Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>Ovo Sveučilište zabranilo je iranskim državljanima da se kao studeni od ovog mjeseca upisuju na nekoliko programa tehničkih i prirodnih znanosti, uključujući fiziku, elektrotehniku i računalne znanosti.</para>
<para>Nakon mnogo meteža i protesta, Sveučilište je popustilo te će ipak iranskim studenatim ponovno omogućiti upise u željene smjerove.</para>
<para>Corey Robin, koji je o ovoj zabrani objavio priču na političkom blogu <emphasis>Crooked Timber</emphasis>, rekao je da je promjena u potpunosti napravljena zbog prosvjeda i velikog pritiska medija.</para>
<para>Sveučilište je u svoju obranu objavilo da se njihova zabrana u cjelosti temelji na sankcijama američke vlade na odobravanje viza iranskim državljanima koji traže upise na točno određene vrste studijskih programa. Međutim, ovo je izgleda jedino američko sveučilište koje je pokušalo provesti ovu zabranu.</para>
<para>Sveučilište je ipak popustilo te je najavljeno da će prihvatiti iranske studente u svoje programe znanosti i inženjerstva. Odluka da se revidira ova zabrana uslijedila je nakon konzultacija sa State Departmentom i vanjskim savjetnicima.</para>
<para>"Ovaj pristup odražava dugogodišnju predanost našeg Sveučilišta širokom pristupu obrazovnim mogućnostima", rekao je Michael Malone, prorektor za istraživanja.</para>
<para>"Uvijek smo vjerovali da je isključenje učenika iz upisa u konfliktu s našim institucionalnim vrijednostima i načelima. Sada je jasno, nakon daljnjih konzultacija i rasprava, da možemo donijeti manje restriktivnu politiku."</para>
<para>Savezni zakon pod nazivom "Iran Threat Reduction and Syria Human Rights Act" iz 2012. godine zahtijeva da američki State Department uskratiti vize iranskim studentima koji se na američkim koledžima i sveučilištima žele uključiti u određena područja studija koja se odnose na energetski sektor, nuklearne znanosti, nuklearni inženjering i njima srodna područja.</para>

Američko sveučilište zabranilo iranskim studentima upise na fiziku i elektrotehniku Zabrinjavajuća politika Sveučilišta Massachusetts u Amherstu digla je mnoge na noge. 
Ovo Sveučilište zabranilo je iranskim državljanima da se kao studeni od ovog mjeseca upisuju na nekoliko programa tehničkih i prirodnih znanosti, uključujući fiziku, elektrotehniku i računalne znanosti.
Nakon mnogo meteža i protesta, Sveučilište je  popustilo te će ipak iranskim studenatim ponovno omogućiti upise u željene smjerove.
Corey Robin, koji je o ovoj zabrani objavio priču na političkom blogu Crooked Timber, rekao je da je promjena u potpunosti napravljena zbog prosvjeda i velikog pritiska medija.
Sveučilište je u svoju obranu objavilo da se njihova zabrana u cjelosti temelji na sankcijama američke vlade na odobravanje viza iranskim državljanima koji traže upise na točno određene vrste studijskih programa. Međutim, ovo je izgleda jedino američko sveučilište koje je pokušalo provesti ovu zabranu.
Sveučilište je ipak popustilo te je najavljeno da će prihvatiti iranske studente u svoje programe znanosti i inženjerstva. Odluka da se revidira ova zabrana uslijedila je nakon konzultacija sa State Departmentom i vanjskim savjetnicima.
"Ovaj pristup odražava dugogodišnju predanost našeg Sveučilišta širokom pristupu obrazovnim mogućnostima", rekao je Michael Malone, prorektor za istraživanja.
"Uvijek smo vjerovali da je isključenje učenika iz upisa u konfliktu s našim institucionalnim vrijednostima i načelima. Sada je jasno, nakon daljnjih konzultacija i rasprava, da možemo donijeti manje restriktivnu politiku."
Savezni zakon pod nazivom "Iran Threat Reduction and Syria Human Rights Act" iz 2012. godine zahtijeva da američki State Department uskratiti vize iranskim studentima koji se na američkim koledžima i sveučilištima žele uključiti u određena područja studija koja se odnose na energetski sektor, nuklearne znanosti, nuklearni inženjering i njima srodna područja. 

