Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>IGH je, kako stoji u obavijesti Zagrebačkoj burzi, s dvije poznate svjetske građevinske kompanije, američkim Bechtel Internationalom i turskom Enkom, zaključio ugovor o projektiranju na autocesti Morinë–Merdare u Republici Kosovo.</para>
<para>Ukupna vrijednost ugovora, prenosi <emphasis>Business.hr</emphasis>, iznosi 4.270.864 eura, odnosno oko 31 milijun kuna.</para>
<para>Inače, IGH bi u četvrtak trebao objaviti konsolidirane i revidirane rezultate poslovanja za 2009. godinu, te za prvo tromjesečje ove godine.</para>
<heading4>Prethodni članci:</heading4>
<para>
arti-201003020718006
arti-201004280364006
arti-201003240351006</para>

i Bechtel projektiraju autocestu na Kosovu Institut IGH obavijestio je u četvrtak Zagrebačku burzu o sklopljenom poslu projektiranja autoceste Morinë–Merdare na Kosovu. Ukupna vrijednost posla iznosi oko 31 milijun kuna. 
IGH je, kako stoji u obavijesti Zagrebačkoj burzi, s dvije poznate svjetske građevinske kompanije, američkim Bechtel Internationalom i turskom Enkom, zaključio ugovor o projektiranju na autocesti Morinë–Merdare u Republici Kosovo.
Ukupna vrijednost ugovora, prenosi Business.hr, iznosi 4.270.864 eura, odnosno oko 31 milijun kuna.
Inače, IGH bi u četvrtak trebao objaviti konsolidirane i revidirane rezultate poslovanja za 2009. godinu, te za prvo tromjesečje ove godine.
Prethodni članci:

arti-201003020718006
arti-201004280364006
arti-201003240351006 IGH 

i Bechtel projektiraju autocestu na Kosovu

<para> 
arti-201004060037006''Pa mi smo potjerali Bechtel i niz drugih moćnih ino-izvođača na autocestama usprkos pritiscima njihovih veleposlanstava da to ne činimo. Nismo se dakle libili ići u raskide ugovora gdje smo god procijenili da su oni štetni, no ne sjećam se da su to činile i HDZ-ove Vlade'', rekao je SDP-ovac Slavko Linić čije se ime u javnosti spominje kao osobe koja najviše zna o ''slučaju Daimler''.</para>
<para>Linić tvrdi da njemu mito nije nuđeno, a i da je, tvrdi ''da ga ne bi primio'', piše <emphasis>Jutarnji list</emphasis>.</para>
<para>arti-201004020044006''Koliko se sjećam na neposrednu pogodbu išli smo jer je javni natječaj bio poništen i to iz razloga jer ponuđači koji su se javili nisu udovoljavali uvjetima. No natječaj nije raspisala vlada nego jedno od nadležnih ministarstava. Sumnjam da je ugovor sklopljen u vrijeme tehničke vlade, u to smo vrijeme koliko se sjećam donijeli jedino odluku o pokretanju stečaja nad Viktor Lencem i isplate jedne plaće radnicima brodogradilišta'', rekao je Linić.</para>
<para>Dodaje da o ''aferi Daimler''' zna samo ono što čita u medijima, te da ga nikada nitko iz pravosuđa nije pozvao niti pitao o tom poslu.</para>
<para>arti-201004020361006''Očekujem da će Uskok i državno odvjetništvo taj slučaj temeljito istražiti i izići s imenima. Ja mito nisam primio niti mi je ikada dok sam bio na izvršnoj funkciji u Vladi bilo tko izravno ili neizravno novac nudio. Bilo je pritisaka iz veleposlanstava čija je gospodarska diplomacija za razliku od naše itekako aktivna, žestoko su se zalagali i za najsitnije poslove svojih tvrtki u Hrvatskoj'', rekao je Linić za <emphasis>Jutarnji list</emphasis>.</para>
<heading4>Prethodni članak:</heading4>
<para>
arti-201003290320006</para>

Linić mito nije vidio, niti ga je primio 'Ako je posao s Daimlerom bio tako loš, ako je kako tvrde HDZ-ovci bilo sumnji u transparentnost tog ugovora, zašto ga nisu raskinuli? 
 
