Nakon udara inflacije koja je označila početak 2008. i koja je bila svojevrsna uvertira u recesiju i ekonomsku krizu, Hrvatska se nalazi pred novom opasnošću – deflacijom, upozoreno je na konferenciji za novinare Hrvatske udruge poslodavaca.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od srpnja 2009. kontinuirano pada promet u trgovini na malo, ali i cijene proizvoda.
"Podaci ukazuju da je došlo do vrlo velikog pada cijena, posebno nakon što su polovicom prošle godine uvedeni krizni porez i povećana stopa PDV-a, što je pritisnulo trgovce i proizvođače. Nešto se mora učiniti", rekao je predsjednik HUP-a Damir Kuštrak ističući da je po pitanju spašavanja gospodarstva Vladin Fond tek kap u moru.
"Inflacija i deflacija su 'prirodne' katastrofe gospodarstva svake zemlje. Ako bismo rekli da je inflacija veliki potres, deflacija je plimni val – cunami koji nastaje nakon potresa i ponekad ima katastrofalne posljedice", bio je slikovit Kuštrak.
Kako bi se izbjegao deflacijski udar, HUP od Vlade traži da hitno ukine tzv. krizni porez na plaće i mirovine, stopu PDV-a s 23 vrati na 22 posto i umanji doprinosi na plaće kako bi se poboljšala konkurentnost domaćih tvrtki. Kažu da će pad prihoda od poreza na dobit biti veći od prihoda koji će se ubrati od kriznog poreza.
Predsjednik Uprave Magme Goranko Fižulić smatra da ključ oporavka leži u povećanju osobne potrošnje.
"Vraćanje PDV-a na 22 posto, ukidanje kriznog poreza te dodatno stimuliranje prodaje stanova pozitivno bi utjecalo na povjerenje potrošača te bi osiguralo rast u 2010.", rekao je Fižulić.
Ističe da bi se ukidanjem poreza potrošačima poslala psihološka poruka, koja bi potisnula strah od gubitka radnih mjesta i prihoda, što bi vratilo potrošnju i pomoglo u oporavku gospodarstva.
Kao primjer Fižulić je naveo Srbiju, koja ima različitu strukturu gospodarstva u odnosu na Hrvatsku, ali slične potrošačke navike. Kaže da statistike pokazuju kako je u toj zemlji već započeo oporavak, pa je potrošnja na kraju 2009. veća nego 2008., što nije slučaj kod nas.
Kako bi se spriječilo daljnje urušavanje gospodarstva, Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave HT-a, smatra da je nužno fiskalno i parafiskalno rasterećenje, poticanje potrošnje i proaktivna politika za dovođenje stranog kapitala u zemlju.
"Naš ekonomski model je potrošen. Treba nam novi pristup ekonomskog razvoja", kaže Mudrinić "Kada se odlučivalo, HUP-ovci su hladnokrvno digli ruku za krizni porez. Treba im 'hrpa' mjeseci da bi progledali. Da njihova ruka nije bila u zraku 'za', krizni porez nikada ne bi ni ugledao svjetlo dana, ali dobro da su i sada progledali", kaže čelnik Nezavisnog sindikata Krešimir Sever.
Sever ne vjeruje da će Vlada poslušati HUP i ukinuti krizni porez, jer veliku težinu u Vladi imaju riječi ministra Ivana Šukera, koji je veliki zagovornik harača.
"On nikada nije pokazao volju za ukidanje, nego uporno ističe da mu prihodi od kriznog poreza omogućuju isplatu plaća", kaže Sever.
Ocjenjuje da će cijene i dalje padati, jer je potrošnja pala za petnaestak posto, ali ne isključivo zbog kriznog poreza.
I Ana Knežević, predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, podsjeća da je HUP dao podršku Vladi Jadranke Kosor za uvođenje kriznog poreza.
"Događa se ono što smo rekli da će se dogoditi kada se krizni porez uvodio, da će efekti njegova uvođenja imati više štete za trgovinu i proizvodnju nego što će se od njega ubrati novca", kaže Knežević.
Prethodni članak:
arti-201001130314006
