Tim znanstvenika sa SUNY Collegea u Oneontu smatra da prijasnja istrazivanja nisu uspjela naci vezu izmedu zijevanja i razine kisika u krvi. Oni kazu da su promjene u temperaturi mozga povezane sa ciklusima spavanja, stupnjem budnosti mozdane kore te razinom stresa. Stoga, pretpostavljaju da na zijevanje mogu utjecati varijacije temperature u okolisu te da izmjena hladnog zraka putem zijevanja moze sniziti temperaturu mozga, odnosno dovesti do optimalne homeostaze. Takoder, smatraju da ce se zijevanje javiti samo unutar odredenog 'termalnog prozora', odnosno unutar optimalnog raspona temperature, pise Jutarnji.hr.
Znanstvenici sa Sveucilista u Becu otisli su i korak dalje u istrazivanju zijevanja te su mjerili ucestalost zaraznog zijevanja kod setaca u okolici Beca tijekom zimskih i ljetnih mjeseci, a potom su rezultate usporedili s istom studijom provedenom u suhoj klimi Arizone.
Zarazno zijevanje hladi mozak, a time se poboljsava mentalna ucinkovitost, tvrde austrijski znanstvenici. Rezultati istrazivanja su pokazali da su ispitanici u Becu zijevali vise zimi nego ljeti.
Autori istrazivanja smatraju da je zijevanje beskorisno kad je vanjska temperatura jednaka kao tjelesna temperatura, a stetno kad su vani krajnje niske temperature pa stoga u takvim uvjetima pun rjede zijevamo.
'Kad netko u vasem drustvu zijevne (te na taj nacin osigura hladenje svog mozga kako bi mogao biti na oprezu i budan), moguce je da je ta osoba uocila nesto prijetece pa zato zeli rashladiti mozak kako bi bila sto budnija, a onda automatski i vi sami zelite ohladiti svoj mozak kako biste postigli budnost te tako i vi pocinjete zijevati. No, sve to je potpuno nesvjestan mehanizam', objasnio je autor studije dr. Massen.
http://doktor.jutarnji.hr/otkrivena-tajna--zasto-zijevamo-godinama-se-pogresno-smatralo-da-tako-mozak-opskrbljujemo-kisikom---/1190834/