Američko sveučilište zabranilo iranskim studentima upise na fiziku i elektrotehniku

<para>Samo lani poslodavci su tražili 308 radnika tog profila, a u ponudi ih je bilo tek 169. Međutim, u stvarnosti potražnja za tim profilom kadra daleko je veća, jer kako pojašnjava predstojnica riječkog HZZ-a Jadranka Tomašić, potražnja za deficitarnim zanimanjima često nije evidentirana.</para>
<heading2>'Lov' započinje na fakultetima</heading2>
<para>
Uobičajena je praksa da poslodavci zaobilaze Zavod i "regrutacija" kadra vrši se već na samom fakultetu.</para>
<para>"Poslodavci nisu obavezni raspisivati natječaje preko nas i najčešće već imaju saznanja o deficitarnosti traženih kadrova te vrlo često do tih kadrova dolaze u suradnji s obrazovnim ustanovama, odnosno školama i fakultetima. Treba napomenuti i da broj slobodnih radnih mjesta koje su poslodavci prijavili HZZ-u PU-u Rijeka čini samo dio ukupne potražnje za radnom snagom na tržištu rada", kaže Tomašić za <emphasis>
 <ulink url="http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/S-faksa-ravno-na-posao-Ovo-su-zanimanja-koja-se-ne-moraju-bojati-burze-rada">Novi list</ulink>
 </emphasis>.</para>
<heading2>Traženi i u inozemstvu
</heading2>
<para>Činjenicu da studenti Tehničkog fakulteta sa studija idu direktno na posao potvrđuje i dekan prof. dr. Goran Turkalj te ističe kako studenti nerijetko rade već za vrijeme studija, a jednako su traženi i unutar i izvan hrvatskih granica. Po završetku studija rado ih prihvaćaju sve države zapadne Europe, no i za vrijeme studija rade u inozemstvu. Jedan od takvih primjera suradnja je s jednom od najvećih svjetskih tvrtki u području metalne industrije, talijanskim Danieliem, gdje riječki studenti odrađuju projekte, ali i svoje diplomske radove.</para>
<heading2>Traženi i socijalni radnici</heading2>
<para>
Nisu samo diplomanti Tehničkog fakulteta ti koji su na tržištu rada iznimno traženi, jer i diplomirani inženjeri biologije i biotehnike, diplomirani inženjeri farmakologije, biokemije i srodni stručnjaci te magistri farmacije i diplomirani socijalni radnici, kao i učitelji djece s razvojnim teškoćama spadaju u kategoriju iznimno traženog kadra.</para>

Ovo su zanimanja koja se ne moraju bojati burze rada Studije Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci godišnje u prosjeku završi tristotinjak studenata i nitko od njih nikada ne vidi burzu rada. 
Samo lani poslodavci su tražili 308 radnika tog profila, a u ponudi ih je bilo tek 169. Međutim, u stvarnosti potražnja za tim profilom kadra daleko je veća, jer kako pojašnjava predstojnica riječkog HZZ-a Jadranka Tomašić, potražnja za deficitarnim zanimanjima često nije evidentirana.
'Lov' započinje na fakultetima

Uobičajena je praksa da poslodavci zaobilaze Zavod i "regrutacija" kadra vrši se već na samom fakultetu.
"Poslodavci nisu obavezni raspisivati natječaje preko nas i najčešće već imaju saznanja o deficitarnosti traženih kadrova te vrlo često do tih kadrova dolaze u suradnji s obrazovnim ustanovama, odnosno školama i fakultetima. Treba napomenuti i da broj slobodnih radnih mjesta koje su poslodavci prijavili HZZ-u PU-u Rijeka čini samo dio ukupne potražnje za radnom snagom na tržištu rada", kaže Tomašić za 
      Novi list
   .
Traženi i u inozemstvu

