Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe


<para> 
Tvrtka Festo stvorila je vrlo dobar proizvod - Smart Bird (Pametna ptica), točnije robot u obliku galeba koji je toliko uvjerljiv u letu da je iz daljine gotovo nemoguće uočiti razliku od prave ptice.</para>
<para>Konstrukcija robota napravljena je od ultra-lakih materijala, te teži samo 40 dekagrama, a njime se upravlja pomoću osjetljive elektronike. Jedna od revolucionarnih činjenica u svijetu robotike, jest podatak da se krila letećeg robota ne savijaju samo gore- dolje, već i pod određenim kutevima kako bi se što realnije imitirao let ptice.</para>
<para>Robot-galeb je aerodinamički vrlo učinkovit, te čak može okretati glavu kao pravi galeb kada izvodi akrobatske okrete, te može polijetati i slijetati sam.</para>
<para>Portal Businessineconomy tako ističe da su potencijali takvog robota vrlo veliki. Naime, uz dodatak kamere i baterija koje će omogućiti prelazak većih udaljenosti robot-galeb je veliki potencijal za špijunske misije.</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="http://www.youtube.com/embed/nnR8fDW3Ilo"/>
<heading4>Vezani članak:</heading4>
<para>
arti-201101050177006</para>

Ovo je super špijun budućnosti?! Najnoviji leteći robot iz tvrtke Festo ima veliki potencijal za špijunske misije. 
 
Tvrtka Festo stvorila je vrlo dobar proizvod - Smart Bird (Pametna ptica), točnije robot u obliku galeba koji je toliko uvjerljiv u letu da je iz daljine gotovo nemoguće uočiti razliku od prave ptice.
Konstrukcija robota napravljena je od ultra-lakih materijala, te teži samo 40 dekagrama, a njime se upravlja pomoću osjetljive elektronike. Jedna od revolucionarnih činjenica u svijetu robotike, jest podatak da se krila letećeg robota ne savijaju samo gore- dolje, već i pod određenim kutevima kako bi se što realnije imitirao let ptice.
Robot-galeb je aerodinamički vrlo učinkovit, te čak može okretati glavu kao pravi galeb kada izvodi akrobatske okrete, te može polijetati i slijetati sam.
Portal Businessineconomy tako ističe da su potencijali takvog robota vrlo veliki. Naime, uz dodatak kamere i baterija koje će omogućiti prelazak većih udaljenosti robot-galeb je veliki potencijal za špijunske misije.

Vezani članak:

arti-201101050177006 VIDEO: 

VIDEO:

Ovo je super špijun budućnosti?!