arti-201004060037006''Pa mi smo potjerali Bechtel i niz drugih moćnih ino-izvođača na autocestama usprkos pritiscima njihovih veleposlanstava da to ne činimo. Nismo se dakle libili ići u raskide ugovora gdje smo god procijenili da su oni štetni, no ne sjećam se da su to činile i HDZ-ove Vlade'', rekao je SDP-ovac Slavko Linić čije se ime u javnosti spominje kao osobe koja najviše zna o ''slučaju Daimler''.
Linić tvrdi da njemu mito nije nuđeno, a i da je, tvrdi ''da ga ne bi primio'', piše Jutarnji list.
arti-201004020044006''Koliko se sjećam na neposrednu pogodbu išli smo jer je javni natječaj bio poništen i to iz razloga jer ponuđači koji su se javili nisu udovoljavali uvjetima. No natječaj nije raspisala vlada nego jedno od nadležnih ministarstava. Sumnjam da je ugovor sklopljen u vrijeme tehničke vlade, u to smo vrijeme koliko se sjećam donijeli jedino odluku o pokretanju stečaja nad Viktor Lencem i isplate jedne plaće radnicima brodogradilišta'', rekao je Linić.
Dodaje da o ''aferi Daimler''' zna samo ono što čita u medijima, te da ga nikada nitko iz pravosuđa nije pozvao niti pitao o tom poslu.
arti-201004020361006''Očekujem da će Uskok i državno odvjetništvo taj slučaj temeljito istražiti i izići s imenima. Ja mito nisam primio niti mi je ikada dok sam bio na izvršnoj funkciji u Vladi bilo tko izravno ili neizravno novac nudio. Bilo je pritisaka iz veleposlanstava čija je gospodarska diplomacija za razliku od naše itekako aktivna, žestoko su se zalagali i za najsitnije poslove svojih tvrtki u Hrvatskoj'', rekao je Linić za Jutarnji list.
Prethodni članak:

arti-201003290320006 

Linić mito nije vidio, niti ga je primio

<para>Šest afera koje se vežu uz bivšeg premijera Ivu Sanadera, a na koje još uvijek nemamo konkretne i jasne odgovore, objavila je <emphasis>Slobodna Dalmacija</emphasis>.</para>
<para>Prva je afera s Hypo bankom, odnosno spominjanje Sanadera kao posrednika u sređivanju kredita austrijske Hypo banke od četiri milijuna tadašnjih DEM-a Miroslavu Kutli 1996. godine. Bivša Kutlina tajnica je zamjeniku državnog odvjetnika ispričala kako je među gazdine papire u to vrijeme arhivirala priznanicu s naznakom "Prilažem gotovinsku isplatu od 800 tisuća DEM gosp. Sanaderu – Hypo", te napomenula da bankovni činovnici nisu primali provizije.</para>
<para>Drugo je stjecanje kuće u Kozarčevoj 21, koja broji četiri stana. Tri stana Sanader je navodno kupio uz pomoć ženine rodbine, ali četvrti je stan najsumnjiviji budući da je u nekoliko dana stan iseljen i izbrisan iz evidencije gradskih stanova. Vesna Škare-Ožbolt je kao jedan od razloga svojedobne smjene s funkcije ministrice pravosuđa navodila nezatvaranje toga sudskog predmeta, piše <emphasis>Slobodna</emphasis>.</para>
<para>
 Afera Bechtel je treće pitanje koje bi trebao razjasniti bivši premijer. To je jedna od prvih afera koja je isplivala nakon preuzimanja vlasti 2004. godine, a tiče se pokušaja izravne pogodbe s američkim Bechtelom da izgradi dionicu autoceste Zagreb – Dugopolje, vrijednu 1,5 milijardi kuna.</para>
<para>Četvrta je po redu afera Brodosplit. Nakon što je na funkciju direktora škvera, uz pomoć Siniše Poljaka, došao Goran Vukasović, 2005. je s četiri tvrtke kćeri njemačke kompanije Vessels, sa sjedištima na Cipru, potpisao ugovore o gradnji četiri nova tankera.</para>
<para>Nadzorni odbor na čelu s Brankom Vukelićem nije reagirao na postojanje bolje ponude, kao ni na činjenicu da su, na temelju pobočnih pisama potpisanih uz ugovor, gotovo dva milijuna dolara morala s računa splitskog škvera biti vraćena na Cipar. Na kriminal je Hrvatsku upozorio austrijski Interpol 2006., nakon što je otkrivena sumnjiva uplata od četiri milijuna eura s Cipra na račun u Grazu, čiji je jedini ovlaštenik hrvatski državljanin Drago Maček. Sanader je na sve smijenio prijatelja Sinišu Poljaka s mjesta zamjenika predsjednika Nadzornog odbora škvera. </para>
<para>Peta afera, ona s Plivom i Veronom, izbila je 2006., kad se otkrilo da su Sanader, Miomir Žužul i Željko Čović boravili u istome hotelu u Veroni i išli na operu, na isti dan kad se tamo dogovarala prodaja dionica Plive američkoj kompaniji Barr. Iako su tvrdili da je put bio privatan i da je otkrivena činjenica slučajnost, Sanader javnosti nikad nije predočio hotelski račun koji je navodno sam platio. Kasnije je otkriveno da je Pliva na ime troškova preuzimanja i integracije s američkim Barrom platila nevjerojatnih 112 milijuna dolara. </para>
<para>Posljednja, šesta u nizu je afera s Podravkom, odnosno izdavanje kredita od 65 milijuna kuna splitskom SMS-u. Uhićeni direktor Darko Marinac na samom početku je rekao kako je kredit izdan na traženje Damira Polančeca, od kojeg je to, pak, tražio upravo Sanader kako bi pomogao svom prijatelju i vlasniku SMS-a Srđanu Mladiniću.</para>
<heading4>Prethodni članci:</heading4>
<para>
arti-200910220205006
arti-200912020150006</para>