Činjenicu da studenti Tehničkog fakulteta sa studija idu direktno na posao potvrđuje i dekan prof. dr. Goran Turkalj  te ističe kako studenti nerijetko rade već za vrijeme studija, a jednako su traženi i unutar i izvan hrvatskih granica. Po završetku studija rado ih prihvaćaju sve države zapadne Europe, no i za vrijeme studija rade u inozemstvu. Jedan od takvih primjera suradnja je s jednom od najvećih svjetskih tvrtki u području metalne industrije, talijanskim Danieliem, gdje riječki studenti odrađuju projekte, ali i svoje diplomske radove.
Traženi i socijalni radnici

Nisu samo diplomanti Tehničkog fakulteta ti koji su na tržištu rada iznimno traženi, jer i diplomirani inženjeri biologije i biotehnike, diplomirani inženjeri farmakologije, biokemije i srodni stručnjaci te magistri farmacije i diplomirani socijalni radnici, kao i učitelji djece s razvojnim teškoćama spadaju u kategoriju iznimno traženog kadra. 

Ovo su zanimanja koja se ne moraju bojati burze rada

<para>BBC-eva analiza temeljena na podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, koja obrađuje informacije iz 34 zemlje svijeta, "izbacila" je dvadeset već godinama najtraženijih profesija. Na samom vrhu ljestvice su medinske sestre. </para>
<para>Iza sestara, u svijetu su osobito na cijeni inženjeri s područja elektrotehnike, strojarstva, građevinarstva, kemije i industrije. U osamnaest zemalja s OECD-ovog popisa izuzetno su traženi i liječnici.</para>
<para>Vrlo tražena zanimanja su i stručnjaci informatičkih tehnologija i programeri svih vrsta. Na listi najtraženijih nalaze se i farmaceuti i računovođe, radiolozi, a zanimljivo je da su u svim skandinavskim zemljama, kao i u Kanadi i na Novom Zelandu, traženi psiholozi i zubari. Među najtraženije profesije spadaju i psihoterapeuti, posebice oni s kliničkim iskustvom. U nešto manjem broju zemalja traženi su i audiolozi te kuhari. </para>
<heading2>Medicinskih sestara premalo, potplaćene su i umorne</heading2>
<para>
No paradoksalno, većina ovih profesija koja je u inozemstvu na cijeni, u Hrvatskoj je ili potplaćena ili još gore, mnogi stručnjaci te vrste ne mogu pronaći posao. Takva diskrepancija najvidljivija je na primjeru medicinskih sestara, kojih, kako je procijenila za <emphasis>Novi list</emphasis>
 Ana Ljubas, predsjednica Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara i glavna sestra Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb, na Zavodu za zapošljavanje trenutno ima oko 2.000. </para>
<para>"Ulaskom u Europsku uniju bojim se da će se dogoditi još značajniji odljev sestara. Zbog manjka sestara u našem zdravstvenom sustavu, sestre su umorne, a o malim primanjima da i ne govorimo", kazala je Ljubas.</para>

Zanimanja koja su najtraženija u inozemstvu, a Hrvati su u njima dobri Dok nezaposlenost u Hrvatskoj i dalje raste, sve je veći broj onih koji očekuju ulazak u EU kako bi im traženje posla u inozemstvu bilo lakše. 
BBC-eva analiza temeljena na podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, koja obrađuje informacije iz 34 zemlje svijeta, "izbacila" je dvadeset već godinama najtraženijih profesija. Na samom vrhu ljestvice su medinske sestre. 
Iza sestara, u svijetu su osobito na cijeni inženjeri s područja elektrotehnike, strojarstva, građevinarstva, kemije i industrije. U osamnaest zemalja s OECD-ovog popisa izuzetno su traženi i liječnici.
Vrlo tražena zanimanja su i stručnjaci informatičkih tehnologija i programeri svih vrsta. Na listi najtraženijih nalaze se i farmaceuti i računovođe, radiolozi, a zanimljivo je da su u svim skandinavskim zemljama, kao i u Kanadi i na Novom Zelandu, traženi psiholozi i zubari. Među najtraženije profesije spadaju i psihoterapeuti, posebice oni s kliničkim iskustvom. U nešto manjem broju zemalja traženi su i audiolozi te kuhari. 
Medicinskih sestara premalo, potplaćene su i umorne

