Požrtvovni vjerojatno misle da ih nesebično ponašanje čini popularnima, no u stvarnosti ih gotovo nitko zbog toga ne voli, tvrdi se u novom istraživanju.

Niz studija pokazalo je da oni koji volontiraju i obavljaju neželjene zadatke, ili oni koji dijele poklone bez nekog povoda okolini ubrzo postaju mrski. Psiholozi vjeruju da je ovo posljedica krivnje koju osjeća ostatak društva, te novonastalog pritiska koji zahtijeva jednako nesebično ponašanje.

Prof. socijalne psihologije Craig Parks kaže: "Postoji strah da će svi drugi zbog toga izgledati loše. A to što je nečije nesebično ponašanje općenito popravilo stanje grupe nije toliko bitno. Ono što je objektivno dobro, mi vidimo kao subjektivno loše."

"Na dobročinitelje se, osim toga, gleda kao na osobe devijantna ponašanja koja ruše pravila. Kao kad bismo dijelili novac u Monopolyju kako bi netko ostao u igri, iritirajući do beskraja ostale igrače."

Profesor Parks, s Državnog sveučilišta u Washingtonu, proveo je niz testova i uvijek se pokazalo da bi upravo dobročinitelje ostali najprije željeli izbaciti iz grupe.

Većini volontera uključenoj u istraživanje mrski su bili i članovi grupe koji su pokazali pohlepu, no jednak broj je rekao da ne bi želio ponovno surađivati s nesebičnim kolegom.

Prof. Parks dodaje: "Ljudi su često rekli da zbog dobročinitelja oni 'djeluju loše' ili da on krši pravila ponašanja. Povremeno su sumnjali i u njegove motive."

Istraživanje je objavljeno u stručnom časopisu Journal of Personality and Social Psychology.

arti-200903040172006 arti-201002230015006

T.T.