1. Ne bjezite od svake masnoce
Vjerojatno su vas savjetovali da izbjegavate zasicene masti i zamijenite maslac s namazima koji su bogati nezasicenim masnim kiselinama. Glavni razlog tome je uvjerenje kako zasicene masti povisuju razinu loseg kolesterola u krvi sto u konacnici suzava arterije i povecava rizik od infarkta.
No niti strucnjaci nisu sigurno koliko ce takva promjena smanjiti rizik od krvozilnih bolesti. Nedavna analiza vise istrazivanja nije pronasla nikakve dokaze kako ce izbjegavanje zasicenih te jedenje vise visestruko nezasicenih masnih kiselina sprijeciti srcani udar. Iako biste svakako trebali izbjegavati krafne, pohano i ostala przena jela, maslac, sir i vrhnje u umjerenim kolicinama i nisu toliko opasni koliko se smatralo.
2. Brinite se oko struka, ne oko kilograma
Povezanost srcanih bolesti i pretilosti je nevjerojatno velika. Pretilost vodi dijabetesu tipa koji unistava srce i brojne druge sustave. A ako imate vise masnog tkiva oko struka nego bokova, jos ste pod vecim rizikom. Podijelite opseg struka s opsegom bokova. Velik omjer (veci od 0,85 za zene, 1 za muskarce) ukazuje na visok rizik od infarkta, visokog tlaka i dijabetesa cak i ako niste pretili.
3. Pokrenite se cak i ako mislite da je kasno
Ne ocajavajte ako zivite sjedilackim zivotom, jer nikad nije kasno da zapocnete zivjeti zdravije. Ljudi koji su poceli biciklirati i trcati sa 40, imali su gotovo jednaki rizik od srcanih bolesti kao i oni koji su se redovito rekreirali od 30., pokazalo je britansko istrazivanje.
4. Manje obradenog masnog mesa
Velike kolicine masnoga obradenoga mesa poput hamburgera, kobasica, slanine ili prsuta povecava rizik od zatajenja srca za 24 posto. No nisu nasli jasnu povezanost neobradenog mesa poput govedine ili kotleta i krvozilnih bolesti. Tocnije, izracunali su kako svakih 50g industrijski obradenog mesa na dan povecava rizik od infarkta za osam, a od smrti za 38 posto. Iako rezultati nisu konacni, obradeno meso ujedno povecava i rizik od bolesti crijeva, pa imate dobar razlog da svinjsku kobasicu zamijenite necim zdravijim.
5. Kazite zbogom soli...
Previse soli drasticno povecava rizik od srcanih bolesti. Sto je previse? Svako zrno koje dodajete. Odraslom covjeku potrebno je manje od sest grama soli ( jedna zlicica) na dan, a toliko pojede s hranom. Osobito se cuvajte gotove hrane koja je krcata natrijem,
6. ... ali i seceru
Za ucestalost dijabetesa koji poprima obiljezja epidemije najvise je kriv rafinirani bijeli secer. Ljudi koji su 25 posto dnevnih kalorija dobivali iz secera imali su cak tri puta veci rizik od smrtonosnog infarkta, od onih koji su iz secera uzimali 10 posto, bez obzira na druga stanja poput pretilosti. Postupno smanjujte secer i vise cete uzivati o okusima. Osobito se cuvajte slatkisa.
7. Brinite se manje
Ne samo da kortizol hormon stresa moze prenapregnuti srce i izazvati infarkt, nego ujedno i potice opasno talozenje masnoca oko struka. Nadite nacina da se opustite i spavajte dovoljno. Ne mozete izbjeci uzrujavanje i stresne situacije, ali se mozete uciniti otpornijim na lose ucinke stresa.
8. Bacite te cigarete
Pusaci umiru u prosjeku 10 godina ranije od nepusaca. Ako prestanete prije 40. deset puta su manje sanse da cete imati zdravstvenih problema nego ako nastavite. A ucinak je visestruko dobar. Ne samo da cete smanjiti rizik od bolesti srca nego cete biti sigurniji i od mozdanog udara, raka, zgaravice, cira na zelucu. Osjecat cete se bolje, disati lakse, a hrana ce vam imati bolji okus bez da ju pritom morate "zatrpati" zacinima.