No paradoksalno, većina ovih profesija koja je u inozemstvu na cijeni, u Hrvatskoj je ili potplaćena ili još gore, mnogi stručnjaci te vrste ne mogu pronaći posao. Takva diskrepancija najvidljivija je na primjeru medicinskih sestara, kojih, kako je procijenila za Novi list
   Ana Ljubas, predsjednica Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara i glavna sestra Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb, na Zavodu za zapošljavanje trenutno ima oko 2.000. 
"Ulaskom u Europsku uniju bojim se da će se dogoditi još značajniji odljev sestara. Zbog manjka sestara u našem zdravstvenom sustavu, sestre su umorne, a o malim primanjima da i ne govorimo", kazala je Ljubas. 

Zanimanja koja su najtraženija u inozemstvu, a Hrvati su u njima dobri

<para> 
I ovoga puta za jedinstvenu party atmosferu u Kašini brinu se najkvalitetniji hrvatski DJ-i. </para>
<para>
 Mary, jedan od najpoznatijih domaćih dj-a, tehnički savršen, istančanog glazbenog ukusa sa prepoznatljivim hipnotičnim i moćnim zvukom svojih setova. </para>
<para>
 Ivan Komlinović, veliki zaljubljenik u elektronsku glazbu i zasluženo jedno od vodećih imena hrvatske techno scene. </para>
<para>
 Mr. DJ Dario najveća hrvatska underground legenda, virtuoz na gramofonima, devedesetih godina bio je predvodnik party scene i do danas je ostao jedan od najtraženijih domaćih DJ-a.</para>
<para>Ne propustite još jedan nezaboravan tulum u fenomenalnom ambijentu kluba Mungos! </para>
<para>
 Ulaz je 30 kn do ponoći, a 50 kn poslije.</para>

Kultni hram elektronske glazbe opet partija! Kulturno- glazbena udruga Elektrotehnika u subotu, 12. lipnja zbog velikog interesa i odličnih reakcija priređuje treći po redu ovosezonski party u klubu Mungos. 
 
I ovoga puta za jedinstvenu party atmosferu u Kašini brinu se najkvalitetniji hrvatski DJ-i. 

   Mary, jedan od najpoznatijih domaćih dj-a, tehnički savršen, istančanog glazbenog ukusa sa prepoznatljivim hipnotičnim i moćnim zvukom svojih setova. 

   Ivan Komlinović, veliki zaljubljenik u elektronsku glazbu i zasluženo jedno od vodećih imena hrvatske techno scene. 

   Mr. DJ Dario najveća hrvatska underground legenda, virtuoz na gramofonima, devedesetih godina bio je predvodnik party scene i do danas je ostao jedan od najtraženijih domaćih DJ-a.
Ne propustite još jedan nezaboravan tulum u fenomenalnom ambijentu kluba Mungos! 

   Ulaz je 30 kn do ponoći, a 50 kn poslije. 

#elektrotehnika

Američko sveučilište zabranilo iranskim studentima upise na fiziku i elektrotehniku

Američko sveučilište zabranilo iranskim studentima upise na fiziku i elektrotehniku

Ovo su zanimanja koja se ne moraju bojati burze rada

Ovo su zanimanja koja se ne moraju bojati burze rada

Zanimanja koja su najtraženija u inozemstvu, a Hrvati su u njima dobri

Zanimanja koja su najtraženija u inozemstvu, a Hrvati su u njima dobri

Kultni hram elektronske glazbe opet partija!

Kultni hram elektronske glazbe opet partija!