će sudjelovati Igor Mandić, Vlaho Bogišić, Boris Rašeta, Severina, Aleksandar Stanković te Zoran Simić kao moderator.

   U suradnji s V.B.Z.-om mi smo za najbrže čitatelje koji su točno odgovorili na postavljeno pitanje ''osigurali'' tri primjerka Stankovićeve zbirke Igor Mandić na Mjesecu, a dobitnici su...


   Monika Horvat
Marija Savić
Anamarija Galjanić


   Knjigu podižete na porti net.hr-a od srijede, 1. prosinca, radnim danom od 9 do 18 sati. (Preradovićeva 20, Zagreb)
 

Nova knjiga Aleksandra Stankovića

<para>Tjednik srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj <emphasis>Novosti</emphasis> od danas se prodaje na kioscima širom Hrvatske.</para>
<para>Osim tekstova o manjinskoj problematici, sadrži i kritičke napise o svim relevantnim političkim, društvenim i kulturnim događajima u Hrvatskoj.</para>
<para>Najnoviji, 520. broj <emphasis>Novosti</emphasis>, tiskan u nakladi od 8000 primjeraka, donosi tekstove poznatih hrvatskih i srpskih novinara.</para>
<para>Komentator Igor Mandić piše o pozicioniranju srpskog tjednika u hrvatskom medijskom prostoru, Marinko Čulić o medijskom prešućivanju hrvatskih Srba koji su pomagali Hrvatima u obrani Vukovara, Viktor Ivančić o korupcijskim aferama u Hrvatskoj, a Rastko Močnik o zastupljenosti srpske kulture u Hrvatskoj.</para>
<para>U <emphasis>Novostima</emphasis>, među ostalima, surađuju i Igor Lasić, Tanja Tagirov, Dubravko Jagatić, Jovan Hovan, Boris Rašeta i Rade Dragojević. </para>
<para>Dio tekstova pisan je hrvatskim jezikom i latinicom, a dio srpskim jezikom i ćirilicom</para>
<para>Glavni i odgovorni urednik je Rade Dragojević, a izdavač Srpsko narodno vijeće. </para>
<para>Samostalni srpski tjednik <emphasis>Novosti</emphasis> pokrenut je u prosincu 1999. kao glasilo srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, i do sada je objavljeno 520 brojeva.</para>
<para>Novine su financirane sredstvima Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske.</para>
<heading4>Prethodni članci:</heading4>
<para>
arti-200911200432006
arti-200911170248006</para>

Srpski tjednik Novosti stigao na kioske Tjednik Novosti donosi tekstove o manjinskoj problematici, a sadrži i kritičke napise o svim relevantnim političkim, društvenim i kulturnim događanjima u Hrvatskoj. 
Tjednik srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj Novosti od danas se prodaje na kioscima širom Hrvatske.
Osim tekstova o manjinskoj problematici, sadrži i kritičke napise o svim relevantnim političkim, društvenim i kulturnim događajima u Hrvatskoj.
Najnoviji, 520. broj Novosti, tiskan u nakladi od 8000 primjeraka, donosi tekstove poznatih hrvatskih i srpskih novinara.
Komentator Igor Mandić piše o pozicioniranju srpskog tjednika u hrvatskom medijskom prostoru, Marinko Čulić o medijskom prešućivanju hrvatskih Srba koji su pomagali Hrvatima u obrani Vukovara, Viktor Ivančić o korupcijskim aferama u Hrvatskoj, a Rastko Močnik o zastupljenosti srpske kulture u Hrvatskoj.
U Novostima, među ostalima, surađuju i Igor Lasić, Tanja Tagirov, Dubravko Jagatić, Jovan Hovan, Boris Rašeta i Rade Dragojević. 
Dio tekstova pisan je hrvatskim jezikom i latinicom, a dio srpskim jezikom i ćirilicom
Glavni i odgovorni urednik je Rade Dragojević, a izdavač Srpsko narodno vijeće. 
Samostalni srpski tjednik Novosti pokrenut je u prosincu 1999. kao glasilo srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, i do sada je objavljeno 520 brojeva.
Novine su financirane sredstvima Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske.
Prethodni članci:

arti-200911200432006
arti-200911170248006 

Srpski tjednik Novosti stigao na kioske

Postroll

Preroll

Preminuo Igor Mandić

PXL_020720_29418894.jpg

Kultura

Članak

HINA

IGOR MANDIĆ O DANAŠNJOJ HRVATSKOJ: 'Vraćamo se u Austro-Ugarsku. Austrija nam drži banke, a Mađarska naftu'

<para>17.05.2018., Antikvarijat Ex libris, Rijeka - Predstavljena knjiga Igora Mandica "Predsmrtni dnevnik". 
Photo: Nel Pavletic/PIXSELL</para>

#igor mandić

Preminuo novinar, pisac, antologičar, kritičar, esejist i publicist Igor Mandić

Preminuo novinar, pisac, antologičar, kritičar, esejist i publicist Igor Mandić

'Vraćamo se u Austro-Ugarsku. Austrija nam drži banke, a Mađarska naftu'

'Vraćamo se u Austro-Ugarsku. Austrija nam drži banke, a Mađarska naftu'

130.000 posjetitelja na Velesajmu potvrdilo koliko građani vole knjigu

130.000 posjetitelja na Velesajmu potvrdilo koliko građani vole knjigu

Tahir Mujičić je dobitnik književne nagrade od 100 tisuća kuna!

Tahir Mujičić je dobitnik književne nagrade od 100 tisuća kuna!

Ministrica kulture u prvom istupu pokazala zube

Ministrica kulture u prvom istupu pokazala zube

Kreće lov na najbolji hrvatski roman i 100 tisuća kuna

Kreće lov na najbolji hrvatski roman i 100 tisuća kuna

Nova knjiga Aleksandra Stankovića

Nova knjiga Aleksandra Stankovića

Srpski tjednik Novosti stigao na kioske

Srpski tjednik Novosti stigao na kioske