Šest pitanja koja treba postaviti Sanaderu Nakon Mesićeva poziva USKOK-u da ispita bivšeg premijera Sanadera vezano za prodaju Ine MOL-u, nije naodmet podsjetiti i na druge afere u kojima se spominjalo Sanaderovo ime. 
Šest afera koje se vežu uz bivšeg premijera Ivu Sanadera, a na koje još uvijek nemamo konkretne i jasne odgovore, objavila je Slobodna Dalmacija.
Prva je afera s Hypo bankom, odnosno spominjanje Sanadera kao posrednika u sređivanju kredita austrijske Hypo banke od četiri milijuna tadašnjih DEM-a Miroslavu Kutli 1996. godine. Bivša Kutlina tajnica je zamjeniku državnog odvjetnika ispričala kako je među gazdine papire u to vrijeme arhivirala priznanicu s naznakom "Prilažem gotovinsku isplatu od 800 tisuća DEM gosp. Sanaderu – Hypo", te napomenula da bankovni činovnici nisu primali provizije.
Drugo je stjecanje kuće u Kozarčevoj 21, koja broji četiri stana. Tri stana Sanader je navodno kupio uz pomoć ženine rodbine, ali četvrti je stan najsumnjiviji budući da je u nekoliko dana stan iseljen i izbrisan iz evidencije gradskih stanova. Vesna Škare-Ožbolt je kao jedan od razloga svojedobne smjene s funkcije ministrice pravosuđa navodila nezatvaranje toga sudskog predmeta, piše Slobodna.

   Afera Bechtel je treće pitanje koje bi trebao razjasniti bivši premijer. To je jedna od prvih afera koja je isplivala nakon preuzimanja vlasti 2004. godine, a tiče se pokušaja izravne pogodbe s američkim Bechtelom da izgradi dionicu autoceste Zagreb – Dugopolje, vrijednu 1,5 milijardi kuna.
Četvrta je po redu afera Brodosplit. Nakon što je na funkciju direktora škvera, uz pomoć Siniše Poljaka, došao Goran Vukasović, 2005. je s četiri tvrtke kćeri njemačke kompanije Vessels, sa sjedištima na Cipru, potpisao ugovore o gradnji četiri nova tankera.
Nadzorni odbor na čelu s Brankom Vukelićem nije reagirao na postojanje bolje ponude, kao ni na činjenicu da su, na temelju pobočnih pisama potpisanih uz ugovor, gotovo dva milijuna dolara morala s računa splitskog škvera biti vraćena na Cipar. Na kriminal je Hrvatsku upozorio austrijski Interpol 2006., nakon što je otkrivena sumnjiva uplata od četiri milijuna eura s Cipra na račun u Grazu, čiji je jedini ovlaštenik hrvatski državljanin Drago Maček. Sanader je na sve smijenio prijatelja Sinišu Poljaka s mjesta zamjenika predsjednika Nadzornog odbora škvera. 
Peta afera, ona s Plivom i Veronom, izbila je 2006., kad se otkrilo da su Sanader, Miomir Žužul i Željko Čović boravili u istome hotelu u Veroni i išli na operu, na isti dan kad se tamo dogovarala prodaja dionica Plive američkoj kompaniji Barr. Iako su tvrdili da je put bio privatan i da je otkrivena činjenica slučajnost, Sanader javnosti nikad nije predočio hotelski račun koji je navodno sam platio. Kasnije je otkriveno da je Pliva na ime troškova preuzimanja i integracije s američkim Barrom platila nevjerojatnih 112 milijuna dolara. 
Posljednja, šesta u nizu je afera s Podravkom, odnosno izdavanje kredita od 65 milijuna kuna splitskom SMS-u. Uhićeni direktor Darko Marinac na samom početku je rekao kako je kredit izdan na traženje Damira Polančeca, od kojeg je to, pak, tražio upravo Sanader kako bi pomogao svom prijatelju i vlasniku SMS-a Srđanu Mladiniću.
Prethodni članci:

arti-200910220205006
arti-200912020150006 

#bechtel

i Bechtel projektiraju autocestu na Kosovu

i Bechtel projektiraju autocestu na Kosovu

Linić mito nije vidio, niti ga je primio

Linić mito nije vidio, niti ga je primio

Šest pitanja koja treba postaviti Sanaderu

Šest pitanja koja treba postaviti Sanaderu