<para>U ekonomskoj krizi su kompanije na oglašavanju ili štedjele ili ga potpuno ukinule, zbog čega se ta industrija nakon više godina rasta našla u tako teškoj situaciji da je došlo i do pokretanja  kampanje 'Proizvodi umiru bez reklame', kojom su mediji na nadgrobnim pločama objavili 'smrt' oglasa, piše portal <emphasis>bankamagazine.hr</emphasis>. </para>
<para>U intervjuu za <emphasis>www.banka.hr</emphasis>, Edvin Jurin, direktor agencije Weber Shandwick, koja je dio grupacije McCann Erickson u Hrvatskoj, direktor Festivala oglašavanja FESTO, Hrvatskog oglasnog zbora, te jedan od inicijatora grand PR-iksa, godišnje nagrade za dostignuća u odnosima s javnošću u Hrvatskoj, rekao je da je u 2009. tržišno komuniciranje u Hrvatskoj smanjeno od 10 do 15 posto. Recesija i njene posljedice zahvatile su sve tri sastavnice industrije tržišnog komuniciranja: oglašivače, medije i agencije, rekao je Jurin.</para>
<heading2>'Pad pada'</heading2>
<para>
Jurin kaže da oglašavanje u Hrvatskoj nije naplativ biznis. "Dobro će biti ako u 2010.  uspijemo postići slikovito rečeno 'pad pada'. U 2010. godini izgledan je ipak još jedan dodatan pad od nekih desetak posto i tek potom, korak po korak, oporavak i laganiji uzlet, koji je vjerojatniji u drugom polugodištu 2011." rekao je Jurin.</para>
<para>"To znači da je potreban istinski, a ne samo formalan redizajn niza sastavnica oglašivačke industrije. Tražit će se što funkcionalnije i učinkovitije komuniciranje, točnije rečeno, što optimalnije kombinacije medija (media mixevi) sa što mjerljivijim učincima. Osim toga, potreban je i direktniji i iskreniji pristup odnosno kontakt oglašivača sa krajnjim korisnikom na svim razinama." </para>
<heading2>Oglašavanje vrijedi 360 do 480 milijuna eura</heading2>
<para>
Jurin dodaje da je tržište vrlo transparentno kada su u pitanju elektronički mediji, kod kojih se točno mjeri gledanost, slušanost i čitanost, no da to nije slučaj kod tiskanih medija. </para>
<para>"Zapanjujući je podatak da u Hrvatskoj ima više od osam stotina registriranih različitih tiskovina, ali bez jasnog pregleda dosega i učinaka, kaže Jurin. Potrebno je objavljivanje realnih neto prihoda svih subjekata - televizija i radijskih postaja i tiskovina i agencija. Iz sada dostupnih podataka, hrvatska industrija tržišnog komuniciranja na godišnjoj razini vrijedi od 360 do 480 milijuna eura.</para>
<heading2>Predsjednički izbori test razumijevanja političke komunikacije</heading2>
<para>
Jurin je za <emphasis>bankamagazine.hr</emphasis> komentirao i oglašavanje u netom završenoj predsjedničkoj kampanji. Rekao je da su izbori bili više test razumijevanja političke komunikacije od strane samih naručitelja odnosno kandidata za predsjednika, nego basnoslovan izvor zarade za industriju tržišnog komuniciranja u cjelini. </para>
<para>"Taj test je pokazao da je za stepenicu više podignuta razina razumijevanja važnosti komuniciranja u političkom marketingu, ali ni približno u onoj mjeri u kojem je to slučaj u gospodarstvu. Kao što je i vidljivo iz samih izjava kandidata, mnogi od njih su direktno sudjelovali u kreativnom procesu svojih produciranih komunikacija, što čak jednim dijelom i mogu razumjeti jer je riječ o osobnim brendovima. No, treba znati svoju mjeru inače sve postaje kontraproduktivno i za kandidata i za njegov tim, a da o široj javnosti ne govorimo", kazao je Jurin za <emphasis>bankamagazine.hr</emphasis>.</para>

Jurin: 'Oglašavanje je postao nenaplativ biznis' Predsjednički izbori su bili više test razumijevanja političke komunikacije samih kandidata, nego basnoslovan izvor zarade za industriju oglašavanja, kojoj je naplata najveći problem. 
U ekonomskoj krizi su kompanije na oglašavanju ili štedjele ili ga potpuno ukinule, zbog čega se ta industrija nakon više godina rasta našla u tako teškoj situaciji da je došlo i do pokretanja  kampanje 'Proizvodi umiru bez reklame', kojom su mediji na nadgrobnim pločama objavili 'smrt' oglasa, piše portal bankamagazine.hr. 
U intervjuu za www.banka.hr, Edvin Jurin, direktor agencije Weber Shandwick, koja je dio grupacije McCann Erickson u Hrvatskoj, direktor Festivala oglašavanja FESTO, Hrvatskog oglasnog zbora, te jedan od inicijatora grand PR-iksa, godišnje nagrade za dostignuća u odnosima s javnošću u Hrvatskoj, rekao je da je u 2009. tržišno komuniciranje u Hrvatskoj smanjeno od 10 do 15 posto. Recesija i njene posljedice zahvatile su sve tri sastavnice industrije tržišnog komuniciranja: oglašivače, medije i agencije, rekao je Jurin.
'Pad pada'

Jurin kaže da oglašavanje u Hrvatskoj nije naplativ biznis. "Dobro će biti ako u 2010.  uspijemo postići slikovito rečeno 'pad pada'. U 2010. godini izgledan je ipak još jedan dodatan pad od nekih desetak posto i tek potom, korak po korak, oporavak i laganiji uzlet, koji je vjerojatniji u drugom polugodištu 2011." rekao je Jurin.
"To znači da je potreban istinski, a ne samo formalan redizajn niza sastavnica oglašivačke industrije. Tražit će se što funkcionalnije i učinkovitije komuniciranje, točnije rečeno, što optimalnije kombinacije medija (media mixevi) sa što mjerljivijim učincima. Osim toga, potreban je i direktniji i iskreniji pristup odnosno kontakt oglašivača sa krajnjim korisnikom na svim razinama." 
Oglašavanje vrijedi 360 do 480 milijuna eura

