U nutiricionizmu već dugo vlada mišljenje da unos previše zasićenih masti u organizam povećava raznu kolesterola, a time i rizik od srčanih i krvožilnih bolesti. Ukoliko pratite trendove pa u svoju jutarnju kavu dodajete žličicu kokosovog ulja, prilično smo sigurni da unosite više od preporučene doze zasićenih masnoća (20 grama dnevno za žene, a 30 za muškarce). Preporučena ukupna količina masti je oko 60 grama na dan.
Zbog čega se onda u nekim dijetama zagovara pojačana konzumacija masnoća (primjerice u ketogenoj i paleo prehrani)? Među dijelom nutricinista postoji mišljenje da okidač za kardiovaskularne bolesti nisu zasićene masnoće, nego upalni procesi u tijelu zbog čega su masnoće dozvoljene, a šećer treba izbaciti.
S druge strane, Lynne Garton, britanska nutricionistica i dijetetičarka upozorava kako su trendovi koji trenutno vladaju, a potiču pojačano konzumiranje masnoća, opasni.
"Nekoliko studija pokazalo je direktnu vezu između zasićenih masti i srčanih bolesti", kaže Garton za BBC te savjetuje da se unos zasićenih masti reducira i umjesto njih počne konzumirati više nezasićenih masnoća.
(FOTO: Pexels)
Garton svoju preporuku temelji na nekoliko znanstvenih istraživanja. U jednoj studiji, kada je 5% kalorija iz zasićenih masti zamijenjeno jednakim brojem kalorija iz polinezasićenih masti (kao što su losos, suncokretovo ulje, orašasti plodovi i sjemenke) ili mononezasićenih masti (kao što su masnoće iz maslinovog i repičinog ulja), rizik smrtnosti smanjio se za 19 posto, odnosno 12 posto. Obje vrste dobrih zamjenskih masnoća smanjile su rizik od srčanog udara.
No, kada su zasićene masti zamijenili šećeri (proizvodi sa smanjenim udjelom masti) i rafinirani ugljikohidrati poput bijelog brašana, rizik od srčanog udara ponovno se povećao. Naime na javno zdravstvene kampanje za smanjivanje unosa masnoća u organizam, reagirala je industrija plasirajući na tržište cijelu paletu namirnica sa smanjenim udjelom masti, ali povećanim udjelom šećera koji se pokazao još opasnijim za zdravlje. Masnoće su u svakom slučaju bolje od šećera, no s njima treba umjereno.
Ne treba zanemariti ni činjenicu da su neke zasićene masne kiseline poput stearinske, koja čini gotovo polovicu zasićenih masti u tamnoj čokoladi manje štetne od drugih. Stearinska masna kiselina ne podiže loš kolesterol u organizmu.
No s druge strane, čokolada sadrži i palimitinsku masnu kiselinu koja utječe na povećanje kolesterola, stoga je ipak bolje zadržati se na jednom redu čokolade, a ne pojesti cijelu.
Na koncu, najbolji savjet kojim se možemo voditi kada je u pitanju prehrana i unos masnoća, je jesti raznoliko i slušati organizam. Ne fokusirati se na kalorije, nego voditi računa o nutritivnim vrijednostima namirnica.
Pročitajte još:
