Čak i ako mislite da ste izbrisali neku neugodnu fotografiju ili tweet, šanse da netko negdje može pronaći kopiju postoje čak i godinama kasnije.
"Nedostatak dugmeta za brisanje na internetu je značajan problem. Postoji vrijeme kad je brisanje prava stvar", rekao je Schmidt sudionicima predavanja na Sveučilištu New York, a prenosi CNET.
Koristio je primjer osobe koja je počinila kazneno djelo kao maloljetnik i čiji su podaci o tome ostali zapisani negdje na internetu do vremena punoljetnosti. Ti podaci mogu tu osobu onemogućavati primjerice u pronalaženju posla.
Stav Erica Schmidta o privatnosti podosta se izmijenio u posljednjih nekoliko godina. Godine 2009. on je manje-više odbacio privatnost izjavivši u intervjuu za CNBC: "Ako ne biste željeli da itko sazna za nešto što radite, kao prvo, možda to ne biste trebali raditi."
Tom je prilikom priznao da postoje određeni slučajevi kad je ova divovska kompanija prisiljena otkriti osobne podatke korisnika.
"Ako vam zaista treba takva vrsta privatnosti, realnost je da tražilice – uključujući i Google – zadržavaju ove informacije neko određeno vrijeme", rekao je tada Schmidt dodavši da su "sve te informacije dostupne vlastima".
Porazna je činjenica da većina korisnika interneta uopće nema nikakvu predodžbu o tome koliku količinu podataka o njima posjeduje Google. Milijuni i milijuni upita svakodnevno obasipaju ovu tražilicu. Uz tražene pojmove, tu su još i razmijenjeni e-mailovi, fotografije na servisu Picasa, dokumenti na Google Documents, bilješke u Kalendaru, blogovi, You Tube... itd.
U svojoj novoj knjizi The New Digital Age Schmidt ne samo da vjeruje u privatnost, nego također smatra da je vrijedno boriti se za nju.
U intervjuu koji je dao prošli tjedan za PBS NewsHour, Schmidt je rekao: "Privatnost postaje sve važnija u ovom novom međusobno povezanom svijetu jer trebamo privatnost... Mislim da se trebate boriti za nju."
Štoviše, Schmidt smatra da ljudi trebaju ustati i glasno reći: "Ne želim da vlada njuška oko mene zbog ovog ili onog razloga."
