No, kako bismo stvari stavili u realniju perspektivu i sagledali je li sve tako pozitivno analizirali smo podatke unazad četiri godine po najznačajnijim kategorijama kako bismo vidjeli dugoročnije trendove pa pogledajmo do kojih zaključaka je došao Oryx.
Najzastupljeniji prekršaji su već tradicionalno oni vezani uz nepridržavanje propisane brzine. Iako je broj ukupnih prekršaja vezanih uz brzinu zanemarivo manji u odnosu na prethodnu godinu, detaljnijom analizom utvrđeno je kako je broj prekršaja u naseljenim mjestima smanjen za 3,3%, no istovremeno broj prekršaja izvan naselja bilježi veliki rast od 9,7% što je zabrinjavajući podatak.
Porazna statistika
Isto tako ne ohrabruje niti činjenica kako je broj prolazaka kroz crveno svjetlo na semaforu porastao 16,8% u odnosu na isto razdoblje protekle godine, a posebno brine podatak kako unazad tri godine imamo drastičan rast slučajeva upravljanja vozilom za vrijeme dok je vozačka dozvola oduzeta ili pod zaštitom mjere zabrana upravljanja. Naime takvi prekršaji su porasli ukupno više od dva i pol puta u tri godine te ih je samo lani zabilježeno ukupno čak 4.456.
I dalje je izražen problem vožnje pod utjecajem alkohola. Unazad četiri godine broj takvih prekršaja narastao je 10,6% te je gotovo 40 tisuća ljudi uhvaćeno u vožnji u alkoholiziranom stanju.
Suvremeni način života uzima danak i u ovom segmentu te od 2010.g. naovamo bilježimo konstantan i značajan rast prekršaja vezanih uz korištenje mobitela za vrijeme vožnje te se u tom periodu bilježi rast od čak 57%. Broj prekršaja koji oscilira sa rastovima i padovima kroz godine je onaj vezan uz korištenje sigurnosnog pojasa te je njihov broj prošle godine porastao za gotovo 7%. U rastu su i prekršaji vezani uz tehnički neispravna vozila te vožnju bez upaljenih svjetala.
Uredno parkiramo i i više koristimo kacige
Ono što ohrabruje s druge strane je da se drastično smanjio broj prekršaja vožnje bez položenog ispita koji je smanjen sa 12.310 u 2012. na 5.644 u 2013.g. te sve veća svjesnost motorista o upotrebi zaštitne kacige koja je rezultirala smanjenjem navedenih prekršaja za više od 37% unazad tri godine.
Također valja spomenuti kako Hrvati parkiraju sve urednije te unazad tri godine bilježimo pad od gotovo 9% što je zasigurno djelomično i posljedica sve većeg broja nadzornih kamera koji uzrokuje veći oprez kod vozača.
Kao što je vidljivo iz analize, unatoč značajnim naporima prvenstveno u represivnom smislu, broj onih prekršaja koji mogu rezultirati fatalnim posljedicama je u većem dijelu i dalje nepromijenjen odnosno čak u porastu.
To samo dokazuje kako represija ima smisla samo ako se kombinira sa prevencijom koja se postiže kroz edukaciju vozača, počevši od autoškola pa do specijaliziranih centara za edukaciju vozača.