Jurin dodaje da je tržište vrlo transparentno kada su u pitanju elektronički mediji, kod kojih se točno mjeri gledanost, slušanost i čitanost, no da to nije slučaj kod tiskanih medija. 
"Zapanjujući je podatak da u Hrvatskoj ima više od osam stotina registriranih različitih tiskovina, ali bez jasnog pregleda dosega i učinaka, kaže Jurin. Potrebno je objavljivanje realnih neto prihoda svih subjekata - televizija i radijskih postaja i tiskovina i agencija. Iz sada dostupnih podataka, hrvatska industrija tržišnog komuniciranja na godišnjoj razini vrijedi od 360 do 480 milijuna eura.
Predsjednički izbori test razumijevanja političke komunikacije

Jurin je za bankamagazine.hr komentirao i oglašavanje u netom završenoj predsjedničkoj kampanji. Rekao je da su izbori bili više test razumijevanja političke komunikacije od strane samih naručitelja odnosno kandidata za predsjednika, nego basnoslovan izvor zarade za industriju tržišnog komuniciranja u cjelini. 
"Taj test je pokazao da je za stepenicu više podignuta razina razumijevanja važnosti komuniciranja u političkom marketingu, ali ni približno u onoj mjeri u kojem je to slučaj u gospodarstvu. Kao što je i vidljivo iz samih izjava kandidata, mnogi od njih su direktno sudjelovali u kreativnom procesu svojih produciranih komunikacija, što čak jednim dijelom i mogu razumjeti jer je riječ o osobnim brendovima. No, treba znati svoju mjeru inače sve postaje kontraproduktivno i za kandidata i za njegov tim, a da o široj javnosti ne govorimo", kazao je Jurin za bankamagazine.hr. 

Jurin: 'Oglašavanje je postao nenaplativ biznis'


<para>Osmi po redu <strong>
      <ulink url="http://www.hoz.hr/dbd/index.html">Skup propagandista</ulink>
   </strong> koji se ove godine održava u Opatiji od 18. do 21. listopada ugostit će najbolje hrvatske dizajnere i stručnjake s područja marketinga.</para>
<para>Uz ugodno druženje i prezentaciju radova u kongresnoj dvorani hotela Adriatic bit će održana predavanja i okrugli stolovi na temu interaktivnih medija, političkog, turističkog i e-marketinga te prikazani video zapisi iz hrvatskoga oglasnog vremeplova.</para>
<para>Svi prijavljeni radovi razvrstani su u sedam kategorija, i to kao tv oglas, tiskani, radijski, vanjski oglas, slogan, cjelovita kampanja i interaktivni medij.</para>
<para>A odluku o najboljim djelima donijet će u petak uvečer žiri koji čine Krešimir Purgar, Dario Vince, Mihael Goluža, Davor Bruketa, Zvonimir Stipičić i Damir Ciglar.</para>

Festo 2000. U organizaciji Hrvatskoga oglasnog zbora u opatijskom hotelu Adriatic od 18. do 21. listopada održava se osmi po redu Skup propagandista ? FESTO 2000. 
Osmi po redu 
      Skup propagandista
    koji se ove godine održava u Opatiji od 18. do 21. listopada ugostit će najbolje hrvatske dizajnere i stručnjake s područja marketinga.
Uz ugodno druženje i prezentaciju radova u kongresnoj dvorani hotela Adriatic bit će održana predavanja i okrugli stolovi na temu interaktivnih medija, političkog, turističkog i e-marketinga te prikazani video zapisi iz hrvatskoga oglasnog vremeplova.
Svi prijavljeni radovi razvrstani su u sedam kategorija, i to kao tv oglas, tiskani, radijski, vanjski oglas, slogan, cjelovita kampanja i interaktivni medij.
A odluku o najboljim djelima donijet će u petak uvečer žiri koji čine Krešimir Purgar, Dario Vince, Mihael Goluža, Davor Bruketa, Zvonimir Stipičić i Damir Ciglar. RIJEKA - 

#festo

Ovo je super špijun budućnosti?!

Ovo je super špijun budućnosti?!

Jurin: 'Oglašavanje je postao nenaplativ biznis'

Jurin: 'Oglašavanje je postao nenaplativ biznis'

Festo 2000.

Festo 2000.